Connect with us

Sukob u Ukrajini

Narušeni porodični odnosi u tri čina: Kako je Vučić izigrao Putina i okrenuo leđa Dodiku

Published

on

Ugodna je bila pozicija, ali na duže staze neodrživa i nikad nije trenutak za odabir, ali i on nekad dođe. A sad je baš došao u nevrijeme, pred izbore

Kada je Vladimir Putin u svom govoru, tokom kojeg je priopćio da Rusija priznaje nezavisnost otcjepljenih regiona Donjeck i Luganjsk, napravio gaf i usporedio ih sa Kosovom, bilo je jasno da nije previše mislio na svog malog brata, odnosno sestru. Jer da jeste bio bi svjestan da će ga, odnosno je dovesti u neugodnu poziciju da mora da bira nešto što birati do sad nije htio, odnosno htjela ali ni smio, odnosno smjela.

PIŠE: Dejan KOŽUL (Inforadar)

Ugodna je bila da pozicija na kojoj se mali brat, odnosno sestra nalazio, odnosno nalazila. Za unutrašnje prilike slatka je bila ta slika koju je mali brat, odnosno sestra, prikazivala javnosti. Stariji brat, odnosno sestra bio je, odnosno bila je pokroviteljski prikazan, odnosno prikazana, sa onom pištaljkom u ustima, onom iz crtanog filma kad buldog kaže mišu Jerryu da – ako ga neko dirne – samo zazviždi i buldog, odnosno veliki brat, odnosno sestra će odmah doletiti i riješiti stvar.

SLOBODAN PAD IZMEĐU DVIJE STOLICE

A kad padne noć i slika starijeg brata, odnosno sestre se odloži u ladicu, kad javnost zaspe, onda mlađi brat, odnosno sestra otvori vrata za sve ostale, koji sa starijim bratom, odnosno sestrom nisu u najboljim odnosima, ali to i nije najbitnija stvar kad to društvo donosi poklone.

Ugodna je bila pozicija, ali na duže staze neodrživa i nikad nije trenutak za odabir, ali i on nekad dođe. A sad je baš došao u nevrijeme, pred izbore.

U prijevodu, ako Srbija kao mlađi brat, odnosno sestra ne prizna teritorijalni integritet Ukrajine, onda ne priznaje i svoj, odavno već osporeni, ako pričamo o Srbiji u AVNOJ-evskim granicama, dakle sa Kosovom kao sastavnim dijelom. Ako prizna rizikuje da stariji brat, odnosno sestra digne nos i povuče svoju podršku za Kosovo.

Pa se išlo na odabir manje štete u nadi da se neće morati više oglašavati po tom pitanju, niti da će morati da revidira svoj stav. Stvari na terenu se dešavaju brzo pa se brzo i politika prilagođava i naš mlađi brat, odnosno sestra je doveden, odnosno dovedena pred svršen čin, a svršen čin je bilo glasanje u Savjetu bezbjednosti UN-a gdje je trebalo osuditi starijeg brata, odnosno sestru za nasilje koje čini nad komšijom, odnosno komšinicom.

I mlađi brat, odnosno sestra je to učinio, odnosno učinila. Nevoljno, ali jeste. Uz sitnu ogradu – neće se pridružiti ostalom društvu u bojkotu starijeg brata, odnosno sestre.

U prijevodu, Srbija se ne predružuje ostalim evropskom zemljama, uključujući čak i, spletom okolnosti, Bosnu i Hercegovinu, u sankcijama koje se uvode Rusiji. Ali strah od reakcije velikog brata, odnosno sestre ostaje, ali nije samo to – gotovo jednoglasnom odlukom u osudi, strahuje mali brat, odnosno sestra, da bi velikog brata, odnosno sestru mogli izbaciti iz svih igara u kojima su do sada zajednički uživali. Zajednički znači, sa onim velikim društvom.

U prijevodu, Rusija bi mogla biti izbačena iz Saveta bezbjednosti UN, a to bi, strahuje mali brat, odnosno sestra moglo otvoriti put izmjeni famoznog pravila igre koju su do sada zajednički igrali. U prijevodu, moglo bi doći do promjene Rezolucije 1244 iza koje je Rusija, zajedno sa Kinom do sad čvrsto stajala, a samim tim i dodatna priznanja Kosova.

To čak i očekuje.

A kad se u svemu uozbiljimo, jer glave nam svima vise o koncu, onda damo glas i onima koji ozbiljno sagledavaju ovu problematiku, poput Boška Jakšića, dugogodišnjeg spoljnopolitičkog komentatora Politike koji je ipak iznenađen glasanjem Srbije u UN koja je, uz Bjelorusiju, bila jedina država sa tla Evrope koja nije osudila Rusiju.

„Vučić je priznao pritisak za Zapada, pa se Srbija pridružila osudi invazije i tako je popravila svoju međunarodnu poziciju. Izašla je iz izolacije, koja je pretila na razne načine.“

A kao što rekosmo, ta odluka je morala da se donese baš u nevrijeme i tako se ugrozi podrška biračkog tijela, koje je proruski orjentisano, a to nije mali broj. Neuvođenje sankcija se svakako može gledati iz tog ugla, ali Jakšić ističe i jedan daleko opravdaniji:

„Odluka da se ne zavode sankcije ima jak rezon, a to je visko stepen zavisnosti od ruskog gasa i zavrtanje bi imalo katastrofalne posledice. Nepridruživanje sankcijama može da se brani kao racionalna odluka koja je u trenutnom inetresu Srbije“, kaže on.

A ŠTA SA ZAPADNIM BALKANOM

Vjeruje da će EU preći preko te odluke, barem još neko vrijeme, a u zavisnosti od tenzija i sukoba u Ukrajini, zavisiće i dalji pritisci.

Zapadni Balkan, sa akcentom na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, kao da je ostao zatečen dešavanjima na istoku Evrope. Kao da nam je neko oduzeo ekskluzivitet na rat i prijetnje. Ipak, ne smijemo nas potcjeniti. Konflikt sa teritorije Ukrajine lako i bez ikakvih problema bi mogao da se prelije i van Ukrajine, ali kako naš iskusni sagovornik kaže:

„U ovom trenutku previše su preokupirani direktnim konfliktom u Ukrajini da bi se bavili Zapadnim Balkanom. Ako dođe do normalizacije tenzije, onda će se aktivirati mini frontovi, a Zapadni Balkan je jedan od njih. Tada će Rusija pokušavati da destabilizuje region, da spreči približavanje Zapadu, a Zapad će pokušavati da blokira to, ali u ovom trenutku niko nema vremena za Zapadni Balkan“, ističe Jakšić.

Stoga je vjerovatno da se isti taj Zapad neće previše buniti, niti će previše pritiskati vlasti u Srbiji, odnosno Aleksandra Vučića da dodatno radikalizuje svoj stav i da se i Srbija priključi nizu zemalja koje su uvele sankcije Rusiji. Aleksandar Vučić se pokazao kao odan partner i kao neko ko je svjestan da su zemlje iz EU ipak najznačajniji partneri Srbiji.

Znala je to bivša kancelarka, Angela Merkel, primjećuje to i Jakšić, ističući da je njoj, ali i ostalim liderima EU zemalja tzv. stabilokratija bila značajnija od demokratije. A stabilokratija je, napominje, iznjedrila dvojicu autokratskih lidera, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.I dok sa jednim još može da igra igre, ovaj drugi, koji je sad u ulozi mlađeg brata, odnosno sestre, gubi kontrolu. Poslaće iz Brisela ponovo onog mlađeg brata, odnosno sestru, koji je sad u ulozi starijeg, odnosno starije, da smiruje svog mlađeg brata, odnosno sestru. I ovaj, odnosno ova će to učiniti kao i do sada.

Dok se jednom neko od njih ne zaigra ili ne izgubi u igri mlađeg, odnosno mlađe i starijeg, odnosno starijeg brata, odnosno sestre. Baš kao što se i vi možete izgubiti u praćenju ko je kome šta i ko kome dođe šta. Ako se ne vratite gdje ste zapeli, uzalud vam pretrčavanje po tekstu, skrivanje iza slogova, zapećete za prvi naredni zarez ili upasti u prvu narednu tačku.

Ali čak i ako se vratite i polako sve sa pažnjom ispratite, niko vam, odnosno nam ne garantuje bezbjednost. Čak ni društvo iz Brisela, ili Vašingtona, a još manje veliki brat, odnosno sestra. Ali kao da su ikad bili sposobni za to? Olakšica zbog iskustva rata ili ne? Vi birate barem iz kog ugla ćete sve posmatrati.

Autor: Dejan KOŽUL (Inforadar)

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.

Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.

Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.

Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.

Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.

U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.

Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije