Denis Bećirović uspio je dobiti veliku podršku širokog bloka stranaka u nastojanju da u svom drugom pokušaju uđe u Predsjedništvo BiH kao član iz reda bošnjačkog naroda.
U intervju za Klix.ba potpredsjednik SDP-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH govorio je, između ostalog, i zašto se predomislio i prihvatio kandidaturu, poziciji Željka Komšića, politici Zagreba i Beograda, kao i budućem protukandidatu iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Rekli ste da ne želite biti kandidat za Predsjedništvo BiH, a o tome ste čak i pismeno obavijestili partijske kolege. Šta je i kada bilo presudno da se predomislite?
Državni interes Bosne i Hercegovine je preči od stranačkog, grupnog ili individualnog interesa. Nikada ne bježim od preuzimanja odgovornosti iako sam svjestan da se nalazimo u najtežoj situaciji u postdejtonskom periodu. Ovo je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za bilo kakve kalkulacije. Moja kandidatura je odgovor na zahtjeve ogromnog broja građana, a zatim i brojnih opozicionih političkih stranaka koji su mi dale nepodijeljenu podršku. Velika mi je čast što iza moje kandidature, kao nikada do sada u Bosni i Hercegovini, stoji tako respektabilan, široki opozicioni blok.
U tim okolnostima, prihvatanje kandidature više nije bilo stvar izbora nego stvar obaveze prema građanima i prema političkim strankama koje su tražile i podržale moju kandidaturu. Ja od odgovornosti ne bježim i to nisam učinio ni ovaj put. Jasno je da sada kao država imamo opipljivu šansu da napravimo jedan pozitivan iskorak i promjenu. Bili smo blizu i 2018. godine kada je oko 200.000 građana glasalo za mene i smatram da i ti ljudi zaslužuju da zajedno pokušamo ponovo, ovaj put do izvjesne pobjede. Sada je politička i društvena podrška puno veća. To je ipak jedan presedan. Široka podrška i poziv da u ime jednog širokog, raznolikog i raznovrsnog spektra ljudi i političkih subjekata budem čovjek koji će svojom kandidaturom inicirati pozitivne promjene i jačanje bosanskohercegovačke integrativne politike mi je veliko priznanje, ali i izazov. Moju kandidaturu doživljavam kao jedan zajednički pothvat za očuvanje i jačanje države Bosne i Hercegovine.
Iz Trojke su proteklih sedmica često govorili da je u opticaju više imena koji bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Možete li nam otkriti koja su dva imena, pored Vašeg, bila u najužem krugu?
Ne gledam u retrovizor već isključivo naprijed. Samo naprijed! Opozicija je odredila svog kandidata, a kao logično pitanje se postavlja zašto to zvanično nisu uradile i vladajuće stranke? Umjesto da režimske stranke odgovore ko su njihovi kandidati one bi sada da znaju ko su bili i potencijalni kandidati opozicije. Ako je i od njih, previše je. Jasan je stav svih učesnika razgovora bio da je njihova procjena i želja da ja budem kandidat jer smatraju da na najbolji način svojim dosadašnjim radom i principima oslikavam način na koji oni vide borbu za državu i njene interese. Od početka sam imao njihovu nepodijeljenu podršku. Razumijem da su se u medijima pojavila određena nagađanja, ali to nije imalo nikakve veze sa pričom i dogovorima o mojoj kandidaturi.
Smatrate li da bi dugoročno za Bosnu i Hercegovinu bilo dobro da Željko Komšić ponovo bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ipak ne?
Najbolje rješenje za državu Bosnu i Hercegovinu je pobjeda dva člana Predsjedništva BiH koja dolaze iz građanskih stranaka. Tog izbornog rezultata se uveliko pribojavaju ne samo vladajuće stranke nego i Zagreb i Beograd, jer u tom slučaju padaju u vodu njihovi antibosanskohercegovački planovi. Nije slučajno Zoran Milanović prije nekoliko dana poručio da samo nacionalne stranke mogu riješiti probleme u Bosni i Hercegovini. Realna mogućnost poraza kandidata SDA i HDZ-a je noćna mora Milanovića i njemu sličnih političara.
Najbolja i kratkoročna i dugoročna poruka je da kandidati HDZ-a, SDA i SNSD-a izgube na predstojećim izborima. Za razliku od gospodina Bakira Izetbegovića koji je javno na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poručio da HDZ nema problem sa SDA već sa SDP-om i DF-om, ja imam potpuno drugačije mišljenje. Takva izjava znači da gospodin Izetbegović ne vidi problem za Bosnu i Hercegovinu ili za njega lično ako u Predsjedništvu BiH bude Dragan Čović. Ja ne mislim tako. Licem u lice sam Čoviću javno poručio na sjednici Doma naroda da je Željko Komšić pošteniji Hrvat i od njega i od rukovodećih ljudi u HDZ-u.
Dosad su govorili da ne postoji matematika za izbor dva člana Predsjedništva iz građanskih stranaka. Ipak, činjenice iz 2018. i stanje na terenu 2022. godine, među narodom, demantuju takve tvrdnje. U Bosni i Hercegovini postoji svijest kod ogromnog broja birača o potrebi promjene. Postoji ogroman broj glasača koji mogu i hoće omogućiti da u Predsjedništvu BiH nemamo ni SDA ni HDZ. Nadam se da će i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu građani shvatiti važnost promjena koje moraju doći. Ovo je šansa koju ljudi u Bosni i Hercegovini ne smiju propustiti jer je pitanje hoće li je više imati. Za Bosnu i Hercegovinu je dobro da je vode političari koji nemaju zadrške niti skrivenih motiva kada su u pitanju interesi države. Za našu državu je najbolje da je vode političari koji zagovaraju evropsku, demokratsku, građansku i sekularnu Bosnu i Hercegovinu. To je država u kojoj su svi jednakopravni, onako kako to propisuju i presude Evropskog suda za ljudska prava. U tom pogledu, nema dvojbe da kandidati koji gaje ove vrijednosti imaju jasnu prednost nad svojim protivkandidatima.
Bećiroviću je podršku pružio širok opozicioni blok
Kako namjeravate pomiriti različite stavove stranaka koje su podržale vašu kandidaturu na veoma bitnim državnim pitanjima, naprimjer poput pitanja Izbornog zakona gdje je NiP bio na jednoj strani, a SDP i Naša stranka na drugoj?
Moji stavovi su vrlo jasni i konzistentni i to jedan od razloga zašto sam dobio ogromnu podršku. Za razliku od političkih konkurenata, moja prednost je što sam već pokazao da imam sposobnost okupljanja različitih stranaka oko strateških ciljeva države Bosne i Hercegovine. Sve stranke koje su me podržale opredjeljene su za dinamiziranje puta ka NATO-u i EU i to je važna činjenica. Politiku povezivanja i saradnje nastavit ću i nakon izbora. U tom smislu radit ću na postizanju konsenzusa oko važnih pitanja ne samo kada su SDP, NS i NIP u pitanju, već i sa drugim strankama. Primjera radi, u vezi sa odlukom da li treba ići na pregovore u Neum oko Izbornog zakona nije bilo konsenzusa ni između SDA i DF-a.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju štititi interese svih građana i države Bosne i Hercegovine u cjelini, miriti različitosti i tragati za zajedničkom niti. Predsjedništvo BiH je najviši državni organ i on mora djelovati državnički. Pred nama je velik, mukotrpan zadatak. Moramo obnoviti oslabljenu diplomatsku mrežu i odnose sa našim ključnim saveznicima. Moramo imati jasne pravce djelovanja i strategiju odgovora na politike naših susjeda koji uporno pokušavaju destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i osporiti njen suverenitet. Moramo raditi na stabilizaciji prilika i na konkretnim koracima za pridruživanje Evropskoj uniji i NATO savezu. Ne smijemo više dozvoliti niti omogućiti da blokatori procesa i rušitelji države imaju presudnu riječ u državnom Domu naroda.
Što se tiče vašeg pitanja u vezi sa Izbornim zakonom, put do rješenja je jasno iscrtan i definisan. Imamo više presuda Evropskog suda za ljudska prava koje precizno opisuju šta je diskiriminacija u izbornom zakonodavstvu i u kojem smjeru moraju ići rješenja. To je smjer uspostave demokratske i pravne države i izbornog modela koji svim građanima omogućava da budu birani neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, a ne zahvaljujući njoj. Sigurno je da ću se i kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine postaviti u određenu poziciju moderatora između određenih različitih viđenja pojedinih problema kako bismo zajedno dolazili do kompromisa i rješenja koja su u najboljem interesu države i naših ljudi.
Vaš budući protukandidat Bakir Izetbegović nakon objave vaše kandidature je rekao da je ujedinjene cijele opozicije pokazatelj koliko je snažna SDA i on kao kandidat. Kako to komentarišete i kakav krajnji rezultat prognozirate?
U pitanju je klasična zamjena teza. Ujedinjenje opozicije nije pokazatelj da je SDA jaka, nego da je SDA stranka s kojom više gotovo niko neće da sarađuje. To nije prednost, to je ogromna slabost koja se ne može sakriti. Naš protivnik nije nijedna stranka već očajno stanje u zemlji koje želimo da mijenjamo. Opozicione stranke su se okupile jer su svjesne težine pozicije u kojoj se država nalazi i sa jakom potrebom da sve snage usmjerimo na očuvanje i razvoj Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o rezultatu izbora o tome trebaju odlučiti birači a ne brojači glasova. Sudeći po masovnom raspoloženju ljudi koje se ne može sakriti dolazi nezaustavljivi talas demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini.
Da li je Denis Bećirović drugom kandidaturom za člana Predsjedništva stavio na kocku i svoju političku karijeru i šta u slučaju neuspjeha?
Da sam brinuo o sigurnosti svoje političke karijere ne bih se sigurno kandidirao za člana Predsjedništva BiH u vrijeme najteže postdejtonske krize u našoj zemlji. Isključivo sam razmišljao i razmišljam o tome šta mogu učiniti, zajedno sa svojim saradnicama, za ljude i državu Bosnu i Hercegovinu. Također, moram reći da ne razmišljam o neuspjehu jer o tome trebaju razmišljati oni koji su mu puno bliži od mene. Generalno, u vremenu kada imamo stotine hiljada građana koji su gladni i koji žive na granici siromaštva, neumjesno je bilo čiju političku karijeru izdizati na nivo društvenog problema i stavljati je u prvi plan, ispred građana i države.
Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.
Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:
“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.
Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.
“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.
Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
“Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi! Ne mogu da vjerujem da smo zaboravili šta se sve dešavalo u BiH prije trideset godina!”, ističe Zukan Helez.
Hadžifejzović: “Nešić i Dodik su se u Rusiji sastali sa šefom KGB-a, čovjekom koji je u operativnom smislu opasniji od Putina! Kako to nikoga u državi ne zabrinjava?”
Helez: “Nema većeg rata nego Dodikov korak ka otcjepljenju! To je objava rata! Pozivam Dodika da se okani ćorava posla, da zajedno radimo! Najviše će stradati narod iz RS-a! BiH je ozbiljna, priznata država! Svako ko ne želi da živi u BiH – ne mora! Poručujem i njemu i Nešiću da nema otcjepljenja niti će ga ikada biti! Stradat će svi!”
Hadžifejzović: “Dodik kaže: ‘Muslimani, ne putujte kroz RS.’ To je neko upozorenje?”
Helez: “To su neozbiljne dječije izjave! Ja ću sada proći kroz RS, pa ću mu se javiti telefonski. Mediji o njemu dvadeset godina isto pričaju: ‘Otcijepit će se.’ Ko će priznati njegovo otcjepljenje? Nema valutu, nema ništa… kao djeca kad se igraju. To nije ozbiljna priča!”
Hadžifejzović: “Po medijima se vuku informacije da su povratnici ugroženi, da se Srbi naoružavaju…”
Helez: “Mi nemamo zvaničnih podataka od agencija o bilo čijoj ugroženosti! Ja znam šta nam je raditi ukoliko dođe do problema. Ima da štitim granice BiH, što je i napisano u Zakonu o odbrani!”
Pogledajte gostovanje ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, u videoprilogu.
You must be logged in to post a comment Login