Connect with us

Sukob u Ukrajini

Ukrajinski zvaničnik: Ne zaslužujemo bosanski scenario

Published

on

Ako Ukrajini ne bude odobren status kandidata za članstvo u EU ovog mjeseca, to bi moglo dovesti do toga da Rusija postane svjesna slabosti Evrope te bi moglo gurnuti Ukrajinu u “vječnu čekaonicu proširenja”, rekao je za Euroactiv savjetnik ukrajinskog predsjednika za vanjsku politiku Ihor Zhovkva, te naveo da njegova zemlja “ne zaslužuje bosnanski scenario.”

“Mi ne tražimo članstvo, mi tražimo prvi korak”, rekao je Zhovkva za Euroactiv ubrzo nakon posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Kijevu u subotu.

Zhovkva je rekao da EU nije zatražila nikakve dodatne informacije od ukrajinske vlade i da se nada da je to znak da je izvršna vlast “zadovoljna količinom obavljenog posla i nivoom pruženih informacija”.

“Mi smo optimistični u pogledu odluke Evropske komisije, ali znamo da će debata u Evropskom vijeću biti od velike važnosti”, rekao je on.

Komisija bi trebala da iznese svoje mišljenje po pitanju zahtjeva Ukrajine za kandidatski status u petak, što znači da zvaničnici EU imaju otprilike sedmicu dana da razmotre dokument prije nego što donesu odluku o tom pitanju na ključnom samitu EU 23. i 24. juna.

Kako navodi Euroactiv, u dokumentu će biti navedeni uslovi koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

“Ne kažemo da smo 100 posto postigli što je potrebno po pitanju vladavine prava ili po nekim drugim pitanjima, ali spremni smo da radimo na tome. Da, ima posla koji treba da se uradi, ali to je teško u vrijeme rata”, rekao je Zhovkva, te izrazio nadu da će to prepoznati i institucije EU i država članica.

“Ali ako govorimo o statusu kandidata za članstvo u EU, treba li biti 100 posto uspjeha? Definitivno ne. Nijedna zemlja kojoj je dodijeljen status kandidata nije ga ostvarila 100 posto”, rekao je on.

“Ne želimo biti potencijalni kandidat, nego kandidat”

Euroactiv navodi da je Zhovkva također odbacio sve alternativne modele za proces proširenja EU, uključujući “prilično nejasan” prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se Ukrajina i druge zemlje uključe u širi okvir drugog reda bez davanja punopravnog članstva.

“Nema statusa ‘potencijalnog’ kandidata – mi ne zaslužujemo bosanski scenario”, rekao je Zhovkva.

Ovaj list navodi da je BiH označena kao potencijalni kandidat za članstvo u EU još od 2003. godine, te da je od postignut vrlo mali napredak, “a sumnje u proces pristupanja dijelom se vide kao uzrok sve veće fragmentacije između tri političke frakcije u zemlji.”

“Ne želimo biti potencijalni kandidat, ne kandidat za kandidaturu, ne polukandidat, samo kandidat”, naglasio je Zhovka.

Uoči ključnog samita lidera EU kasnije ovog mjeseca, visoki ukrajinski zvaničnici posljednjih sedmica obilaze sve evropske prijestolnice u sklopu usklađene diplomatske operacije.

Euroactiv navodi da su neke zemlje članice, uključujući Dansku, Švedsku, Holandiju i Portugal, i dalje skeptične u pogledu kandidature Ukrajine, dok većina, uključujući mnoge zemlje istočne Evrope i Italiju, podržava tu inicijativu.

Zhovkva je rekao da mnogi koji su izrazili neslaganje u bilateralnim razgovorima sada čekaju mišljenje Komisije te da bi moglo doći do toga da promjene stav nakon sastanka.

“Putinu je cilj cijela Evropa”

Na pitanje da li Ukrajina očekuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao preduzeti hrabriju vojnu akciju ako odluka bude pozitivna, Zhovka je rekao:

“Ne trebamo se plašiti šta Rusija hoće ili neće učiniti prije ili poslije ove odluke”.

Dodao je da zemlje članice EU također nebi trebale da strahuju od toga “jer je njemu (Putinu) cilj cijela Evropa.”

“Ne treba razmišljati o tome kako će Rusija reagovati. Treba razmisliti o reakciji Ukrajinaca, koja je mnogo važnija. Kako će reagovati ukrajinski vojnici koji se bore u rovovima i građani?”, dodao je.

“Odsustvo pozitivnog odgovora za njihovu Ukrajinu u junu bi također predstavljalo neuspjeh za cijelu EU, jer bi pokazalo da nije spremna donositi odluke od velike važnosti, da je preslaba – i to će biti signal za Rusiju”, naglasio je on.

N1

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

on

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

on

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Moskovski patrijarh rekao da se u Ukrajini vodi “sveti rat”, vjeruje i da će Rusija preuzeti Kijev

Published

on

By

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sa sjedištem u Moskvi opisao je invaziju na Ukrajinu kao “sveti rat” Rusije protiv Ukrajine.
Poglavar crkve, patrijarh Kiril pojačao je retoriku Kremlja o ratu Rusije u Ukrajini i označio ga kao egzistencijalni i civilizacijski “sveti rat”.Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ovo je značajna infleksija za ruske vlasti koje su do sada pažljivo izbjegavale da rusku invaziju na Ukrajinu zvanično okarakterišu kao bilo kakvu vrstu rata. Prije nekoliko dana je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao da je Rusija “u ratnom stanju”.

U novom ideološkom i političkom dokumentu, Kiril je Putinovu “specijalnu vojnu operaciju” nazvao, osim svetim ratom (Svyashennaya Voyna), i novom etapom u borbi ruskog naroda za “nacionalno oslobođenje… u jugozapadnoj Rusiji”, misleći na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Kiril je tvrdnje objasnio kazavši da vojnici brane “Svetu Rusiju” i svijet od naleta globalizma i pobjede Zapada, koji je pao u satanizam.

Patrijarh je ustvrdio da će se rat u Ukrajini završiti tako što će Rusija preuzeti ekskluzivni utjecaj na cijeloj teritoriji moderne Ukrajine i isključiti bilo koju ukrajinsku vladu za koju Kremlj utvrdi da je neprijateljska prema Rusiji.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije