Prema njenim riječima, Varhelyi je pozvao “plemenske vođe” Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, kako bi postigao sa njima “netransparentan, nedemokratski dogovor iza kulisa”.

Pozivajući se na “diplomatske izvore”, ova austrijska novinarka tvrdi da se vjeruje da bi zvaničnici EU mogli insistirati da Izetbegović potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum kako bi se “relaksirali” odnosi između Hrvata i Bošnjaka.

Ona tvrdi da je jedan od razloga zbog čega bi tako nešto bilo potrebno upravo težnja HDZ-a da se izborni zakon u državi promijeni na način da samo član te stranke može biti “hrvatski” predstavnik u Predsjedništvu.

UCJENE I PRIJETNJE

Wolfl tvrdi da HDZ u Bosni i Hercegovini, uz podršku Hrvatske, stoga mjesecima pokušava osigura podršku za svoje “nacionalno-političke” ciljeve od EU.

Novinarka je upozorila na mogućnost protivustavniog djelovanja ili nasilnih nemira od strane “nacionalističkih Hrvata” u BiH u mjesecu oktobru, kada će se održavati izbori.

“Uništenje partizanskog groblja koje je projektovao arhitekta Bogdan Bogdanović u Mostaru prije tri sedmice također je protumačeno kao prijetnja ovih hrvatskih nacionalista. Ali umjesto da te nasilne snage postavi na njihovo mjesto, EU očigledno pokušava da im izađe u susret političkim dogovorima”, navela je.

“NOVI CUTILEIRO”

Wolfl tvrdi da, poput Čovića i Dodika, Varhelyi očito razmišlja u etničkim kategorijama i smatra da o tome trebaju odlučivati ​​”plemenske vođe” a ne parlament, ni mnoštvo demokratskih stranaka u pluralističkoj državi BiH ili građani.

Ali navodi da on nije ni sam ni prvi sa ovim “površnim i destabilizirajućim” pristupom, te da su mnogi evropski političari tokom proteklih decenija u više navrata davali prijedloge za BiH koji nisu u skladu sa vrijednostima EU.

Takvi političari slijede pretpostavku da u BiH postoji sukob između etničkih grupa i da kompromise i rješenja treba pronaći u pregovorima sa “predstavnicima” te tri grupe, a upravo na taj način “daju snažnu podršku nacionalistima i potkopavaju državne institucije i legitimitet nenacionalističkih partija i građana”, napisala je u analizi.

Ona tvrdi da, zbog takve strategije, analitičari Varhelyija sada upoređuju s bivšim portugalskim diplomatom Joseom Piresom Cutileirom, koji je tokom 1990ih godina kao specijalni izaslanik komesara UN-a za ljudska prava u Bosni i Hercegovini čak “podržavao uništenje i podjelu države Bosne i Hercegovine po etničkom kriteriju, baš kao i nacionalisti u državi”, a čak i tada je postojao otpor prema takvom pristupu.

“12. marta 1992. godine, na primjer, Evropski parlament je intervenirao i zahtijevao da se održi multietnička građanska republika Bosna i Hercegovina i da se popravi evropski pristup medijaciji. Evropski parlament je zatražio da Cutileiro ne koristi etnički kriterijum jer se time krše evropske vrijednosti i norme i pozvao na uključivanje multietničkih opozicionih stranaka. Osim toga, Evropski parlament je upozorio Srbiju i Hrvatsku da se ne miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i ne narušavaju vanjske granice BiH”, napisala je ona.

VELIKA SRBIJA I VELIKA HRVATSKA

Wolfl upozorava da BiH danas, kao i tada, “iznutra napadaju srpski i hrvatski etnonacionalisti”, te da, kao i tada, oni uživaju podršku Hrvatske i Srbije.

Prema njenim riječima, Dodik i Čović očigledno žele da ratne projekte od kojih se nikada nije odustajalo, stvaranje “Velike Srbije” i “Velike Hrvatske”, pretvore u stvarnost.

Navodi da Čović otvoreno prijeti uvođenjem “Herceg-Bosne”, iako je to u suprotnosti sa Ustavom BiH, a da se u Briselu i dalje govori o šteti koja se nanosi Hrvatima i “legitimnom predstavljanju”.

“Budući da su mnogi političari EU neupoznati i hranjeni propagandom srpskih i hrvatskih nacionalista, oni zapravo slijede ove narative”, dodala je.

Zbog toga, ona navodi da za građane BiH koji ne žele živjeti u “etno-zoološkom vrtu” nego u državi u kojoj se poštuju prava pojedinca i evropske vrijednosti, politika Evropske komisije sada djeluje kao prijetnja.

A to je tako upravo zato što građani prepoznaju da politiku EU na Balkanu sada oblikuju “revizionističke” vlade u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj, a pored toga postoji opasnost od revizionističke politike iz Srbije, istakla je.

“Pluralističke države kao što su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su uhvaćene u dvostrukom stisku ovim razvojem događaja – od lokalnih nacionalista do revizionista unutar EU, a njih oboje podržava Kremlj”, zaključila je, prenosi N1.