Connect with us

BiH

Parlamentarci EU ne očekuju da će BiH dobiti status kandidata, u Banjoj Luci čuli šokantne stvari

Published

on

Europarlamentarke i njemački parlamentarac, koji su trenutno u posjeti Bosni i Hercegovini, ne misle da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Govorili su o susretima koje su imali tokom posjete.

U posjeti su zastupnica Zelenih iz Nizozemske Tineke Strik, zastupnica Zelenih iz Njemačke Viola von Cramon-Taubadel i parlametarac Zelenih u Njemačkoj Boris Mijatović.

Strik je poručila da je pokušaj Republike Srpske da na sebe prenese dio nadležnosti državne vlasti prijetnja po teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine.

“Ako govorimo o potrebi da se postane dijelom EU, jasno je koliko je ovaj problem velik. Državne institucije ne rade i to predstavlja veliki problem”, napomenula je.

Istakla je i da su političarima obrazložili kada će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje.

“Ne možemo ignorisati političku krizu. Upozorili smo političare da predstavljaju prepreku i da usporavaju proces. Objasnili smo im da je neophodno da se odobri status kandidatkinje ako se ispune konkretni uslovi – Republika Srpska treba povući set zakona, institucije na državnom nivou moraju biti funkcionalne”, rekla je Strik.

Na novinarsko pitanje da li ipak postoji mogućnost da Evropsko vijeće na predstojećem sastanku odobri status kandidatkinje, odgovorila je da očekuje da će Vijeće utvrditi, kako je izjavila, apstraktne, uopćene zaključke o tome da treba nastaviti raditi na članstvu, ali da ona misli da zaključci moraju biti jasni.

Strik je obrazložila zašto se gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor (SNSD) nije želio susresti sa europarlamentarcima i preživjelim žrtvama rata u ovom gradu.

“Gradonačelnik je znao da ćemo doći sa porodicama žrtava koje traže komemoraciju. Htjeli smo organizovati dijalog. Smatrali smo da postoji neki interes. Bavljenje prošlošću dovodi do zaključka šta je pogrešno urađeno. Znamo da se Njemačka time bavila decenijama, a imam osjećaj da se u Bosni i Hercegovini uopće ništa ne dešava, da su svi zatvoreni u svojim krugovima. Gradonačelnik je znao da ćemo doći, da bi nam onda rekao da mi možemo doći, ali ne i članovi porodica žrtava – nama je to bilo neprihvatljivo”, istakla je.

“Šokantne stvari u Banjoj Luci”

Europarlamentarka Cramon-Taubadel je također poručila da kriteriji za dobijanje statusa kandidatkinje moraju biti ispunjeni. Iznenađena je time da se pojedini domaći političari smatraju neutralnim u agresiji Rusije na Ukrajinu.

“Moram da kažem da sam iznenađena izjavama nekih u Bosni i Hercegovini koji sebe nazivaju neutralnima, a koji nemaju potrebu da nešto kažu o ratu u Ukrajini. Ne moram vam govoriti šta znači rat. Treba se zapitati gdje vi stojite kada je u pitanju agresija Rusije na Ukrajinu”, istakla je Cramon-Taubadel.

Osvrnula se i na razgovore sa zvaničnicima u Banjoj Luci, naglasivši da je tom prilikom čula i “šokantne” stvari.

“U Banjoj Luci smo razgovarali i šokantno je bilo čuti neke stvari. Čula sam dosta skepticizma, ali ono što nam treba je predanost u donošenju odluka. Bilo je stvari koje su nas zabrinule, neću govoriti o tome detaljno”, kazala je.

“Ustav nije uklesan u kamen”

Zastupnik u Bundestagu Mijatović je govorio o tome da li bi njemu bilo prihvatljivo da se Njemačkoj nameće ustav iz inostranstva.

“Mi smo imali takvu situaciju u Njemačkoj. General Mark Clark se upravo bavio tim pitanjima, pa je onda odgovor očigledan. Ranije sam radio u Tribunalu za bivšu Jugoslaviju, zbog toga sam u velikoj mjeri svjestan svega. Imajući sve to u vidu, nažalost u Bosni i Hercegovini ne vidimo volju da se pozabavi pitanjima iz prošlosti. Kao neko ko dolazi iz Njemačke, mogu vam reći koliko je važno to uraditi”, ukazao je.

Na pitanje novinara RTRS-a zašto nisu posjetili mjesta u kojima su tokom posljednjeg rata stradali i Srbi, odgovorio je da je posjetio Jasenovac i da se osjeća krivim za ono što su Nijemci uradili u Drugom svjetskom ratu.

“Znam šta su Nijemci ovdje uradili u Drugom svjetskom ratu, posjetio sam Jasenovac. Osjećam se krivim, iako sam poslije rođen. U Bosni i Hercegovini postoje zločinci koji nisu osuđeni. Znam da ima stotine slučajeva koji nisu zaključeni, kakav je to znak?”, pitao je Mijatović.

Novinare je također pitao zašto se njemu ne bi dala prava kada bi se vratio u Bosnu i Hercegovinu, kao neko ko ne pripada ni jednom konstitutivnom narodu.

Prema njegovim riječima, ustavi su promjenjivi i nisu uklesani u kamen. Zaključio je da se ustavi mijenjaju radeći sa ljudima, a ne mimo ljudi.

klix

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

Najčitanije