Piše: ROBERT BAJRUŠI / “Jutarnji list”

Kao što smo u Magazinu najavili prije dvadesetak dana, Bundestag je u petak usvojio dokument koji su predložile parlamentarne grupe SPD, FDP i Zeleni, a koji nosi naziv “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”. Između ostalog, SPD, FDP i Zeleni kroz ovaj dokument će pozvati saveznu vladu da pruži veću podršku Bosni i Hercegovini. “Navodne etničke razlike iskorištavaju nacionalističke političke elite zemlje u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama te pojačavaju i eksploatiraju samobogaćenje i održavanje na vlasti. Pojedini lideri se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje”, ističe se na stranici Bundestaga, a iza rezolucije stoji mladi SPD-ovac Adis Ahmetović.

Na kraju, iz parlamentarnih grupa su naglasili da su Milorad Dodik i Dragan Čović glavni krivci za trenutačno stanje. “Političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika i Dragana Čovića imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom za raznoliko društvo. Prijetnja miru u jugoistočnoj Europi je neprihvatljiva i zahtijeva odlučan i čvrst otpor Europske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice”, stoji u zaključku najave.

Ahmetović spriječio da se Izetbegović nađe među negativcima

Ovakvim zaključcima suprotstavio se Josip Juratović, dugogodišnji SPD-ov zastupnik, koji je među negativce htio uvrstiti i Bakira Izetbegovića, lidera SDA, ali je to Ahmetović uspio spriječiti. Posljedica je to da Juratović i dio SPD-ovaca nisu glasali za rezoluciju vlastite stranke, što je popriličan kuriozitet.

Međutim, Juratović se žestoko obrušio i na Zorana Milanovića kojega je optužio za – rasizam. Povod je bio jedan od posljednjih Milanovićevih istupa u kojem je rekao kako je autor rezolucije Bundestaga “nekakav Muhamed”, čime je aludirao da se radi o muslimanu. Za Juratovića to je bila kap koja je prelila čašu i odlučio je pokazati da s time nema ništa:

“Ponukan izjavama predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema mom stranačkom kolegi Adisu Ahmetoviću te prema ostalim kolegama Bundestaga oštro osuđujem njegov način kojim se osvrće na politički rad mojih kolegica i kolega. Komunikacija zasnovana na uvredama, rasističkim izjavama koje više priliče jednom ultradesničaru nego demokrati samo pogoršava odnose u ovako osjetljivim vremenima. Politika svadljivosti, dizanje međuetničkih netrpeljivosti, prepucavanja bez sadržaja, posljedice će opet snositi narodi u BiH, a ponajviše Hrvati”, upozorio je Juratović.

U ovome je doista u pravu, ali od Milanovića jednostavno ne treba očekivati ništa drugo, jer nakon šovinističkih izjava o “sapunu i parfemu”, preko osporavanja genocida u Srebrenici, spomenuti posljednji istup u kojem je spomenuo “Muhameda”, samo je logičan nastavak verbalne politike koja stvara neprijatelje.

Kada je riječ o Berlinu, važno je da unutar tamošnje vladajuće koalicije ipak postoje glasovi koji upozoravaju da ne treba bezrezervno vjerovati u priče o građanskoj BiH, jer to je često paravan za bošnjačku dominaciju. “Građanska država o kojoj govore SDA i Izetbegović nije građanska država, nego je on prisvojio jedan termin koji odgovara njemu kako bi s Čovićem, s kojim radi istu politiku, praktično paralizirao društvo, što je katastrofalno za BiH. Niti Čović reprezentira legitimnost svih Hrvata, niti Izetbegović građansku državu”, kaže Juratović, koji je zastupnik u Bundestagu od 2005. godine.

Ne pretjerano važna rezolucija

Na kraju krajeva, koliko je uopće važna rezolucija nazvana “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”? Odgovor je jasan – ne pretjerano. Ne radi se o nekoj strateškoj promjeni njemačke politike, jer je vlada Olafa Scholza, kao i prijašnje Angele Merkel, apsolutni zagovornik nepromjenjivosti granica, odnosno suvereniteta država zapadnog Balkana.

Ovaj dokument to samo podebljava, pa šalje malo jaču poruku Dodiku i Čoviću i njihovim sponzorima, kao što su Aleksandar Vučić i Milanović. Isto tako, ovo znači da će Njemačka priznati rezultate izbora u listopadu, bez obzira na to što o tome misle u HDZ-u BiH ili na Pantovčaku. To možda nije potpuno fer, ali je politička realnost.

Ali teško da će sve to pomoći Bosni i Hercegovini, ako se unutar ove države ne postigne dogovor koji će, koliko-toliko, biti zadovoljavajuć za sve. Bez toga BiH neće napredovati ni prema EU, a Njemačka je nedavno stala uz Francuze, koji Sarajevu nisu željeli dati status kandidata za Europsku uniju. Jedan dokument Bundestaga tu ništa ne mijenja.