Connect with us

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

prije 1 sedmica

on

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Povezane teme:

BiH

Duraković o sinoćnjem incidentu u Potočarima: Napadnut pripadnik DKPT-a, muškarac prijetio “Pobiću vas sve”

Published

prije 10 sati

on

6. Maja 2024.

By

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, u razgovoru za Dan uživo komentirao je najave o navodnom okupljanju Bošnjaka kod Memorijalnog centra koje su plasirane kroz lokalne medija, ali je otkrio i informaciju o incidentu koji se protekle noći desio u blizini Memorijalnog centra, o kojem se još nisu oglasile zvanične institucije.

Kako je kazao protekle noći je u blizini Memorijalnog centra zaustavljeno vozilo beogradskih registracijskih oznaka u sklopu rutinske kontrole, a nedugo nakon toga došlo je i do incidenta nakon kojeg je osoba koja je upravljala vozilom privedena.

Prema riječima Durakovića, osoba koja je zaustavljena počela je galamiti što je izazvalo pažnju pripadnika za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, koji osiguravaju Memorijalni centar.

“Da li u svjesnom ili pripitom stanju, osoba je počela psovati policajce MUP-a RS. Obzirom da Direkcija ima nadležnost da štiti objekat MC čuli su galamu. A kada čujete galamu navečer u 11-12 sati onda vam je nešto sumnjivo”, kazao je Duraković, dodavši kako su pripadnici Direkcije tada krenuli do kolega MUP-a RS, kako bi vidjeli šta se dešava.

Naglasio je kako se radi o dvojici Bošnjaka, koji su prišli pripadnicima MUP-a RS, a tada se desio i fizički nasrtaj na pripadnika Direkcije, od strane osobe čije je vozilo zaustavljeno.

“Tek tad su MUP i Direkcija skupa priveli lice. Riječ je o osobi srpske nacionalnosti koja je iz Srebrenice a danas živi u Beogradu, koji je pored Memorijalnog centra prijetio: pobiću vas sve – to policija sve zna”, tvrdi Duraković.

Na kraju je kazao kako očekuje od MUP-a RS da oglasi se o ovom incidentu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Iz zdravstvenih razloga: Advokati traže hitno oslobađanje zločinca Ratka Mladića

Published

prije 11 sati

on

6. Maja 2024.

By

Advokati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji služi doživotnu kaznu zatvora u Hagu, traže njegovo hitno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.
Advokati traže od sudija da puste Mladića (82) na liječenje u Srbiju zbog zdravstvenog stanja koje je potencijalno opasno po život.

Poznato je da Mladić pati od kognitivnih oštećenja i da je najmanje dva puta ove godine bio hospitaliziran, podsjeća Reuters.

Mladić služi kaznu u pritvorskom centru UN u Hagu od pravosnažne presude nakon žalbe 2021. godine.

Prema riječima njegovih advokata, Mladić može dobiti poseban tretman u Srbiji zbog svoje bolesti, a preseljenje bi uklonilo i jezičke barijere koje predstavljaju poteškoće u komunikaciji.

Nije poznato kada će sudije MMKS-a, koji se bavi Mladićevim slučajem, odlučivati o ovom zahtjevu.

Ratko Mladić, komandant vojske bosanskih Srba, osuđen je na doživotnu robiju zbog najstrašnijih ratnih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. Mladić, kao i ratni politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđeni su na doživotni zatvor i zbog genocida u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Bećirović u Berlinu: BiH je zahvalna Njemačkoj za podršku rezoluciji o Srebrenici

Published

prije 12 sati

on

6. Maja 2024.

By

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s predsjednikom Savezne Republike Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom prvog dana zvanične posjete ovoj državi.

Bećirović je primljen u palati Bellevue u Berlinu, rezidenciji njemačkog predsjednika, uz najviše državne i vojne počasti.

Tokom sadržajnog i otvorenog razgovora dr. Bećirović je istakao da su odnosi Bosne i Hercegovine i Njemačke izuzetno dobri i prijateljski, te da je Njemačka mnogo puta dokazala da je veliki prijatelj i saveznik Bosne i Hercegovine.

Bećirović je ukazao na važnost usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. On se zahvalio predsjedniku Steinmeieru na podršci Njemačke aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Također, istakao je važnu ulogu Njemačke koja pruža podršku Bosni i Hercegovini u procesu evropskih i euroatlantskih integracija. Istakao je da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, što je mnogo puta i dokazala, između ostalog i prilikom donošenja odluke o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU.

Bećirović je rekao da je u tom kontekstu naročito važna proaktivna njemačka uloga.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier potvrdio je neupitnu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. On je podvukao da je neprihvatljivo bilo kakvo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Tokom razgovora istaknuta je važnost Njemačke kao aktivnog učesnika u procesu približavanja Zapadnog Balkana EU.

Sagovornici su se posebno dotakli pitanja sigurnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana uopće. Istaknuto je da je stabilnost regiona od značaja za stabilnost cijele Evrope, te da je potrebno da Bosna i Hercegovina i SR Njemačka nastave blisku saradnju po ovim pitanjima.

Bosna i Hercegovina i Njemačka imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose. Pored ekonomske, značajna je i saradnja u oblasti kulture. Između dvije države postoji tradicija obilježavanja i promoviranja kulturnih događaja, razmjene znanja i iskustava u oblasti obrazovanja. Značajnu sponu između Njemačke i Bosne i Hercegovine predstavlja i brojna bh. dijaspora u Njemačkoj, istakao je Bećirović.

Izvor: Klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕