BiH
Bitka za šestog delegata: Na kantonalnim listama probosanskih stranaka ima dovoljno Hrvata
Piše: Avdo Avdić/Istraga.ba
Lažnom Hrvatu iz Goražda Edimu Fejziću došao je kraj. Zbog sudskih procesa i kupovine glasova, on neće biti kandidat za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona. Što, opet, znači da neće dobiti mandat delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A zahvaljujući njegovom glasu, nakon Općih izbora 2018. godine, u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH izabran je Zlatko Miletić, jedini Hrvat u Klubu Hrvata Doma naroda BiH koji ne dolazi iz koalicije okupljene oko HDZ-a BiH.
“Apelujem na bošnjačke stranke da ne stavljaju Hrvate na kantonalne liste”, kazao je u utorak predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, obraćajući se medijima povodom skorog podnošenja kandidatskih listi.
Čega se to boji lider HDZ-a BiH? Već nekoliko puta smo se na ovom mjestu bavili suštinskim problemom funkcionisanja Federacije BiH – odnosno Klubom Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Prije nego pređeno na same stranačke liste, ukratko ćemo se pozabaviti suštinom u vezi sa Domom naroda FBiH.
Odlukom Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića “utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.
To je, dakle, bila obavezna odredba “jedan, jedan, jedan”, prema kojoj je svaki kanton, od njih deset, morao dati po najmanje jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. U Ustavu FBiH je pisalo malo drugačije.
“Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”, navedeno je u članu 8, poglavlje VI Ustava FBiH.
To je, znači, “neobavezan” raspored delegata po principu jedan-jedan-jedan o kojem se govori u dokumentu koji je na raspolaganju predstavnicima EU u BiH.
Šta bi to značilo u praksi?
Dom naroda FBiH sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ova tabela ispod pokazuje kakav je raspored delegata bio prije nego je Ustavni sud BiH naredio brisanje dijelova Izbornog zakona BiH po apelaciji Bože Ljubića.
Ključna stvar u ovome je bila to što je, zapravo, pet kantona u kojima ne dominira HDZ BiH moglo izabrati šest delegata u Klub Hrvata. Prema Ustavu FBiH najmanje šest delegata u jednom klubu naroda potrebno je da bi se predložio predsjednik ili potpredsjednik FBiH koji, potom, ide na glasanje pred cijelim Domom naroda FBiH. Prije presude Ljubić, dakle, postojala je mogućnost da kantoni u kojima HDZ BiH nije dominantna stranka, izaberu potrebnih šest delegata u Klubu Hrvata, što bi značilo da Dragan Čović, faktički, ne bi mogao blokirati izbor Vlade FBiH.
No, nakon presude Ljubić, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona prema kojima je svaki kanton u FBiH morao dati po najmanje jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda. Kako bi se, pak, završio proces konstituisanja Doma naroda FBiH (o kojem ovisi i izbor deset delegata Bošnjaka i Hrvata u Dom naroda BiH), Centralna izborna komisija BiH u starom sazivu donijela je Uputstvo o rasporedu delegata u Dom naroda FBiH.
Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, ZDK, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH.
Proteklih godina, a naročito tokom ovog mandata uvjerili smo se da, zapravo, kantonalni zastupnici, pored članova Predsjedništva BiH, direktno ili indirektno utiču na funkcionalnost Vlade Federacije, Državnog parlamenta, Vijeća ministara BiH, a samim tim i na fiskalnu i sigurnosnu politiku Bosne i Hercegovine. Pokušat ćemo, ukratko, da pojasnimo o čemu se radi. Kantonalni zastupnici međusobno odlučuju o tome ko će određeni kanton predstavljati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, odnosno ko će biti delegat u jednom od četiri kluba Doma naroda FBiH. Upravo ti delegati imaju presudnu ulogu prilikom imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije, koji, potom, direktno odlučuju ko će biti premijer Federacije BiH. Dakle, od kantonalnih zastupnika ovisi izbor Vlade Federacije. Dalje, delegati iz Doma naroda Federacije BiH direktno odlučuju o imenovanju deset delegata, pet Bošnjaka i pet Hrvata, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Opet da pojednostavimo, kantonalni zastupnici direktno odlučuju o popunjavanju dvije trećine državnog Doma naroda od kojeg, kasnije, izuzmemo li proces formiranje Vijeća ministara BiH, ovise svi zakoni i budući budžeti.
Dakle, ukoliko žele izbjeći HDZ-ove blokade prilikom formiranja Vlade FBiH, nužno je Draganu Čoviću oduzeti dvotrećinski kontrolni paket u Domu naroda FBiH. Ali stranačke liste će pokazati da li postoji zainteresiranost kod probosanskih stranaka.
USK: SDP i DF bez Hrvata za Skupštinu, POMAK i SDA imaju Hrvate na listama
Prema Uputstvu CIK-a, USK daje ukupno šest delegata u Dom naroda FBiH i to dva Bošnjaka, jednog Hrvata, dva Srbina i jednog iz reda ostalih. No, u ovom slučaju se držimo Hrvata. Većina kandidata Laburista Fikreta Abdića izjašnjavaju se kao Hrvati. Prema rezultatima iz 2018. godine, Laburisti su osvojili tri mjesta u Skupštini USK. Dvojica su se izjašnjavali kao Hrvati, tako da je ta stranka delegirala delegata u Klub Hrvata aktualnog saziva Doma naroda FBiH. Ukoliko i u budućem sazivu Skupštine bude isti omjer snaga, Abdićevi Labursti će izabrati Hrvata u Klub Hrvata Doma naroda FBiH, što znači da je to, faktički, glas za HDZ BiH. No, da vidimo šta nude druge političke partije. SDP BiH, prema još uvijek nepotvrđenim izbornim listama, neće imati Hrvata među kandidatima za Skupštinu USK. Razim Halkić ,koji se izjašnjava kao Hrvat, bit će nosilac liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. SDP se opredijelio da na svoju listu visoko pozicionira Srbina Mladena Lonića koji bi mogao ući u Dom naroda FBiH. No, to za HDZ-ove blokade ne znači ništa. DF, također, nema nijednog Hrvata u USK. No, SDA bi, prema nepotvrđenim listama, na broju 8 za Skupštinu USK trebao imati Ines Delić, Hrvaticu iz Zagreba koja se udala u Bihać. SDA je 2018. godine osvojila devet mandata, što znači da bi Ines Delić, ukoliko ne bude dodatnih pomijeranja na listama, mogla ući u Skuptinu USK. Za razliku od SDA, NES na svojim listama nema Hrvata.
POMAK bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića bi, prema informacijama Istrage, mogao bi na svoju kantonalnu listu visoko pozicionirati doktoricu Maju Uremović koja je, također, Hrvatica. Ukoliko bi prošle Ines Delić i Maja Uremović bile izabrane u Skupštinu USK, to znači da bi Laburisti Fikreta Abdića, barem kroz žrijeb, mogli ostati bez mjesta u Domu naroda FBiH. A ukoliko bi jedna od njih dvije bile izabrane, to bi značilo da u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH iz USK-a imamo probosanski orjentiranog Hrvata.
SBK: DF, SDP i Fuad Kasumović kandidirali Hrvate, SDA i NiP – ne
Srednjobosanski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. U pitanju su tri Hrvata, te po jedan Bošnjak, Srbin i ostali. Prema rezultatima iz 2018. godine, HDZ BiH ima 10 zastupnika. Probosanske stranke imaju 20 zastupnika. Sa četiri Hrvata, od ukupno 20, sigurno bi dobili jedno mjesto u Domu naroda FBiH. No, prema preliminarnim podacima, samo tri Hrvata iz tzv. probosanskih stranaka imaju šanse da uđu u Skupštinu SBK. Unatoč protivljenju većeg dijela stranke, četvrta na listi SDP-a BiH bit će Anita Markanović. Na Općim izborima 2018. godine SDP je osvojo pet mandata. Ukoliko ponove isti rezultat, Anita Markanović će, vjerovatno, biti izabrana u Skupštinu SBK. Pod uslovom da rukovodstvo potvrdi njenu kandidaturu. Demokratska fronta će kandidirati Maru Đukić. Ona je na drugom mjestu kantonalne liste. Upravo dvoje zastupnika DF-a izabrano je u Skupštinu SBK na izborima 2018. godine. Predsjednik Hrvatske stranke Božo Skopljaković u SBK će koalirati sa BH Inicijativom Fuada Kasumovića. Prema informacijama Istrage, Skopljaković bi trebao biti nosilac liste za Skupštinu SBK. Ukoliko prođe, a bivša stranka Fuada Kasumovića je imala jednog zastupnika u Skupštini, to znači da bi bilo najmanje troje zastupnika hrvatske nacionalnosti koji nisu pod kontrolom HDZ-a. Čak i ako HDZ ponovi isti resultat i osvoji 10 mandata, to znači da će ta stranka izx SBK sigurno moći izabrati dva delegata Hrvata u Dom naroda FBiH. Treći delegat bi se birao žrijebom, što znači da probosanske stranke, i praktično, mogu imati jednog delegata iz reda Hrvata SBK u Domu naroda FBiH. Naravno, Mara Đukić, Božo Skopljaković i Anita Markanović prethodno moraju biti izabrani u Skupštinu SBK. SDA i Narod i Pravda, prema preliminarnim listama, nemaju nijednog kandidata iz reda hrvatskog naroda.
Kanton Sarajevo – neupitan izbor probosanskog Hrvata
Skupština Kantona Sarajevo u Dom naroda FBiH delegira devet delegata, od čega su tri Bošnjaka, tri Srbina, dva iz reda ostalih i jednog Hrvata. Narod i Pravda na svojoj listi za Skupštinu KS ima Hrvaticu Danijelu Kristić. DF je na drugo mjesto pozicionirao Marijelu Margetu Hašimbegović koja je, rakođer, Hrvatica. To znači da će jedna od ove dvije kandidatkinje biti izabrane u Skuštinu KS, a samim tim jedna od njih prolazi u Dom naroda Federacije BiH. SDA u KS nije kandidovala Hrvata, dok je ni u vrhu liste SDP-a za Skuptinu KS nema Hrvata.
ZDK: SDP, DF i SDA u borbi protiv HDZ-a
Zeničko-dobojski kanton daje šest delegata u Dom naroda FBiH. Troje je Bošnjaka, te po jedan Srbin, Hrvat i ostali. HDZ BiH u Skupštini Ze-Do ima tri mandata. Da bi se izbjegao izbor HDZ-ovog zastupnika iz Skupštine Ze-Do u Dom naroda FBiH, nužno je da u tom Kantonu probosanske stranke izaberu četiri zastupnika iz reda Hrvata. DF je za Skupštinu Ze-Do predložio Hrvaticu Suzanu Pandžu koja će biti druga na listi. SDA planira da predloži Mirelu Mateša Bukvu. No, prema informacijama Istrage, ona je tek ioza desetog mjesta na preliminarnoj listi SDA. Ukoliko ne bi bila “unaprijeđena”, teško da bi mogla biti izabrana u Skupštinu Ze-Do u kojoj SDA trenutno ima jedanaest zastupnika. SDP BiH će na svojoj listi, vjerovatno, imati Vedrana Kasera koji je Hrvat. Čak i ako druge stranke ne budu imale kandidate iz reda Hrvata, postoji mogućnost da se, najmanje kroz žrijeb, u Dom naroda FBiH izabere Hrvat koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH. To bi već bio četvrti delegat u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koji nije pod kontrolom HDZ-a BiH.
Tuzlanski kanton – DF kandidirao Hrvata
Prema Uputstvu CIK-a, Tuzlanski kanton u Dom naroda FBiH delegira osam delegata. U pitanju su tri Bošnjaka, dva Srbina, dva iz reda ostalih i jedan Hrvat. HDZ BiH u TK nema nijednog zastupnika. To znači da bi izbor bilo kojeg Hrvata iz bilo koje stranke u Skupštinu TK značio da će taj delegat predstavljati Hrvate iz TK u Domu naroda FBiH. Na listi DF-a, pod rednim brojem tri, nalazi se Boris Krešić koji je delegat i u aktualnom sazivu Doma naroda FBiH. Na petom mjestu SDP-ove liste nalazi se Vedrana Petrović, koja je također Hrvatica. SDA na svojoj listi nema Hrvata.
BPK – Nema više Fejzića, SDP u potrazi za Hrvatom
Iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona delegiraju se tri delegata u Dom naroda FBiH, jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Hrvatsko mjesto do sada je popunjavao Edim Fejzić, ali on više nema pravo na kandidaturu. SDA i DF na svojim kandonalnim listama nemaju Hrvata, dok su nam u goraždanskom SDP-u potrvdili da će oni poduzeti sve da na svojoj listi imaju barem jednog Hrvata koji bi, nakon izbora u kantonalnu skupštinu, po automatizmu bio izabran u Dom naroda FBiH:
Ukoliko svi navedeni kandidati budu izabrani u kantonalne skupštine, a postoji realna i objektivna mogućnost, HDZ BiH bi mogao ostati bez dvotrećinske većine u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi značilo da ta stranka više ne može blokirati formiranje vlasti u Federaciji BiH.
BiH
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
“Nekakav sporazum smo dogovorili koji je već odobren, trebaju i ostale četiri političke stranke da odobre pa ćemo ga prezentovati. Prisustvovali smo sastanku HDZ-a i iz RS-a gdje smo iznijeli svoje stavove i prioritete. Svi su jedinstveni u pogledu važnosti EU puta i usvajanju preostala dva zakona o VSTV-u i zakona o sudu”, naveo je Nikšić te dodao:
“Imamo različite poglede, HDZ stavlja u prioritet donošenje Izbornog zakona što nije novost. Dogovorili smo 10. aprila sastanak u istom formatu u Banjoj Luci gdje će PDP i Draško Stanivuković biti domaćin. Tu bi trebali predstavnici svi političkih grupacija te da pripreme prioritete, možda i osnovne stvari za sporazum koji bi trebao biti osnova za dalje aktivnosti”.
Naveo je kako je sastanak dugo trajao i da su svi iznosili svoje stavove te je “odao priznanje” predstavnicima iz RS-a jer su u tom entitetu već označeni kao “izdajnici”.
“Svjesni smo da će SNSD nastojati blokirati sjednice. Ne volimo tu riječ, ali imamo prisutne blokade. Opet ćemo nastojati da dogovore koje napravimo i riješimo pitanjem izborom ministra sigurnosti čime mi otklonili i pitanje blokade u Vijeću ministara. Prijedlog koji su zastupnici Trojke ponudili kao kandidata za ministra sigurnosti moramo potvrditi kao prijedlog koalicije, pa smo to ostavili za sastanak u Banjoj Luci”, rekao je on.
Podvukao je da je postojao konsenzus o pitanjima poput zakona o sudu i VSTV-u kako bi i oni bili završili.
Kada je riječ o Izbornom zakonu koji HDZ želi, Nikšić je rekao da je rečeno da će im biti poslan večeras, piše Klix.
“Oni imaju druge prioritete i principe. Imamo to, ali ima i svako svoje stavove. Nisam krio da je HDZ to postavio, ali nije uslovio kao dio ove priče. Konsenzus je bio oko EU zakona”, zaključio je lider SDP-a.
BiH
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
“Nikakvih ultimatuma nije bilo. Zadovoljan sam zbog činjenice da sudionici ovog sastanka imaju izraženu svijest o stanju u BiH, da je danas imperativ bio da iskažemo svoje raspoloženje da sačuvamo mir, stabilnost i sigurnost u našoj zemlji, koji su ugroženi napadima na ustavni poredak Milorada Dodika i njegovih saradnika. Možda zbog toga nije bilo ultimativnih zatezanja”, rekao je Konaković.
Dodao je i da su “ovi sastanci uvijek tvrdi.”
“Svi imamo svoje stavove, oni su po nekim pitanjima dijametralno suprotni. Ipak, imamo saglasnost po pitanju evropskog puta, a pogotovo svijest o kratkoći vremena. Propustili smo mart za prvu međuvladinu konferenciju, a ako propustimo juni, ako ne usvojimo dva zakona i ako ne imenujemo glavnog pregovarača, bojim se da će sva naša dosadašnja nastojanja i svi usvojeni zakoni pasti u vodu i da će BiH ostati ‘na repu’ ovih procesa i time štetu nanijeti svim građanima u BiH”, rekao je.
Posebno je komentarisao HDZ-ov prijedlog za izmjene izbornog zakona, koji će se naći pred državnim Domom naroda u petak.
“Mi danas ne bismo glasali da je HDZ-ov prijedlog o izmjenama izbornog zakona, da to bude tačka dnevnog reda. U kontaktu sam s Kemalom Ademovićem, članom kolegija, i ne bismo podržali zakon koji nije dogovoren. Naša praksa je da ne idu na dnevni red zakoni koji nisu politički dogovoreni. Spremni smo razgovarati o izbornom zakonodavstvu, uvažavamo zahtjeve HDZ-a i očekujemo da oni uvaže naše zahtjeve. Osim pitanja člana Predsjedništva BiH, pitanje regularnosti izbora je za nas veoma važno i implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je Konaković.
Na kraju je istakao i važnost imenovanja novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
“Mi vidimo kao najefikasniji model deblokiranja funkcionalnosti Vijeća ministara, koje je zaista ugroženo zbog zadnje dvije sjednice gdje su ministri iz SNSD-a skidali sve važne tačke, imenovanje ministra sigurnosti. Relaksirali bismo tu tenziju, imali bismo prohodnost svih dokumenata i implementaciju političkih dogovora ove grupe ljudi, koja je danas brojala 23 ruke u Predstavničkom domu PS BiH”, rekao je Konaković.
Komentarisao je i činjenicu da su delegati iz SNSD-a ponovo blokirali rad Doma naroda na današnjoj sjednici ovog zakonodavnog tijela.
“Neću se nikada pomiriti da je to normalno i legalno. To je nezakonit proces i tražit ćemo, i već imamo, neka rješenja koja govore o kažnjavanju onih koji neustavno, nelegalno i nezakonito blokiraju Dom naroda. To je suprotno poslovniku, koji je ustavna kategorija, i sigurno uzrokuje posljedice koji planiraju to strateški dugo raditi. Siguran sam da će domaće zakonodavstvo, pravosudni sistem i visoki predstavnik imati efikasan model sankcionisanja i deblokiranja ukoliko do takvih blokada dođe”, rekao je.
Na kraju je ponovio važnost imenovanja novog ministra sigurnosti, za kojeg je predložen Nebojša Vukanović, ispred opozicije u RS-u.
“Onog treba kada budemo imali konstruktivnog zamjenika predsjedavajuće Borjane Krišto, koji je spreman da radi na ovim važnim procesima u Vijeću ministara, tada puca lanac kontrole Dodika i SNSD-a, direktora važnih institucija koji mu daju izvršnu moć. Brzo možemo imati novog direktora SIPA-e i zamijeniti kadrove lojalne SNSD-u koji ruše ustavni poredak i time se ispuhuje važnost činjenice da su Košarac i Amidžić u Vijeću ministara. Tada će biti puno lakše riješiti pitanje na Domu naroda. Oko toga smo danas bili vrlo jasni i očekujemo da to bude prvi korak relaksiranju ovih tenzija i da to bukvalno ispuhuje balon interesa da SNSD grčevito bude u vlasti”, rekao je Konaković.
Klix
BiH
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Ovaj prijedlog će se, zajedno sa spornim prijedlogom kojim bi se osobama sa američke liste sankcionisanih osoba omogućile isplate plata u gotovini, naći na hitnoj sjednici Doma naroda PS BiH u petak.
Ključna tačka koju bi HDZ izmijenio kroz ovaj prijedlog jeste izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u izmjenama koje je predložila Pendeš ispred HDZ-a.
Dalje se navodi da bi, u slučaju da niti jedan kandidat ne ispunjava ove uslove, član Predsjedništva postao onaj koji ima većinu glasova u dva od pet kantona, te ako se i to ne ispunjava, da bi bila dovoljna većina u jednom od pet navedenih kantona.
Pored toga, previđa se i izmjena biranja članova Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, prema ovom prijedlogu, članove CIK-a bi predlagali članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH, a o njima bi glasao Predstavnički dom PS BiH.
Podsjetimo, sličan prijedlog je već dobio većinu u Domu naroda PS BiH 2022. godine, ali nikada nije prošao kroz Predstavnički dom.
Klix
BiH
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Uoči sastanka stranaka Trojke, HDZ i stranaka opozicije iz RS, trenutno je u toku sastanak Trojke i NES-a te stranke NAPRIJED.
Naime, Trojka, NES i NAPRIJED danas bi trebali potpisati koalicioni sporazum koji bi trebao djelovati na državnom, ali i na federalnom nivou gdje NES ima svoje zastupnike u Predstavničkom domu FBiH, piše Raport.
Time Trojka jača svoj koalicioni kapacitet ali i snagu u parlamentima, posebno u Federalnom gdje je većina nije komotna.
Zanimljivo je da NES ima od ranije neki sporazum sa SBiH-om, no sad je pitanje da li ovo znači raskid te koalicije s obzirom na to da niko iz Trojke ne želi bilo kakvu saradnju sa Semirom Efendićem.
U Političkim minutama Jutarnjeg programa Federalne televizije gostovao je Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH.
Kakav će biti odgovor Interpola? Očekujete li da raspišu međunarodnu potjernicu?
“Pa ja očekujem jer ispunjeni su svi potrebni uslovi. Uglavnom kada su iz govorimo iz prakse kada su ovakve stvari u pitanju uvijek se raspiše. Znači nikada nije bilo problema. Institucije su državne dostavile sve što treba tako da ne bi trebalo biti problema da se to desi.”
Šta to onda znači? Hoće li on ostati u Moskvi u tom slučaju, gospodin Dodik?
“Vidite to bi morali pitati gospodina Dodika. On može da ostane u Moskvi, to znači on može da ostane u Moskvi tada neće biti normalno isporučen to dobro znate da Rusija nikada nije nikoga isporučila, ali evo čekamo da vidimo“, kazao je Isak, prenosi federalna.ba.
On može biti uhapšen ukoliko bude preletio preko zemalja članica NATO-a?
“Tako je. To znači bilo koja država članica NATO-a može taj da, civilni avion nebitno, vladin avion, bilo čiji avion država može da prisili avion da sleti i da liši slobode osobe za koje je raspisana potjernica. To znači to se može desiti. To se može desiti i unutar Bosne i Hercegovine. Ovo što koristi ovaj helikopter, mogli su određene snage na bilo kojem području jer nebo Bosne i Hercegovine ne pripada ni RS-u ni Federaciji ni Brčko distriktu, ono pripada Bosni i Hercegovini. Moglo je to i do sada da se desi, zašto se nije desilo ja ne znam. To znači naše vlasti su mogle to da urade. Ako nisu imali kapacitete, a ja znam da su imali kapacitete mogli su da traže pomoć od međunarodnih partnera.”
Zašto nisu? Kažete ne znate. Je li imate neke pretpostavke, je li neka politička pozadina u pitanju?
“Pa vidite, ja mislim da se išlo na to da gospodin uradi što više djela za koja je predviđena maksimalna kazna, tako da su jednostavno pustili. Kako ono kažu “Pustite čovjeka da pravi što više greški, kada napravi dovoljno greški onda uradite to”. Da je bio odmah lišen slobode raspravljalo bi se samo o kazni koja je tada bila izrečena prvostepena. Sada već ima tu veći broj krivičnih djela. Za sve ovo što mu se stavlja na teret predviđena je kazna od 5 godina do dugotrajne kazne zatvora tako da je možda neko i htjeo baš da se desi. Evo vidite problem je što mi, teško je sada ulaziti jer imaju ljudi koji su radili vjerovatno određene procjene koji su radili ovaj pretpostavke šta kako i na koji način i sada kada mi iz ovog ugla bilo šta komentarišemo, to je neozbiljno. Ipak ljudi iz struke su radili određene procjene, pa evo da pustimo taj dio da se dovede do kraja na način kako su planirali ti ljudi iz struke.”
Da, ali evo kako je uopće i on i gospodin Stevandić prelazio međunarodnu granicu Bosne i Hercegovine. Priča je neka da su rampe bile podignute. Ukoliko je bjegunac pred zakonom kako je prešao granicu?
“Idemo redom. Gospodin Stevandić kada je prešao granicu tada nije raspisana bila ni naša unutrašnja potjernica, ali kada je ušao u državu je već bila raspisana. Po informacijama koje smo mi dobili, sada da li su tačne ili nisu, a ja mislim da jesu da je helikopter vlade Srbije sletio negdje na livadu i da je gospodin Stevandić ušao na teritoriju Republike Srpske. Pošto ja Stevandića onako likom i djelom doživljavam kao nekog seoskog lolu onaj otprilike jeste sletio na livadu.”
Da na teritoriju Republike Srpske koja je u Bosni i Hercegovini. Opet je morao granicu preći? Morao je imati saučesnika?
“Pa naravno, naravno. Dodik, prvo su rekli da je snimak koji je objavljen da je to snimak autentičan, na kraju smo utvrdili da je to snimak star godinu i nešto dana, tako da onaj snimak koji se pojavljivao nije tačan. Jer smo mi posumnjali da je to moguće da se desi u ovo vrijeme jer policija na granici je bila dužna, obavezna da lice zaustavi, da ga liši slobode i da ga preda u nadležnost policijskim agencijama i tužilaštvu. Tako da nije moguće da se to desilo. Ako se utvrdi da je negdje stvarno prešao granicu na način taj koji pojedinci pretpostavljaju, pošto ja poznajem direktora granične policije, on je već pokrenuo istragu vezano za taj prelazak. Ako se bude desio sva ta lica će odgovarati kao saučesnici za krivično djelo jer faktički oni nisu postupili po zakonu. Potjernica koja se nalazi unutar države Bosne i Hercegovine je vidljiva svim policijskim agencijama, a posebno SIPI i graničnoj policiji. Što znači da je granična policija bila dužna da reaguje, da lice odstrani i normalno preda ga u nadležnosti ovaj tužilaštvu i policijskim agencijama dalje da rade taj dio. Tako da sve su to pretpostavke. Jedna je pretpostavka da je preletio helikopterom i tako dalje, ali evo da ne bi mi o pretpostavkama jer bi to bilo malo i neozbiljno. Istrage se vode, istrage će pokazati ko je odgovoran i svi oni koji budu odgovorni protiv njih će biti pokrenuti postupci. Pripadnici policije Republike Srpske i pripadnici granične policije i bilo koje druge policijske agencije moraju shvatiti ako ne urade svoj posao u skladu sa zakonom oni čine krivično djelo i za to krivično djelo će odgovarati. A kada ostanu bez službe neće Milorad Dodik njima ništa obezbijediti, a budu li slučajno osuđeni otići će u zatvor i neće Milorad Dodik ništa uraditi. Ne Milorad Dodik, da sam ja u pitanju ili bilo ko drugi. Institucije države Bosne i Hercegovine moraju svoj posao raditi.”
Na X-u je objavio podsjetnik da je “neko od nas”, misleći na sebe, podržao Trumpa još 1. novembra 2024. godine, neposredno prije američkih izbora, te se pritom požalio kako su ga mediji odmah “na nišan” stavili.
Stevandić je objavio fotografiju na kojoj pozira s tri prsta u majici s likom Trumpa i s natpisom “fight (borba op. a.)”. U njegovoj pozadini nalazi se grb Srbije.
Uz standardne narative o borbi i historijskim izborima srpskog naroda, pokušao je još jednom da se prikaže kao “veliki strateg i vizionar” – sada na međunarodnoj sceni.
Klix
Nikšić: Sljedeći sastanak je 10. aprila u Banjoj Luci, HDZ nije uslovio ovu priču Izbornim zakonom
Elmedin Konaković: Ne bismo glasali za HDZ-ove izmjene izbornog zakona, uvažavamo njihove zahtjeve
Banda Afganistanaca u Krajini teroriše izbjeglice: Jezive slike šalju porodicama i traže otkup
HDZ za petak predložio izmjene IZ-a, član Predsjedništva iz reda Hrvata bio bi onaj ko pobijedi u 3 od 5 kantona
Trojka, NES i NAPRIJED na sastanku, danas će potpisati koalicioni sporazum: Je li Efendić ostao opet sam?
Isak: Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu
Bihać: Objavljen javni poziv za sufinansiranje boravka djece u vrtićima
Štete od poplava u Sanskom Mostu procijenjene na 2,2 miliona KM
Stevandić očajnički traži pažnju Trumpa: Tagovao ga na X-u s porukom “podržao sam te još 2024.”
U protekla 24 sata u Cazinu zabilježene tri saobraćajne nesreće, ima ozlijeđenih
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ćatić (Sakib) Safet
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselila Jakupović (Avdić) Zumreta
-
USKprije 5 danaUprava pogriješila dužinu staze: Hoće li Airbus moći slijetati u Bihać?
-
Cazinprije 5 danaKreće izgradnja ceste u Krajini kojom će se BiH povezati s Europskom unijom
-
USKprije 4 danaAfera Saniteks: Bivšem direktoru Agencije za privatizaciju USK dvije godine zatvora
-
BiHprije 4 danaSrušili smo Dodikov i Bakirov san – Bosna cijela na tri dijela! Naš san: Bosna bez entiteta i kantona!
You must be logged in to post a comment Login