Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina

Published

on

VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.

Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.

Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.

“Zlostavljana je”

Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.

“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.

“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.

Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.

Vjerovala je u reforme

Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.

Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.

“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.

“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.

Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.

Mnoge žene su u zatvoru

Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).

U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije