Connect with us

BiH

Ima li papaka i preletača u FBiH: Da li je profesor, doktor, Amerikanac, a Bosanac rezervni adut SDA?

Published

on

Ovih dana se spekulira o najspektakularnijem preletaču do sada. Profesor, doktor, Amerikanac, a Bosanac. Mirsad Hadžikadić. Doletio prije četiri godine. Nepoznat široj javnosti, bez infrastrukture i političkog iskustva, osvoji simpatije intelektualnih krugova i onih kojima je dosta kabadahija s mindera. Odmjeren, kulturan, donosi novi dašak kultivisanog aktera na blatnjavom bh. političkom polju

 

 

Izvor: Tacno.net

Piše: Ibrahim Prohić

 

 

Može li čovjek da leti?

 

Znate legendu o tragičnim letačima.

 

Otkad je postao svjestan sebe, svojih ograničenja i prostranstva iznad sebe čovjek sanja da leti i želi letjeti. No, nije svaki let u politici na tragu opšteg interesa.

 

NVO Restart nas obavještava da je u RS oko trećine onih koji su dobili mandat na prošlim izborima promijenilo političku stranku. (Istraživanje i saopštenje Restarta može imati emancipatorske efekte kod građana. Koliki će biti utjecaj na njihovu političku volju u oktobru neizvjesno je).

 

Fenomen preletača ne dešava se prvi put. Problem već ima svoju istoriju.

 

Tamošnja najmoćnija stranka, SNSD, je patentirala političku prostituciju i uvela folklorni termin za tu pojavu. One koje kupe nazivaju PAPCIMA. Termin je toliko adekvatan da ne traži ni objašnjenje.

 

Pošto je pojava postala masovna uveden je novi termin PRELETAČI.

 

Dobije mandat na izborima kao kandidat jedne stranke, a onda pređe u drugu stranku ili postane ‘nezavisni’ zastupnik. Dobije glasove na izborima pod jednom zastavom, a onda pređe u drugo jato.

 

Zašto prelijeću. Zato!?

 

Dakle, odgovor na uvodno pitanje je, da čovjek može da leti (i bez tehnike) ako se bavi politikom, tj. ako nije ‘čovjek’.

 

Ima li papaka i preletača u F BiH? Naravno. No, ovdašnji ‘restart’ spava pa nemamo egzaktne podatke o preletačima.

 

Tokom ovog mandata cijelo vrijeme se čuo klepet krila.

 

Gledali smo čak i spektakularne preletače visokog ranga.

 

Ovdje je tehnologija otišla i korak dalje. Dobiješ mandate kao opozicija (DF i SBB) na kritici vodeće stranke (SDA), uđeš u koaliciju sa ideološki i programski srodnim strankama (šestorka u KS), onda kad stigne komanda na daljinski srušiš ‘svoju koaliciju’ i dobiješ kolokvijalni epitet političkog trojanskog konja. Koju godinu kasnije sličan manevar se uradi i u TK.

 

Zašto? Zato!? Zbog patriotizma!? Naravno. ‘Niđe veze’.

 

Ovih dana se spekulira o najspektakularnijem preletaču do sada. Profesor, doktor, Amerikanac, a Bosanac. Mirsad Hadžikadić. Doletio prije četiri godine. Nepoznat široj javnosti, bez infrastrukture i političkog iskustva, osvoji simpatije intelektualnih krugova i onih kojima je dosta kabadahija s mindera. Odmjeren, kulturan, donosi novi dašak kultivisanog aktera na blatnjavom bh. političkom polju.

 

Nije da se hvalim i ja sam ponekad naivan. Radovao sam se novoj nadi. Onaj koji skoro opsesivno želi promjene u društvu u korist autentičnih potreba građana (o)lako pokloni vjeru ‘novom kolaču’.

 

M.H. izgovara najjaču sentencu u kampanji 18. “Vrijeme je da se uradi nešto što je izvan ličnog interesa”. (Dobro, misao nije njegova izvorno. Autor je rodonačelnik Humanističke psihologije, A. Maslov, a u kampanji je svojevremeno primijenio Dž. Kenedi: “Vrijeme je da se pitaš šta ti možeš uraditi za Ameriku, a ne šta Amerika može tebi da da”).

 

I, M.H. osvojio oko 50 hiljada glasova kao kandidat za člana Predsjedništva BiH. Nada za drugačiji politički ambijent i reforme društva. Sad ima infrastrukturu (stranku) i etablirani je političar. Sad je opet kandidat za Predsjedništvo. Po dosad rečenom očekivao bi se iskorak.

 

Nažalost, šejtan nikad ne miruje. Ili dobro nije dobro kako je izgledalo ili neko hoće da nam pokvari probuđenu nadu!?

 

Da ne okolišavam. Već poodavno postoji sumnja da je novi igrač zapravo rezervni adut SDA. Ovih dana sumnja je evoluirala do otvorene optužbe (‘trojanac’). Tako se izrazio jedan od istaknutijih članova SDP-a.

 

Neću se upuštati u spekulaciju. Podsjetiću, na načelnoj ravni, da se u političkom polju rade takve podvale čak i u demokratski razvijenijim društvima. Skriveni igrači kojima je zadatak da odvuku dio potencijalnih glasača protivnicima, a po potrebi ulaze u koaliciju poslije izbora sa mentorom.

 

U fudbalu postoji taktički manevar pod nazivom lažna devetka. Špic igrač koji nema zadatak da zabija golove već da odvlači pažnju protivnika da bi drugi saigrači došli u šansu za gol. A, ako nekad i sam lažnjak postigne gol, tim bolje.

 

Recimo, izbori 18. Hipoteza. Ako je Ž. Komšić bio, kako se spekulira bez dokaza, skriveni igrač SDA, onda primarni cilj nije bio da se podvali Hrvatima (čitaj HDZ-u), već da se otkine jedan broj glasova kandidatu SDP-a, D. Bećiroviću. Čuvar ‘carskog pečata’ (čitaj rizničar fotelje u Predsjedništvu) Š. Džaferović pobijedio je za oko 16 hiljada glasova. Pošteno!?

 

Vratimo se konkretno na glavnog lika ovog trenutka (M.H.).

 

Opozicija u FBiH teško da ima kapacitet da sa dva jaka kandidata (Bećirović i Hadžikadić) pobjedi kandidata SDA. Da je jedan kandidat, pobjeda bi bila praktično osigurana.

 

Naravno, ovaj drugi optužuje ‘trojku’ da nisu bili za dogovor, te da je on bolji kandidat od prvog. Kao krunski argument navodi da je D.B. 25 godina na budžetu, a on M.H. u realnom sektoru i u obrazovanju!?

 

Zaboravlja, naravno i namjerno da i kandidat SDA, B. I. ima na budžetu i više od 25 godina.

 

Istovremeno, Bošnjaci nemaju brojčani kapacitet da izaberu svog kandidata (iz SDA) i ‘svog Hrvata’ (Ž.K.) u Predsjedništvo BiH.

 

Ako je ova procjena korektna, onda su izgledi Ž.K. za još jedan mandat u Predsjedništvu BiH samo teoretski. Je li ga hipotetički mentor iz 18. otpisao ili je zadatak lažne devetke ovaj put tek malo reduciran? Oba znaju da Ž.K. neće ući u Predsjedništvo, ali može zahvatiti iz istog bazena, iz iste ciljne grupe kao i kandidat Trojke, D.B.

 

Isto važi i za M.H. Šanse kandidata SDA rastu proporcionalno onome koliko dva potencijalna bočna pomagača (Ž.K. i M.H.?) zahvate iz biračkog tijela koje preferira građansku opciju i oslabe rezultat D.B.

 

Scenarij kao da ga je pravio čelnik HDZ-a. Prijetnja majorizacijom i unitarizacijom (!?) od strane ‘političkog Sarajeva’ definirali su izbornu agendu HDZ. Pod krovom HNS dogovor je da sve stranke iz tog spektra daju jednog kandidata za Predsjedništvo. D.Č. ili onaj koga vlasnik tog ‘feuda’ odredi dobiće izbore. Ovaj put nema dr Dijane Zelenike koja je 18, bila ozbiljan oponent kandidatu HDZ-a.

 

Ako za sumnje u ulogu M.H. nema dokaza, ima argumenta.

 

U više navrata je otvoreno bio kritičan prema opozicionim strankama, a izostajala je jaka kritika SDA. Tada sam to razumijevao kao početno nesnalaženje u novoj disciplini.

 

No, politička abeceda je da se ne ide oštro na potencijalne saveznike (koalicijske partnere) ako za cilj imate zamjenu ili promjenu u vlasti. Izuzetak je ako imate toliku snagu da pobijedite i one u vlasti i one u opoziciji, i protivnike i konkurente!? A M.H. sigurno nema takav kapacitet.

 

Ovih dana on kaže da bi oni, misli na ‘trojku’, bili (tek) zamjena, a ne promjena, te da on donosi supstancu i integraciju, a Bećirović populizam i konfrontaciju.

 

Za B. Izetbegovića nije rekao ništa slično.

 

Nameće se pitanje ko je kome ovdje protivnik, odnosno saveznik!?

 

P.S.

 

Na kraju i jedna dobra misao koju je M.H. izrekao. Ja sam za sinergiju, kaže, i dodaje pomirljivo – spreman sam u korist građana i države ego staviti pod kontrolu.

 

Koliko je to iskreno i koliko s tim kasni vidjećemo uskoro, najkasnije kad izborna kampanja počne i oficijelno.

 

Nažalost, lične ambicije i lični interesi, te naglašeni ego političara u BiH jesu njihovi dominantni motivi i zato jedan od temeljnih problema bh. društva.

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

Najčitanije