Connect with us

BiH

Vučić kupio sav ugalj u BiH, građani će se smrzavati

Published

on

“Građani zovu i traže, ali mi nemamo odgovore i ne znamo kada će doći na red. Čak ni radnici rudnika koji su ugalj uzeli umjesto regresa ne mogu da ga dobiju”

Građani BiH gotovo tri mjeseca ne mogu da obezbjede ugalj za ogrjev, jer su svi rudnici blokirani zbog ogromne narudžbe iz Srbije koja je unaprijed kupila sve što se iskopa, zbog čega niko ne zna kada će doći na red i hoće li biti uglja za predstojeću zimu.

Kupovina ogrjeva koja obično počinje čim se zima završi, odnosno u aprilu i maju, a najkasnije u junu, kada su cijene uglja najpovoljnije, ove godine otegla se do kraja jula zbog odluke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je pomrsio račune građanima i koji sada panično traže načina da obezbijede toplu zimu u svojim domovima.

Kako saznaje portal CAPITAL, iz Rudnika “Kreka” iz Banovića punih 20 dana nijedan kamion, osim onih iz Srbije, ne može da stane u red za utovar.

“Više od 20 dana nismo prodali ništa građanima i ne zna se kada će početi. Najmanje 150 kamiona čeka na utovar mjesec i dva mjeseca i ne možemo doći na red. Srbija ima veliku narudžbu, mi smo čuli da se radi o dva miliona tona, ali to ne znam da li je tačno, te da prave zalihe zbog krize sa energentima. Njihovi kamioni dolaze, dovoze japiju za rudnik (drvene oblice) i odvoze ugalj tamo. To traje već dva mjeseca. Građani zovu i traže, ali mi nemamo odgovore i ne znamo kada će doći na red. Čak ni radnici rudnika koji su ugalj uzeli umjesto regresa ne mogu da ga dobiju”, ispričao nam je jedan vozač.

On nam je objasnio da je cijena jedne tone uglja trenutno 128 maraka u rudniku, a da oni sa prevozom prodaju i do 200 maraka. Prošle godine cijena tone uglja za građane bila je sa dostavom do 135 KM.

PREBACUJU SE SA PELETA I GASA NA UGALJ

Nažalost, izjavu direktora ovog rudnika o tome kolika je narudžba Srbije i da li će građani ipak doći na red kako bi kupili ogrjev za zimu, novinari Capitala nisu uspjeli dobiti iako su čekali dva dana.

Da je gužva i da građani čekaju zbog narudžbe iz Srbije potvrdio je i tehnički direktor Rudnika “Breza” iz ovog grada Alija Salkić. On je potvrdio i da je ugalj poskupio i to za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, te da ga naplaćuju sada i do 220 maraka po toni.

Osim toga, kaže on, veliki broj građana mijenja svoj način grijanja i sa peleta i gasa se prebacuje na ugalj, što prijeti preopterećenju elektro-energetske mreže u zimskom periodu. Salkić kaže da građani čekaju u redu za kupovinu uglja i da nije siguran do kada će to trajati.

“Potražnja za ugljem u BiH se povećala za najmanje četiri puta ove godine zbog panike oko nabavke energenata. U Srbiji izgleda postoji problem da se nabavi ugalj. Oni su naši kupci od ranije, ali sada kupuju mnogo više nego prije. Imamo dobru saradnju, ali ne možemo isporučiti onoliko koliko traže. Ne znam koliko su tačno naručili, ali rekli su da bi otkupili kompletnu proizvodnju koju imamo”, kaže on.

Salkić objašnjava da je rudnik u vlasništvu termoelektrane i da joj isporučuje oko 400.000 tona godišnje, što je njihova primarna obaveza, dok sve preko toga, prodaju na slobodnom tržištu.

“Kupci iz Srbije ove godine su nam rekli da bi kupili i duplo više od nas nego što dajemo u TE. Ipak, mi nećemo ići na štetu naših građana, nadam se da će svi dobiti ugalj“, kaže on.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH su potvrdili da trenutni brojevi pokazuju da je Srbija od BiH kupila daleko veću količinu uglja nego prije godinu dana.

PRODAJA PORASLA DVA I PO PUTA

Srbija je od 1. januara do 30. juna ove godine kupila od BiH 109.214 tona mrkog uglja po cijeni od 15,385,005 KM, dok je u istom periodu godinu prije kupila 46.482 tone za 5,893,542.43 KM.

Prodaja uglja Srbiji je porasla dva puta, ali to je tek vrh ledenog brijega, jer predsjednik Aleksandar Vučić kaže da im je potrebno čak četiri miliona tona.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH mrki ugalj u Srbiju izvoze rudnici iz Banovića (86.586 tona), Foča (19.247 tona), Ugljevik (12. 975 tona), Tuzla (17.005 tona), Breza (7.850 tona), Zvornik (4.350 tona), Doboj (5.188 tona), Živinice (2.661 tona), Visoko ( tona) i Brčko distrikt (102 tone).

Ugalj, kao i drvo, sada je jasno, postao je strateška sirovina u BiH oko koje se otimaju kupci van granica, ugrožavajući domaću proizvodnju, ali i građane direktno.

Početkom juna BiH je privremeno zabranila izvoz drveta van granica jer je, prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijene ogrevnog drveta i peleta, konstatovano da je u BiH, zbog povećane potražnje na svjetskom tržištu, došlo do znatnog povećanja izvoza i da je situacija dostigla zabrinjavajući nivo i traži hitnu reakciju sa ciljem stabilizacije domaćeg tržišta o čemu je CAPITAL već pisao.

Pitanje da li će isto to biti predloženo za ugalj, bez kojeg bi mogao ostati veliki broj građana htjeli smo postaviti i ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu, ali on se nije javio na poziv niti je odgovorio na poruku.

Autor: Capital.ba

BiH

Duraković o sinoćnjem incidentu u Potočarima: Napadnut pripadnik DKPT-a, muškarac prijetio “Pobiću vas sve”

Published

on

By

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, u razgovoru za Dan uživo komentirao je najave o navodnom okupljanju Bošnjaka kod Memorijalnog centra koje su plasirane kroz lokalne medija, ali je otkrio i informaciju o incidentu koji se protekle noći desio u blizini Memorijalnog centra, o kojem se još nisu oglasile zvanične institucije.

Kako je kazao protekle noći je u blizini Memorijalnog centra zaustavljeno vozilo beogradskih registracijskih oznaka u sklopu rutinske kontrole, a nedugo nakon toga došlo je i do incidenta nakon kojeg je osoba koja je upravljala vozilom privedena.

Prema riječima Durakovića, osoba koja je zaustavljena počela je galamiti što je izazvalo pažnju pripadnika za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, koji osiguravaju Memorijalni centar.

Da li u svjesnom ili pripitom stanju, osoba je počela psovati policajce MUP-a RS. Obzirom da Direkcija ima nadležnost da štiti objekat MC čuli su galamu. A kada čujete galamu navečer u 11-12 sati onda vam je nešto sumnjivo”, kazao je Duraković, dodavši kako su pripadnici Direkcije tada krenuli do kolega MUP-a RS, kako bi vidjeli šta se dešava.

Naglasio je kako se radi o dvojici Bošnjaka, koji su prišli pripadnicima MUP-a RS, a tada se desio i fizički nasrtaj na pripadnika Direkcije, od strane osobe čije je vozilo zaustavljeno.

Tek tad su MUP i Direkcija skupa priveli lice. Riječ je o osobi srpske nacionalnosti koja je iz Srebrenice a danas živi u Beogradu, koji je pored Memorijalnog centra prijetio: pobiću vas sve – to policija sve zna”, tvrdi Duraković.

Na kraju je kazao kako očekuje od MUP-a RS da oglasi se o ovom incidentu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Iz zdravstvenih razloga: Advokati traže hitno oslobađanje zločinca Ratka Mladića

Published

on

By

Advokati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji služi doživotnu kaznu zatvora u Hagu, traže njegovo hitno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.
Advokati traže od sudija da puste Mladića (82) na liječenje u Srbiju zbog zdravstvenog stanja koje je potencijalno opasno po život.

Poznato je da Mladić pati od kognitivnih oštećenja i da je najmanje dva puta ove godine bio hospitaliziran, podsjeća Reuters.

Mladić služi kaznu u pritvorskom centru UN u Hagu od pravosnažne presude nakon žalbe 2021. godine.

Prema riječima njegovih advokata, Mladić može dobiti poseban tretman u Srbiji zbog svoje bolesti, a preseljenje bi uklonilo i jezičke barijere koje predstavljaju poteškoće u komunikaciji.

Nije poznato kada će sudije MMKS-a, koji se bavi Mladićevim slučajem, odlučivati o ovom zahtjevu.

Ratko Mladić, komandant vojske bosanskih Srba, osuđen je na doživotnu robiju zbog najstrašnijih ratnih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. Mladić, kao i ratni politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđeni su na doživotni zatvor i zbog genocida u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Bećirović u Berlinu: BiH je zahvalna Njemačkoj za podršku rezoluciji o Srebrenici

Published

on

By

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s predsjednikom Savezne Republike Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom prvog dana zvanične posjete ovoj državi.

Bećirović je primljen u palati Bellevue u Berlinu, rezidenciji njemačkog predsjednika, uz najviše državne i vojne počasti.

Tokom sadržajnog i otvorenog razgovora dr. Bećirović je istakao da su odnosi Bosne i Hercegovine i Njemačke izuzetno dobri i prijateljski, te da je Njemačka mnogo puta dokazala da je veliki prijatelj i saveznik Bosne i Hercegovine.

Bećirović je ukazao na važnost usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. On se zahvalio predsjedniku Steinmeieru na podršci Njemačke aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Također, istakao je važnu ulogu Njemačke koja pruža podršku Bosni i Hercegovini u procesu evropskih i euroatlantskih integracija. Istakao je da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, što je mnogo puta i dokazala, između ostalog i prilikom donošenja odluke o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU.

Bećirović je rekao da je u tom kontekstu naročito važna proaktivna njemačka uloga.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier potvrdio je neupitnu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. On je podvukao da je neprihvatljivo bilo kakvo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Tokom razgovora istaknuta je važnost Njemačke kao aktivnog učesnika u procesu približavanja Zapadnog Balkana EU.

Sagovornici su se posebno dotakli pitanja sigurnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana uopće. Istaknuto je da je stabilnost regiona od značaja za stabilnost cijele Evrope, te da je potrebno da Bosna i Hercegovina i SR Njemačka nastave blisku saradnju po ovim pitanjima.

Bosna i Hercegovina i Njemačka imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose. Pored ekonomske, značajna je i saradnja u oblasti kulture. Između dvije države postoji tradicija obilježavanja i promoviranja kulturnih događaja, razmjene znanja i iskustava u oblasti obrazovanja. Značajnu sponu između Njemačke i Bosne i Hercegovine predstavlja i brojna bh. dijaspora u Njemačkoj, istakao je Bećirović.

Izvor: Klix

Nastavi čitati

Najčitanije