Connect with us

Sukob u Ukrajini

Ukrajinski zvaničnik: Ne zaslužujemo bosanski scenario

Published

prije 2 godine

on

Ako Ukrajini ne bude odobren status kandidata za članstvo u EU ovog mjeseca, to bi moglo dovesti do toga da Rusija postane svjesna slabosti Evrope te bi moglo gurnuti Ukrajinu u “vječnu čekaonicu proširenja”, rekao je za Euroactiv savjetnik ukrajinskog predsjednika za vanjsku politiku Ihor Zhovkva, te naveo da njegova zemlja “ne zaslužuje bosnanski scenario.”

“Mi ne tražimo članstvo, mi tražimo prvi korak”, rekao je Zhovkva za Euroactiv ubrzo nakon posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Kijevu u subotu.

Zhovkva je rekao da EU nije zatražila nikakve dodatne informacije od ukrajinske vlade i da se nada da je to znak da je izvršna vlast “zadovoljna količinom obavljenog posla i nivoom pruženih informacija”.

“Mi smo optimistični u pogledu odluke Evropske komisije, ali znamo da će debata u Evropskom vijeću biti od velike važnosti”, rekao je on.

Komisija bi trebala da iznese svoje mišljenje po pitanju zahtjeva Ukrajine za kandidatski status u petak, što znači da zvaničnici EU imaju otprilike sedmicu dana da razmotre dokument prije nego što donesu odluku o tom pitanju na ključnom samitu EU 23. i 24. juna.

Kako navodi Euroactiv, u dokumentu će biti navedeni uslovi koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

“Ne kažemo da smo 100 posto postigli što je potrebno po pitanju vladavine prava ili po nekim drugim pitanjima, ali spremni smo da radimo na tome. Da, ima posla koji treba da se uradi, ali to je teško u vrijeme rata”, rekao je Zhovkva, te izrazio nadu da će to prepoznati i institucije EU i država članica.

“Ali ako govorimo o statusu kandidata za članstvo u EU, treba li biti 100 posto uspjeha? Definitivno ne. Nijedna zemlja kojoj je dodijeljen status kandidata nije ga ostvarila 100 posto”, rekao je on.

“Ne želimo biti potencijalni kandidat, nego kandidat”

Euroactiv navodi da je Zhovkva također odbacio sve alternativne modele za proces proširenja EU, uključujući “prilično nejasan” prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se Ukrajina i druge zemlje uključe u širi okvir drugog reda bez davanja punopravnog članstva.

“Nema statusa ‘potencijalnog’ kandidata – mi ne zaslužujemo bosanski scenario”, rekao je Zhovkva.

Ovaj list navodi da je BiH označena kao potencijalni kandidat za članstvo u EU još od 2003. godine, te da je od postignut vrlo mali napredak, “a sumnje u proces pristupanja dijelom se vide kao uzrok sve veće fragmentacije između tri političke frakcije u zemlji.”

“Ne želimo biti potencijalni kandidat, ne kandidat za kandidaturu, ne polukandidat, samo kandidat”, naglasio je Zhovka.

Uoči ključnog samita lidera EU kasnije ovog mjeseca, visoki ukrajinski zvaničnici posljednjih sedmica obilaze sve evropske prijestolnice u sklopu usklađene diplomatske operacije.

Euroactiv navodi da su neke zemlje članice, uključujući Dansku, Švedsku, Holandiju i Portugal, i dalje skeptične u pogledu kandidature Ukrajine, dok većina, uključujući mnoge zemlje istočne Evrope i Italiju, podržava tu inicijativu.

Zhovkva je rekao da mnogi koji su izrazili neslaganje u bilateralnim razgovorima sada čekaju mišljenje Komisije te da bi moglo doći do toga da promjene stav nakon sastanka.

“Putinu je cilj cijela Evropa”

Na pitanje da li Ukrajina očekuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao preduzeti hrabriju vojnu akciju ako odluka bude pozitivna, Zhovka je rekao:

“Ne trebamo se plašiti šta Rusija hoće ili neće učiniti prije ili poslije ove odluke”.

Dodao je da zemlje članice EU također nebi trebale da strahuju od toga “jer je njemu (Putinu) cilj cijela Evropa.”

“Ne treba razmišljati o tome kako će Rusija reagovati. Treba razmisliti o reakciji Ukrajinaca, koja je mnogo važnija. Kako će reagovati ukrajinski vojnici koji se bore u rovovima i građani?”, dodao je.

“Odsustvo pozitivnog odgovora za njihovu Ukrajinu u junu bi također predstavljalo neuspjeh za cijelu EU, jer bi pokazalo da nije spremna donositi odluke od velike važnosti, da je preslaba – i to će biti signal za Rusiju”, naglasio je on.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Dariov put od sportiste do ruskog dobrovoljca, njegov otac: Više mu nije bitna ni RS

Published

prije 5 dana

on

14. Maja 2024.

By

Dario Ristić ponovo je otišao na put u inostranstvo samo nekoliko sedmica nakon što se vratio kući u Modriču iz višegodišnjeg izbivanja u Švicarskoj. Njegov otac kaže da je tamo bio u zatvoru. Danas se pribojava hoće li se Dario ovoga puta vratiti.

Dok reporteri Detektora stoje na ulaznim vratima kuće bez fasade u prigradskom naselju Mladićevo sa širokim ulicama i razmaknutim kućama, Ljubomir Ristić kaže da svakog trenutka očekuje ružne vijesti o sinu.

“Osjećam da svakog trena… nešto očekujem ružno [da će mu se desiti]”, kaže on.

U naselju iz kojeg je otišao čini se da komšije znaju da je Dario otišao u Rusiju. Ljubomir je od drugog sina saznao da je Dario već dobio rusko državljanstvo, ali i da uskoro planira doći u Modriču.

Borba za “srpske svetinje”

Ali objave iz Rusije i Ukrajine govore o drugačijem povratku od onoga kakvom se nada Ljubomir.

U videima koji su objavljeni na aplikaciji Telegram često se spominje Modriča. U jednom od videa koji je podijelio, Dariov saborac iz Srbije iznosi planove o povratku u svoju domovinu.

“Kada budemo ovdje završili s ovim NATO fašistima, da ćemo doći lično tamo da vratimo one naše svetinje i ono što je naše. Pozdravljamo narod i djecu iz Zvečana, iz Gračanice i svih naših srpskih svetinja. Mi smo uz vas. Budite sigurni u nas. Slava Bogu, slava majci Rusiji – do pobjede”, kaže ovaj vojnik dok sjedi u rovu pored Darija.

Ovaj video jedan je od nekoliko koji su objavljeni u martu ove godine na Telegram kanalu “Permski medvjedi” prije nego što je on u aprilu ugašen. Detektor je nekoliko sedmica pratio objave i put Darija Ristića i sada, uz njegove druge profile i razgovore s porodicom, novinari mogu rekonstruisati njegov put do prve linije fronta u Ukrajini gdje krši zakone Bosne i Hercegovine koji zabranjuju odlazak na strano ratište. Od kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, prije duže od dvije godine, ovo ostaje jedan od izuzetno rijetkih slučajeva u kojem je moguće otkriti identitet dobrovoljaca koji ratuju na ruskoj strani.

Prva objava koja je privukla pažnju novinara Detektora koji prate ruske i proruske kanale na Telegramu bila je ona početkom marta 2024. na kanalu “Permski medvjedi“, u kojoj maskirani muškarac u rovu, dok drži automatsko oružje, pozdravlja “Modriču od srpskih dobrovoljaca“.

Dok pozdravlja svoje naselje “PD”, muškarcu s kapom se vide samo oči. Ali ranije objave na ovom kanalu i Ristićevi privatni profili, uz razgovore s porodicom i sigurnosnim izvorima, otkrivaju njegov identitet i put od aerodroma u Sarajevu u novembru 2023. do rovova u Ukrajini u martu 2024. godine.

Fotografije i druge objave na Telegramu i mreži Vkontakte, uz pomoć kojih su ga novinari Detektora uspjeli identifikovati, pokazuju da je Ristić bio u okupiranom dijelu Ukrajine krajem 2023. godine, a sredinom februara 2024. u Rusiji.

Iz Sarajeva za Rusiju

Detektoru je to potvrdio i Dariov brat Danijel. U telefonskom razgovoru na koji je pristao i nakon kojeg se prestao javljati novinarima, on je rekao da se Dario u Rusiju uputio avionom preko Sarajeva, da s bratom komunicira telefonom i preko interneta, te da se s njim posljednji put čuo nekada u martu.

Izvor Detektora iz sigurnosnih službi potvrdio je da je Ristić napustio BiH iz Sarajeva 17. novembra 2023. godine letom za Istanbul. Takvu rutu – umjesto leta iz Beograda direktno za Moskvu ili putovanja preko Moldavije – koriste dobrovoljci koji žele zavarati trag domaćim policijskim agencijama, pojašnjava vojni komentator i novinar Dean Džebić.

“Najveći problem za dobrovoljce je postao kako se prebaciti do Moskve“, kaže on.

Ristić nije objavljivao detalje o svom putovanju, ali već u decembru može se vidjeti u Ukrajini u društvu nekoliko muškarca. Na VK profilu drugog vojnika objavljena je fotografija Ristića u Luganjsku 31. decembra. Ranije je Ristić na istoj mreži objavio fotografiju na kojoj stoji s oružjem u maskirnoj uniformi, a iza njega su i ruska i zastava Republike Srbije.

Sredinom februara 2024. godine Ristić je postao administrator Telegram kanala “Permski medvjedi”. Njegov otac kaže da je Dario “uvijek bio problematičan” i da mu više nije bila bitna ni Republika Srpska, ni Bosna i Hercegovina ni Evropa kada je odlazio u Rusiju.

Opširnije na portalu Detektor.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

prije 3 sedmice

on

25. Aprila 2024.

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

prije 2 mjeseca

on

3. Aprila 2024.

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕