Connect with us

BiH

Austrijski list: Izetbegović će biti primoran da potpiše “bošnjačko-hrvatski sporazum”? – BiH iznutra napadaju nacionalisti uz podršku Srbije i Hrvatske

Published

prije 2 godine

on

Pozivajući se na “diplomatske izvore”, ova austrijska novinarka tvrdi da se vjeruje da bi zvaničnici EU mogli insistirati da Izetbegović potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum kako bi se “relaksirali” odnosi između Hrvata i Bošnjaka

Radeći po nalogu mađarskog Premijera Viktora Orbana, evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi ne samo da podriva evropske vrijednosti, već i slabi institucije države Bosne i Hercegovine, navodi austrijski list Der Standard.

“Kada komesar EU Oliver Varhelyi izvrši akciju, može se pretpostaviti da je to naredio mađarski desničarski nacionalistički populistički premijer Viktor Orban. Mađarska ostvaruje dugoročne strateške ciljeve na Zapadnom Balkanu kroz uticaj koji Varhelyi ima kao komesar za proširenje EU, navodi se u analizi lista Der Standard.

Novinarka Adelheid Wolfl ocjenjuje da, pod Varhelyijevim vodstvom, Komisija Evropske Unije u jugoistočnoj Evropi, a posebno u onim državama koje ne pripadaju EU, posljednjih godina ima potpuno novu agendu, te da nacionalne ideologije i njihovi predstavnici sada uživaju podršku u Briselu i promoviše se stav da bi ti, često autoritarno nastrojeni lokalni političari trebali koristiti EU kao “svojevrsni bankomat”.

“Uz podršku Rusije, etnički nacionalisti u regionu već potkopavaju vladavinu prava, teritorijalni integritet država i građanske slobode – ali ovo je još ojačano uz pomoć Mađarske u Evropskoj komisiji. Zanimljivo je da ključne liberalno orijentisane snage u EU slabo primjećuju ovaj razvoj događaja i ne suprotstavljaju se u skladu s tim”, navodi ona.

VARHELYIJEVI TAJNI DOGOVORI

Wolfl se osvrnula na Varhelyijev sastanak sa predsjednicima SDA, HDZ BiH i SNSD-a, navodeći da je EU komesar to učinio kako bi ugrabio priliku i “popunio vakuum” koji je upravo nastao zbog toga što je posljednji samit EU ostao bez ikakvog plana ili strategije za Zapadni Balkan.

Prema njenim riječima, Varhelyi je pozvao “plemenske vođe” Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, kako bi postigao sa njima “netransparentan, nedemokratski dogovor iza kulisa”.

Pozivajući se na “diplomatske izvore”, ova austrijska novinarka tvrdi da se vjeruje da bi zvaničnici EU mogli insistirati da Izetbegović potpiše “bošnjačko-hrvatski” sporazum kako bi se “relaksirali” odnosi između Hrvata i Bošnjaka.

Ona tvrdi da je jedan od razloga zbog čega bi tako nešto bilo potrebno upravo težnja HDZ-a da se izborni zakon u državi promijeni na način da samo član te stranke može biti “hrvatski” predstavnik u Predsjedništvu.

UCJENE I PRIJETNJE

Wolfl tvrdi da HDZ u Bosni i Hercegovini, uz podršku Hrvatske, stoga mjesecima pokušava osigura podršku za svoje “nacionalno-političke” ciljeve od EU.

Novinarka je upozorila na mogućnost protivustavniog djelovanja ili nasilnih nemira od strane “nacionalističkih Hrvata” u BiH u mjesecu oktobru, kada će se održavati izbori.

“Uništenje partizanskog groblja koje je projektovao arhitekta Bogdan Bogdanović u Mostaru prije tri sedmice također je protumačeno kao prijetnja ovih hrvatskih nacionalista. Ali umjesto da te nasilne snage postavi na njihovo mjesto, EU očigledno pokušava da im izađe u susret političkim dogovorima”, navela je.

“NOVI CUTILEIRO”

Wolfl tvrdi da, poput Čovića i Dodika, Varhelyi očito razmišlja u etničkim kategorijama i smatra da o tome trebaju odlučivati ​​”plemenske vođe” a ne parlament, ni mnoštvo demokratskih stranaka u pluralističkoj državi BiH ili građani.

Ali navodi da on nije ni sam ni prvi sa ovim “površnim i destabilizirajućim” pristupom, te da su mnogi evropski političari tokom proteklih decenija u više navrata davali prijedloge za BiH koji nisu u skladu sa vrijednostima EU.

Takvi političari slijede pretpostavku da u BiH postoji sukob između etničkih grupa i da kompromise i rješenja treba pronaći u pregovorima sa “predstavnicima” te tri grupe, a upravo na taj način “daju snažnu podršku nacionalistima i potkopavaju državne institucije i legitimitet nenacionalističkih partija i građana”, napisala je u analizi.

Ona tvrdi da, zbog takve strategije, analitičari Varhelyija sada upoređuju s bivšim portugalskim diplomatom Joseom Piresom Cutileirom, koji je tokom 1990ih godina kao specijalni izaslanik komesara UN-a za ljudska prava u Bosni i Hercegovini čak “podržavao uništenje i podjelu države Bosne i Hercegovine po etničkom kriteriju, baš kao i nacionalisti u državi”, a čak i tada je postojao otpor prema takvom pristupu.

“12. marta 1992. godine, na primjer, Evropski parlament je intervenirao i zahtijevao da se održi multietnička građanska republika Bosna i Hercegovina i da se popravi evropski pristup medijaciji. Evropski parlament je zatražio da Cutileiro ne koristi etnički kriterijum jer se time krše evropske vrijednosti i norme i pozvao na uključivanje multietničkih opozicionih stranaka. Osim toga, Evropski parlament je upozorio Srbiju i Hrvatsku da se ne miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i ne narušavaju vanjske granice BiH”, napisala je ona.

VELIKA SRBIJA I VELIKA HRVATSKA

Wolfl upozorava da BiH danas, kao i tada, “iznutra napadaju srpski i hrvatski etnonacionalisti”, te da, kao i tada, oni uživaju podršku Hrvatske i Srbije.

Prema njenim riječima, Dodik i Čović očigledno žele da ratne projekte od kojih se nikada nije odustajalo, stvaranje “Velike Srbije” i “Velike Hrvatske”, pretvore u stvarnost.

Navodi da Čović otvoreno prijeti uvođenjem “Herceg-Bosne”, iako je to u suprotnosti sa Ustavom BiH, a da se u Briselu i dalje govori o šteti koja se nanosi Hrvatima i “legitimnom predstavljanju”.

“Budući da su mnogi političari EU neupoznati i hranjeni propagandom srpskih i hrvatskih nacionalista, oni zapravo slijede ove narative”, dodala je.

Zbog toga, ona navodi da za građane BiH koji ne žele živjeti u “etno-zoološkom vrtu” nego u državi u kojoj se poštuju prava pojedinca i evropske vrijednosti, politika Evropske komisije sada djeluje kao prijetnja.

A to je tako upravo zato što građani prepoznaju da politiku EU na Balkanu sada oblikuju “revizionističke” vlade u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj, a pored toga postoji opasnost od revizionističke politike iz Srbije, istakla je.

“Pluralističke države kao što su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su uhvaćene u dvostrukom stisku ovim razvojem događaja – od lokalnih nacionalista do revizionista unutar EU, a njih oboje podržava Kremlj”, zaključila je, prenosi N1.

Povezane teme:
Nastavi čitati
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Čović obišao Dodika, pa dobio „poklon“! HDZ-ov Pranjić postao „privremeni kralj“ entiteta RS!

Published

prije 2 sata

on

21. Decembra 2024.

By

Nakon Dodikove hospitalizacije i postoperativnog oporavka, ostalo je upražnjeno mjesto zamjenika predsjednika entiteta RS. Na ovo mjesto imenovan je HDZ-ov, Čovićev čovjek – Davor Pranjić.

Hadžifejzović: „Na čelu entiteta RS od danas je Hrvat. Ova informacija zvuči kao vijest iz budućnosti. Zamislite, entiteti su multietnički, a vode ih predsjednici iz manjina. Sjajno, demokratski avangardno. Dodik, entitetski kralj, donio je dekret kojim za privremenog nasljednika postavlja potpredsjednika – Hrvata Pranjića.

Zašto Dodik nije imenovao Bošnjaka Durakovića, također potpredsjednika? Jučer je Čović obišao bolesnika Dodika, a danas je jasno da je to bio i politički obilazak. Inače njih dvojica stalno nešto obilaze. Jedan drugog obilaze, Bošnjake partnere zaobilaze.“

Face.tv

Nastavi čitati

BiH

‘Vlast na nivou BiH je potpuno nefunkcionalna, osim kad treba ispuniti zahtjeve SNSD-a i HDZ-a’

Published

prije 2 sata

on

21. Decembra 2024.

By

Predsjednik Glavnog odbora SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić na konferenciji za medije saopćio je kako su dvije glavne teme današnje sjednice, aktuelna politička situacija i analiza izbornih rezultata nakon održanih Lokalnih ozbora.
Kako je pojasnio Softić, Glavni odbor je, neposredno prije konferencije usvojio veliki broj zaključaka, te je pročitao neke od njih.
–  Glavni odbor upozorava domaće i međunarodne aktere na realizaciju deklaracije svesrpskog sabora iz juna 2024. godine. Od institucija BiH, a posebno od predstavnika Trojke zahtjevamo da se odlučnije suprotstave takvim nastojanjima.
–  Pozivamo vladajuću koaliciju da preuzme odgovornost, prestane sa blokadama i konačno ubrza evropski put BiH.
– Razočaravajuće je da aktuelna vlast nije u stanju ispuniti ni najminimalnije uvjete koje je postavila Evropska komisija. Posebno je zabrinjavajuće da Vijeće ministara mjesecima nije u stanju da usvoji Program reformi za Plan rasta kako bi BiH dobila predviđena sredstva.
Otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana zbog korupcijskog skandala blamaža koja je najslikovitije opisala trenutnu vlast.
– Glavni odbor SDA ocijenjuje da su Vijeće ministara BiH i parlamentarna većina na državnom nivou pokazale potpunu nefunkcionalnost osim u slučajevima kada je trebalo ispunjavati kadrovske i finansijske zahtjeve SNSD-a i HDZ-a. Ove dvije partije u potpunosti vladaju procesima u državi, dok im servilna Trojka asistira pravdajući svoje poteze tobožnjim kompromisima što je narativ u koji više ni sami ne vjeruju, piše Faktor.
Medijima se obratio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On se, na pitanje medija osvrnuo na izjavu predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o NATO-u.
– Gospođa Cvijanović je bila u Briselu i rekla da treba jačati saradnju sa NATO-om. Očigledno je da je i srpska strana otvorenija za saradnju sa NATO-om. BiH je kandidat za članstvo, ne radi se više o saradnji – rekao je.
Komentarisao je i Plan rasta.
– Ono što smo mi danas predložili na sjednici jeste da Brisel prihvati prijedlog u kojem je i sam učestvovao, a to je 113 reformi. Zadnje dvije se odnose na Ustavni sud i ukidanje etničkog veta. Da odobri, dakle, kompletan spisak, sredstava, ali da ih ne pusti dok ne budu realizovana i ova dva – govori on te dodaje:
– Naša četverica premijera nisu odustali od ova dva uvjeta, koliko znam nije ni Trojka.
Upitan je i za zdravlje, a nakon operacije kojom je nedavno podvrgnut.
– Dobro hvala Bogu. Ništa strašno, nisam imao nekih posebnih simptoma. Odlučio sam da se pregledam, jer se nikad ne pregledam. Onda su ustanovili to – pojasnio je Izetbegović.
Kaže i kako je premijeru Nerminu Nikšiću poželio uspješnu operaciju i brzo ozdravljenje.
Nastavi čitati

BiH

Dodikova odbrana će tražiti treće međunarodno vještačenje, tvrde da je “cilj sahraniti predsjednika RS-a”

Published

prije 18 sati

on

20. Decembra 2024.

By

Advokat Goran Bubić rekao je da će tražiti treće međunarodno vještačenje zdravstvenog stanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
“Sada imamo dva suprotstavljena ravnopravna nalaza. Ovu neusaglašenost, polazeći od pravila krivičnog postupka trebalo bi razjasniti ili otkloniti trećim vještačenjem. Vidjevši prije svega jasnu vanpravnu pozadinu da bi to vještačenje trebalo da izvrši jedna ustanova, možda u Zagrebu ili Ljubljani, možda u Podgorici, Skoplju”, navodi Bubić.Prema njegovim riječima, traži se “nepristrasan ljekarski tim” kako bi analizirao ovu dokumentaciju i da “jasan, konzistentan i nedvosmislen nalaz o njegovoj sposobnosti”.

“Iskreno, više sada kao čovjek, a manje kao advokat, čini mi se da je cilj ne samo da se predsjednik RS osudi, nego da se sahrani. Vezano za vještačenje doktora Harisa Vranića ostajem pri stavu da je vještak Vranić sebe diskreditovao, nemušto osporavajući evidentnu političku motivisanost pri vještačenju zdravstvenog stanja predsjednika Dodika”, rekao je Bubić.

Ističe da u ovom predmetu postoje praktično dva suprotstavljena stručna mišljenja.

“Јedno je mišljenje univerzitetskih profesora, tima medicinskih stručnjaka iskazanih u otpusnom pismu 13. decembra 2024. godine na jednoj strani, a na drugoj, rekao bih, nazovi vještačenje Vranića. Gledano najopštije, imamo na jednom strani praktično vještačenje ustanove, a na drugoj vještačenje pojedinca”, istakao je Bubić za RTRS

Podsjetimo da se u Sudu Bosne i Hercegovine vodi postupak protiv Dodika i Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Dodik je nedavno operisan u beogradskoj bolnici zbog čega je suđenje bilo prekinuto.

Međutim, Sud BiH je naložio sudskom vještaku medicinske struke Harisu Vraniću da izda mišljenje o Dodikovoj sposobnosti da prati suđenje te je on dao pozitivno mišljenje.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Doktor Peško: Čuo sam se s Dodikom, kaže da ima potrebu da podriguje, savjetujem mu da nigdje ne putuje

Published

prije 20 sati

on

20. Decembra 2024.

By

Akademik profesor doktor Predrag Peško, vođa tima ljekara koji su u Beogradu operisali predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, mišljenja je da je Dodik sa medicinskog aspekta nesposoban za putovanje i prisustvovanje ročištima u Sarajevu.

Reakcija je to Peška na nalaz vještaka Suda Bosne i Hercegovine Harisa Vranića koji je u svom nalazu utvrdio da nema potrebe za odgađanjem sudskog procesa koji se protiv predsjednika RS i vršioca dužnosti Službenog glasnika RS Miloša Lukića vodi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmdita.

Izjavu Peška prenosimo u cijelosti:

Kućni oporavak

“Pacijent Milorad Dodik se trenutno nalazi na kućnom oporavku nakon hitne operacije usljed postojanja uklještene hernije hijatusa jednjaka.

Trenutno uzima kašastu dijetu. Kontakt sa pacijentom sam ostvario telefonskim putem. Žali se na osećaj punoće u trbuhu i nadutost, povremena nagla pražnjenja i dijareje. Takođe, pacijent ima potrebu za podrigivanjem, ali i nemogućnost normalnog podrigivanja.

Ovakvi simptomi odgovaraju postoperativnoj gastroparezi i njhova učestalost nakon ovakvih operacija iznosi gotovo 50 odsto.

Savjetovano je da pacijent u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi obavi pregled hirurga, da se načini kontrastna radiografija sa vodotopivim jodnim kontrastom, te da se u terapiju uz Kontroloka 40 miligrama, uključi dodatno prokinetska terapija Gastroperidonom 3 puta dnevno.

U daljem tekstu dat ću svoj odgovor na sudsko vještačenje.

1.Vještak navodi da je gospodin Dodik podvrgnut laparoskopskoj operaciji rješavanja hernije hijatusa jednjaka.

Prenebregnuta je činjenica da su u konkretnom slučaju radilo o akutnoj inkarceraciji želuca, sa simptomima kao što su dispneja, hematemeza i jak bol u gornjem epigastrijumu, što nisu uobičajeni simptomi hernije hijatusa jednjaka, odnosno rijetko se sreću kod elektivnih procedura ovakvog tipa.

Dakle, činjenica je da inkarcerirana hernija hijatusa jednjaka predstavlja životno ugrožavajuće stanje, a stope postoperativnog morbiditeta i mortaliteta su značajno veće u odnosu na elektivne procedure, odnosno slučajeve gdje nije došlo do uklještenja.

(Jassim H, Seligman JT, Frelich M, Goldblatt M, et al. A population-based analysis of emergent versus elective paraesophageal hernia repair using the Nationwide Inpatient Sample. Surg Endosc. 2014;28:3473–3478).

Dalje, sam hirurški zahvat je trajao značajno duže nego što je uobičajeno za naš hirurški tim, gotovo 180 minuta u odnosu na 50 minuta kod elektivnih procedura.

Intraoperativno je verfikovano postojanje uklještenog želuca, bez tonusa, sa inkarceriranom većom količinom masnog tkiva u medijastinumu, odnosno prisustvo kratkog jednjaka.

U odnosu na uobičajenu proceduru, pored poteškoća u repoziciji želuca, postojao je i problem sa dužinom jednjaka, te je načinjena ekstenzivna intramedijastinalna disekcija tipa 2.

Hijatalni otvor je značajnog dijametra, te su suture načinjene bimodalno, dakle posteriorno i lijevo, sa prisutnom tenzijom na šavnoj liniji.

Postoperativni intrahospitalni oporavak nije bio uobičajen, već prolongiran. Prosječno vrijeme hospitalizacije kod elektivnih procedura ovog tipa iznosi 48 h, dok je u konkretnom slučaju dužina hospitalizacije bila 96h nakon operacije.

 

2. Vještak navodi da je uobičajen oporavak nakon ovakvog zahvata desetak dana. Ovo je djelimično tačno i odnosi se ponovo na pacijente koji su prošli elektivnu hiruršku proceduru. Ipak, i kod takvih slučajeva, postoje pacijenti sa prolonigiranim oporavkom, radnom nesposobnošću, simptomima kao što su disfagija, nadutost i dijareje. Ovi simptomi, čak i u slučaju da je hirurška intervencija urađena ispravno mogu potrajati i do 3 mjeseca (disfagija), odnosno i do godinu (sidrom nadutosti, dijareje). Nakon hirurške intervencije zbog uklještene hernije hijatusa jednjaka postoperativni oporavak je značajno prolongiran, a incidenca gore navedenih neželjenih efekata značajno veća. U konkretnom slučaju očekivano je usporeno gastrično pražnjenje usljed prolongirane intratorakalne strangulacije proksimalnog želuca, odnosno usljed disekcije sa presijecanjem kratkih gastričnih arterija čime se dodatno denerviše dio želuca odgovoran za motornu funkciju.

3. U vještačenju je navedeno da tuženi nema ograničavanje u kretanju na dužim relacijama. Sa ovim navodom vještaka se apsolutno ne slažem. Gospodin Milorad Dodik ima skoliozu koja je djelimično i odgovorna za nastanak hernije hijatusa jednjaka usljed većeg Kob-ovog ugla. Čak i sjedenje, u kućnim uslovima, prolognirano izrazito opteretiti pacijenta usljed nakupljanja vazduha u fundusu, fundoplikaciji i proksimalnom želucu. Pacijent na ovaj način ima povećan pritisak na dijafragmu, koja je fragilna, sa dugačkom linijom suture i samim tim pod pojačanim rizikom od nastanka ranog recidiva. Prema literaturnim podacima rani recidiv hernije hijatusa jednjaka nakon hitnih procedura kod uklještene hernije hijatusa jednjaka iznosi oko 10 odsto Alasmar M et al. Emergency surgery for hiatus hernias: does technique affect outcomes? A single –center experience. Uptades Surg. 2023 75; 1227-1233), što je značajno veće u odnosu na elektivne procedure, gdje je incidenca ranog recidiva ispod 1 odsto. Preporučen položaj pacijenta u kućnim uslovima je ležanje sa uzdignutim uzglavljem ili poluležeći položaj. Šetnje moraju biti kratke u prva dva mjeseca, sporog tempa, prolongirano sjedenje bi apsolutno trebalo izbjegavati, samim i tim i učestala putovanja na relaciji gdje bi sjedenje iznosilo oko 4 puta.

4. Apsolutno se ne slažem sa kontstatacijom vještaka da gospodin Dodik može putovati više puta na relaciji Banja Luka – Sarajevo. Mišljenja sam da bi takvo putovanje ugorozilo direktno zdravlje i kvalitet života mog pacijenta, odnosno da bi direktno povećalo vjerovatnoću od nastanka ranog recidiva hernije hijatusa jednjaka, što u slučaju mog pacijenta predstavlja životno ugožavajuću postoperativnu komplikaciju.

5. Takođe se ne slažem sa mišljenjem vještaka da je gospodin Dodik sposoban da prisustvuje ročištima, što takođe podrazumijeva prolongirano sjedenje, koje je u ovom slučaju nepoželjno.

6. Smatram da je gospodin Dodik djelimično nesposoban, odnosno da ima jasne medicinske prepreke za prisustvo na ročištu.

7. Smatram da je deset dana postoperativno apsolutno nedovoljno za kompletni oporavak gospodina Milorada Dodika. Takođe, smatram da je neophodno minimum dva mjeseca da gospodin Dodik bude funkcionalan u smislu da izdrži duže putovanje i sjedenje, i to pod uslovom da dalji postoperativni oporavak protekne uredno.

Zaključak

Na osnovu uvida u stručnu literaturu, ali i iz pozicije lidera najiskusnijeg regionalnog centra za hirurgiju jednjaka, sa velikim brojem učinjenih otvorenih, a potom i laparoskopskih (preko 1.200 u periodu od poslednjih 14 godina) elektivnih i hitnih operacija hernija hijatusa jednjaka, mišljenja sam da je gospodin Milorad Dodik sa medicinskog aspekta nesposoban za putovanje i prisustvovanje ročištima u Sarajevu.

Takođe sam mišljenja da bi primoravanje mog pacijenta na putovanje i prisustvovanje ročištima direktno ugrozilo zdravlje i kvalitet života, odnosno da bi povećalo mogućnost ranih komplikacija hirurškog lečenja, koje potencijalno mogu i ugroziti život mog pacijenta. Iz iskustvenog aspekta, individualni pristup svakom pacijentu nakon hitnih operacija hernije hijatusa jednjaka je neophodan u cilju optimizacije postoperativnog oporavka”, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

BiH

Nermin Nikšić hospitaliziran, bit će podvrgnut operativnom zahvatu

Published

prije 20 sati

on

20. Decembra 2024.

By

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić hitno mora biti operisan zbog komplikacija na slijepom crijevu.

Ova informacija potvrđena je za Klix.ba iz Vlade FBiH, a premijeru su se bolovi javili u četvrtak uvečer. Nikšić se osjeća dobro i stabilan je, ali je zbog mogućih daljih komplikacija predložen hitan operativni zahvat na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Operacija će biti izvršena tokom dana, a kako je potvrđeno za Klix.ba Nikšiću je dijagnosticiran akutni gangrenozni apendicitis koji zahtijeva akutni hirurški tretman.

Nekoliko političara u Bosni i Hercegovini bilo je u posljednjih nekoliko sedmica podvrgnuto zahvatima u klinikama.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik operisan je u Beogradu zbog problema sa želucem i jednjakom, a na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću urađena je procedura kateterizacije srca.

Nastavi čitati

BiH

BHmeteo najavio sniježne padavine te poručio: “Nakon dugo godina desit će nam se i ovo”

Published

prije 23 sata

on

20. Decembra 2024.

By

Oblaci, padavine i hladniji zrak zahvataju Bosnu i Hercegovinu. U narednim satima u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5 – 20 cm.

Najavila je ovo danas, 20. decembra, ekipa BH meteo u prognozi za naredne dane koju su objavili na društvenim mrežama.

“U nizinama većinski kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno. Bez snijega na krajnjem jugu i sjeveru zemlje.

Vikend hladan uz djelimično razvedravanje, privremeni prestanak padavina”, napisali su, pa nastavili:

“Od ponedeljka po svemu sudeći ozbiljna zimska ciklona donosi obilnije snježne padavine većem dijelu zemlje prvenstveno središnjem pojasu zemlje. U brdsko-planinskim krajevima srednje Bosne lokalno može pasti do metar snijega. Nakon dugo godina božićni i novogodišnji praznici biće u znaku hladnijeg vremena i zime.”

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕