Svijet / Zanimljivosti
Bošnjaci iz Štutgarta zabranili Josipu Juratoviću da govori na skupu posvećenom Srebrenici!
“Gospodina Juratovića sam u martu pozvala da uzme učešće u programu. Nakon njegovih izjava, sa kojima se ni ja, niti cijeli organizacioni tim ne slaže, ja sam u razgovoru sa njegovim sekretarom otkazala to učešće, uz napomenu da on može privatno doći na marš, ali da ne može govoriti. Gospodin Juratović se nakon toga više nikad nije javio”, kazala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja u Njemačkoj.
SPD-ovom zastupniku u Bundestagu Josipu Juratoviću otkazano je gostoprimstvo na događajima u Štutgartu koje su, povodom godišnjice genocida u Srebrenici, organizirala bošnjačka udruženja u Njemačkoj u saradnji sa Konzulatom BiH, saznaje Istraga. Razlog za otkazivanje gostoprimstva su posljednji Juratovićevi istupi u vezi sa Rezolucijom o BiH koju je usvojio njemački parlament.
“Gospodina Juratovića sam u martu pozvala da uzme učešće u programu. Nakon njegovih izjava, sa kojima se ni ja, niti cijeli organizacioni tim ne slaže, ja sam u razgovoru sa njegovim sekretarom otkazala to učešće, uz napomenu da on može privatno doći na marš, ali da ne može govoriti. Gospodin Juratović se nakon toga više nikad nije javio”, kazala je za Istraga.ba Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja u Njemačkoj koja je jedan od organizatora Marša u Štutgartu.
Nakon što mu je uskraćeno da govori, Juratović se nije ni pojavio u Štutgartu, gdje je prošle godine bio jedan od govornika prilikom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
Podsjećamo, 10. jula ove godine u njemačkom gradu Štutgartu održan je Marš mira u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Marš su organizovali Generalni konzulat BiH u Stutgartu i Nermina Zolj, dugogodišnja bh. aktivistkinja uz saradnju sa KUD “Zlatni ljiljani” i KUD “Đerdan”.
U koloni u znak sjećanja na žrtve genocida bili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Bakir Izetbegović.
Kolona od nekoliko hiljada učesnika krenula je od zgrade Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Štutgartu do Karlsplatza, gdje je održana manifestacija u znak sjećanja na žrtve genocida. Na tom mjestu su se, osim Komšića i Izetbegovića, obratile još i zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert, te novinarka Melina Borčak.
Prvobitno je, rekosmo, bilo planirano da se skupu obrati i Josip Juratović, ali su organizatori promijenili listu govornika nakon što se ovaj SPD-ov zastupnik usprotivio sadržaju Rezolucije kojom Bundestag Milorada Dodika i Dragana Čovića označava kao glavne krivce za nazadovanje BiH. Juratović je insistirao da se, pored Dodika i Čovića, i Bakir Izetbegović označi kao krivac za loše stanje u Bosni i Hercegovini.
“Tim dokumentom su neki problemi u BiH dotaknuti, unutra su neka rješenja koja sam ja još prije pet godina pisao, ali mislim da nije dobro da se SPD veže u tu priču. Ne može se govoriti o tri nacionalizma u BiH. Ne želim da se generalizira, jer nacionalisti imaju ime i prezime. To su Dodik, Čović i Izetbegović. Logično je da sam ljut na srpsku i hrvatsku poziciju, ali se moramo zapitati i šta Izetbegović radi da bi smirio tenzije među Hrvatima i Srbima u BiH, zašto ih prepušta Dodiku i Čoviću. Od bošnjačke strane, kao najbrojnije, želimo čuti šta malobrojnijim, umjerenim Srbima i Hrvatima nudi”, rekao je Josip Juratović, nakon što je Istraga.ba objavila nacrt Rezolucije koja je kasnije i usvojena.
Bog Juratovićevih stavova, tada se oglasilo se i udruženje bh. dijaspore okupljeno oko udruženja Pangea.
“Gospodin Juratović ovdje izvrće činjenice. Niko ne očekuje da će Savezna Republika Njemačka stati na stranu neke etničke grupe ili naroda u Bosni i Hercegovini – kao građani ove zemlje, očekujemo od Njemačke da se založi za evropske vrijednosti, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i imenuje odgovorne za političku krizu i preduzima konkretne mjere, poput uvođenja sankcija Dodiku i drugim vodećim političarima iz Republike Srpske”, stoji u pismu bh. dijaspore koji je objavio portal politicki.ba.
SPD-ov zastupnik, međutim, nije promijenio svoje stavove. U medijima je nastavio kritizirati sadržaj Rezolucije koja je, na kraju, usvojena u Bundestagu.
Svijet / Zanimljivosti
Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama
Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?
Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.
To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.
Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.
Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.
A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?
U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH pijan demolirao parkirana vozila i fasadu zgrade u Austriji
Ozbiljan incident desio se u austrijskom Veng-im-Krajsu kada je mladić iz Bosne i Hercegovine (23) skrenuo sa puta i oštetio vozila na parkingu, a zatim i fasadu stambene zgrade.
Naime, mladić, nastanjen u Lincu, rekao je policiji da je izbjegavao mačku, koja je prelazila put ispred njega, usljed čega je skrenuo i udario u parkirano teretno vozilo, koje se inercijom pokrenulo i udarilo u ostala parkirana vozila. Mladić se na kraju zaustavio kod stambene zgrade, čiju je fasadu oštetio, piše Nezavisne.
On je povrijeđen u ovom udesu i odmah je prebače u lokalnu bolnicu. Ipak, tamo je izvršeno alkotestiranje i utvrđeno je da je mladić vozio pod uticajem alkohola. Njemu je odmah oduzeta vozačka dozvola, a biće prijavljen po nekoliko osnova.
Svijet / Zanimljivosti
Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?
Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.
Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.
Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.
Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.
Kubanska kriza
-
BiHprije 5 dana
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
-
Sportprije 5 dana
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
-
BiHprije 4 dana
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselio Okić (Bešira) Elvis
You must be logged in to post a comment Login