Sezonski poslovi na njivama i u voćnjacima širom bh. entiteta RS u punom su jeku, a kako su kazali poljoprivrednici, dnevnica nikad nije bila veća, ali radnika nema ni za lijeka.

Dnevnice koje se u prosjeku kreću od 60 pa idu i više od 100 KM, obrok, piće i prevoz, dodaju poljoprivrednici, izgleda nisu dovoljno jak motiv da neko zasuče rukave.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, rekao je za Nezavisne novine da imaju velike probleme jer sezonskih radnika uopšte nema.

“Imamo velike probleme. Pored svih mašina koje imamo, potrebno nam je radnika, kojih uopće nema“, rekao je Mastalo.

Zbog ovog problema smanjit će se proizvodnja.

“U odnosu na prošlu godinu smanjio sam proizvodnju za 30 posto, a naredne ću smanjiti za 50 posto. Koliko mogu uz pomoć svoje porodice, toliko ću i raditi”, kazao je Mastalo.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da oni još nemaju potrebu za sezonskim radnicima, ali da će svakako za mjesec dana biti u problemu.

“Trenutno nemamo veću potrebu za sezonskim radnicima. Sad imamo onoliko koliko nam treba, ali mislim da ćemo za mjesec dana biti u velikom problemu. Kao i svake godine, i ove očekujemo još veće probleme. Dosta radnika koji su radili preko sezone zaposlilo su u drugim firmama. Ono što je sigurno jeste da ćemo biti u deficitu s radnom snagom”, rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.

Kada su u pitanju dnevnice, one su kreću od 50 do 60 KM.

“Ne znam koliko ćemo mi to moći da platimo, jer se cijena voća godinama nije mijenjala. Mi ćemo zasad da ponudimo 50 KM, pa ćemo da se dogovorimo sa radnicima za dalje”, rekao je Dojčinović.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je za Nezavisne novine da je sezonskih radnika sve manje.

“Radnika nema, sve ih je manje. Najviše su pogođeni sektori povrtarstva i voćarstva. To je problem koji nas prati godinama unazad, mislim da će biti sve drastičniji kako budu išle naredne godine”, ističe Marinković.

Kako je dodao, dnevnice za radnike koje jedva uspiju pronaći kreću se i više od 100 KM.

Nedostatak radne snage

“Uz dnevnice dodatno su tu još dva obroka, prevoz pa i smještaj, ako ima potrebe za tim. Sve to pada na teret poljoprivrednog proizvođača koji na kraju ipak ne može da proda svoj proizvod”, rekao je Marinković.

Kako ističe, on ne vidi svijetlu situaciju u poljoprivrednoj proizvodnji.

“Nedostatak radne snage manifestuje se na porodična poljoprivredna gazdinstva, gdje mladi ne vide perspektivu i sve više odlaze”, rekao je Marinković.

Kako je rekao Marinković, poljoprivredni proizvođači koji imaju mogućnost da plate sezonske radnike su oni koji imaju veći nivo akumulacije kada je u pitanja zarada.