Connect with us

BiH

Teško vrijeme za ruske uzdanice: Ko čuva Dodikovu imovinu u St. Petersburgu?

Published

on

Iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira

Milorad Dodik ima u ovom trenutku nekoliko problema. Jedan je novčane prirode, ne lične naravno, u pitanju je likvidnost bh. entiteta kojim trenutno vlada, piše Žurnal.

Novca Republika Srpska nema. Putin nije donirao ni u vremenu prije agresije na Ukrajinu, a pogotovo neće sada kada je Rusija u ekonomskoj blokadi. Prekodrinskoj uzdanici Aleksandru Vučiću Republika Srpska je posljednja na pameti u tamošnje predizborno vrijeme. Zbog toga se dosjetio da ga možda može spasiti država protiv koje se zdušno bori pa je predložio da Centralna banka BiH „počasti“ entitete sa par stotina miliona eura.

Naravno, vremena su se promijenila, teško da ga koalicioni partner Bakir Izetbegović može spasiti kao nekada, kada je pristajao na njegove i zahtjeve Dragana Čovića kako bi Bosna i Hercegovina dobila kredit MMF-a.

Problemi sa finansijama dolaze u predvečerje najavljenih sankcija Evropske Unije za Republiku Srpsku, naročito Dodika i saradnika. Nakon šutnje prvih dana ruske agresije na Ukrajinu, nastavio je sa uvredama spram zapadnih zemalja.

„Nismo spremni da od Rusa, gdje god bili, pravimo metu progona, kao što to čine neki na Zapadu, pokazujući svoj fašistički manir i oduzimajući imovinu ljudima, progoneći svakog ko je Rus“, izjavio je Dodik.

Naravno, Dodik želi prikazati da je još uvijek važan ruski „igrač“ na Balkanu. Tako je putem ambasade Rusije u BiH dato saopštenje o telefonskom razgovoru ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova sa članom Predsjedništva Bosne i Miloradom Dodikom.

„Obavljena je razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka Predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine. Zacrtani su koraci za intenziviranje napora u tom pravcu,“ saopšteno je iz ambasade.

Podsjetimo, postojala je opravdana sumnja da li je tog sastanka sa Putinom uopće bilo, bez fotografije ili saopštenja, pa se može sumnjati i u navedeni telefonski razgovor Lavrov-Dodik. Ukoliko ga je bilo, znakovit je drugi dio saopštenja u kojem je navedeno kako je „ponovo potvrđena zajednička opredijeljenost za striktno poštovanje Dejtonskog sporazuma o Bosni i Hercegovini“.

„Potonja vest je zapravo dobra, jer je po Dejtonskom sporazumu NATO zadužen za BiH i sprovođenje sporazuma, pa može da raspoređuje snage po potrebi“, piše u kolumni za Žurnal beogradski novinar Tomislav Marković.

Upravo dok Dodik priča kako BiH neće u NATO, NATO je ušao u BIH. Formalno je riječ o snagama EUFOR-a koje ovih dana intenzivno pristižu i čije se patrole već mogu vidjeti na ulicama bh. gradova.

patrola EUFOR-a u Zenici 5.3.2022.

Ipak, iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U svakom slučaju potrebno je zaustaviti pokušaje ukidanja nadležnosti države koje posljednjih mjeseci provodi putem Narodne skupštine RS.

Naravno, u slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira. U tom smislu nisu dobra ni likovanja koja su se pojavila nakon izjava koje su dolazile i iz zapadnih zemalja, da situaciju sa ruskim napadom na Ukrajinu treba iskorisititi za ekspresni prijem (i) Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Ta ideja jeste dobra za građane BiH, ali teško da će je lideri tri vladajuće etno-nacionalističke grupacije podržati, jer njima ne odgovara uspostava vladavine prava u kojoj bi završili na optuženičkim klupama, prije svega zbog enormne korupcije koju su uzrokovali svih prethodnih godina.

Ukoliko pak Dodik riješi da ide do kraja, sigurno je da će koristiti slične pokušaje i „uvozni kadar“ iz Crne Gore i Srbije.

U konačnici vratimo se na početak priče, one o nedostajućem novcu, koji je vladajućoj oligarhiji u Republici Srpskoj sa Dodikom na čelu potreban prije svega za očuvanje vlasti, nakon što su sistematski i nenamjenski pustošili budžet, dobrim dijelom za sopostvenu i korist bliskih pojedinaca.

Ne ostvari li se bilo koja opcija, dolazak novca ili onemogućavanje radikalizacije i secesije, Dodiku (još) uvijek preostaju „rezervni finansijski položaji“ u Srbiji i Rusji.

Glede toga, podsjetićemo na nedavnu izjavu dugogodišnjeg novinara Glasa Amerike Ivice Puljića, koju je izrekao u programu AJB, nakon Dodikovog pokušaja da ličnim pismom preko predstavništva Rusije u UN-u onemogući da BiH glasa za Rezoluciju kojom je osuđena ruska agresija na Ukrajinu.

„Meni je najzanimljivije ovo što sam dobio informaciju u ruskoj ambasadi pri svjetskoj organizaciji (UN). Rekli su mi, Dodik… pa nisu mogli povezati. Pa sam ja rekao da je razgovarao sa Lavrovom, njihovim ministrom vanjskih poslova. A, kaže, je l’ to onaj što je dao ikonu Lavrovu, citiram, i što ima imovinu u St. Petersburgu“, naveo je Puljić.

Autor: Amarildo Gutić / Žurnal.info

BiH

Reis Kavazović na otvaranju Arnaudije: Jedni drugima smo najpreči, ova zemlja vas treba

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banje Luke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.

Danas je svečano otvorena posljednja obnovljena banjalučka džamija Arnaudija, a ovom značajnom događaju za cijelu Islamsku zajednicu prisustvovao je reisul-ulema, te se obratio prisutnim.

On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjoj Luci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.

“Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane. Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena”, kazao je, između ostalog, reisul-ulema.

Obraćanje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenosimo u cijelosti:

“Hvala Allahu Koji je odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Koji je ljudima objavio Kurʼan. Neka je mir i spas na Muhammeda, a.s., prvaka vjerovjesnika i ljudi, izvora znanja i mudrosti, na njegov rod i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas putevima koji Tebi vode i zaštiti nas od ljudi i naroda koji nam nasilje čine.

Ekselencije i eminencije, braćo i sestre, dragi prisutni!

Esselamu alejkum, mir s vama!

Božijom voljom i Njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima.

Danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih šesnaest prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije.

Obradovani smo i ohrabreni što su s nama naša braća iz Turske bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. S nama su danas državni ministar u Vladi Republike Turske Mehmet Nuri Ersoj, predsjednik Dijaneta dr. Ali Erbaš, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu i drugi naši dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.

Također, braćo i sestre, sa ovoga mjesta posebne pozdrave šaljemo našem bratu, uvaženom predjsedniku Republike Turske Redžepu Tajibu Erdoganu, neka ga Allah čuva.

Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti.

Istovremeno, naša radost je pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada. Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana u ovom gradu. Danas se sjećamo i Zahid-ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao.

Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti.

Braćo i sestre, dragi prisutni.

Brine nas i to što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imamo džemat.

Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane.

Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena.

Džamija je uvijek bila mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanju da se pravilno i korisno postavimo prema svemu s čim dođemo u dodir. Džamija ljude uči zajedništvu i tako ih održava u ravnoteži i harmoniji sa svijetom u kome žive. Imati mjeru u životu, dokučiti tu mjeru, najveće je čovjekovo umijeće. Zakidanje na mjeri – odstupanje od umjerenosti – ima loše posljedice i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje im ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, neka nam odmjerenost u svemu bude najvažnija, mjera svih stvari. Ta, mi smo, po slovu Kur'ana, ummet srednjega puta, zajednica umjerenosti i odmjerenosti, pa neka i naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se njegovati takva orijentacija, u kojima ćemo jedni druge prepoznavati kao braću i sestre i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji i plemenitiji ljudi.

Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja. Pa neka i ova džamija bude mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi; mjesto u kojem će se odgajati

velikani, ljudi visokog morala i visokih ambicija, muškarci i žene koji će ponizno služiti svojoj zajednici i svojoj domovini; i prednjačiti u dobru.

Želim kazati da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.

Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude.

Nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga. Naprotiv, muslimani su pozvani da i njih štite i brane od nasrtaja onih koji nemaju svijesti o njihovom značaju i o vrijednosti međuljudskih i međureligijskih odnosa. I muslimani su to činili, i činit će, ako Bog da. To je njihova vjerska obaveza; tome ih uči njihova džamija. Kur'an kaže: A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. (El-Hadždž, 40)

Pozivam sve dobronamjerne ljude ovoga grada, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, da štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu. Jedni drugima smo najpreči.

Također, ovom prilikom pozivam Banjalučane, koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu.

Vratite se u svoju Bosnu, svojoj avliji, jer „Sunce tuđeg neba neće vas grijati kao ovo ovdje“, kako reče naš pjesnik Aleksa Šantić i jer pripadate ovoj zemlji i ovom nebu! Ova vas džamija treba; ovaj grad vas treba; ova zemlja vas treba. Vas i vašu djecu.

Dragi Banjalučani!

Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima.

Rukovodstvo ovoga grada pozivam da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada – na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.

Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja.

Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!”, prenosi Mina.

Nastavi čitati

BiH

Dodik na otvorenju Arnaudija džamije: Njeno rušenje je bilo greška i čin bezumlja

Published

on

By

Na otvorenju obnovljene Arnaudija džamije bio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se obratio prisutnima i poželio sreću vjernicima da u miru koriste obnovljenu džamiju.

“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

“Zahvalan sam svima koji su pomogli, prije svega Turskoj koja je izdvojila najznačajniji dio novca i svima drugima koji su dali podršku izgradnji. Džamija svjedoči tome da na ovom prostoru može da živi mir. Svako ima pravo da bude svoj, može da bude drugačiji, pripadnik jednog, drugog, petog naroda, ali svi zajedno moramo da gradimo mir. Upravo ovdje želimo da pokažemo našu sposobnost te vrste”, kazao je on.

Vjernicima je čestitao Dan džamija, kao i otvaranje renovirane Arnaudije.

“Vama vjernicima, želim čestitati ovaj dan, Dan džamija, ali i ponovnu izgradnju ovog prelijepog objekta, koji živi ovdje kroz vijekove i svjedok je postojanja, radosti, ali i bezumlja koje je dovelo do njegovog rušenja. Želim da vjernici ovo koriste u najvećem miru i tišini i da ih niko ne dotiče i ne dira, to je ono što trebamo osigurati mi ovdje u RS-u, ali i širom regiona”, poručio je Dodik.

Dodao je da “političari uzavrelih strasti šalju razne poruke”, ali da “jedino što preostaje u našim životima je da mirno proživimo ovaj život, da svi imamo jednaka prava gdje god živjeli”.

Na kraju je kazao da će institucije RS-a biti tu da podrže sve buduće poslove i potrebe IZ u BiH.

Ovakav Dodikov govor se razlikuje od onoga što on uobičajeno govori, a što su i međunarodne instance označile kao unošenje nemira u Bosni i Hercegovini. Dodik svakodnevno negira genocid u Srebrenici, relativizije bošnjačke žrtve, hvali one koji su rušili džamije i činili zločine, no danas je povukao ručnu.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Hrana u BiH iz dana u dan sve skuplja, građani jedva sastavljaju kraj s krajem

Published

on

By

Dvije prosječne plate ne mogu pokriti sindikalnu potrošačku korpu, pa se zato građani odriču svega i žive samo za esencijalne potrebe

Poskupljenja hrane u Bosni i Hercegovini evidentna su svakog mjeseca dok veliki broj građana živi sa prosječnim primanjima, a velika većina sa ispodprosječnim plaćama i penzijama. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mart 2024. godine iznosi skoro tri hiljade maraka.

Poskupljenja su vidljiva na svakom koraku i svaki dan cijene pomalo rastu, kažu građani. Kako preživljavaju, ni oni ne znaju.

Kada se govori o inflaciji, BiH je mala otvorena ekonomija nerazvijenih nacionalnih kapaciteta u poljoprivredi, posebno u upravljanju naftom jer te kapacitete mi nemamo, a svi ti elementi čine zapravo inflaciju, smatra Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

“Upravo ti troškovi prevoza, odnosno troškovi nafte, određuju i cijene poljoprivrednih proizvoda, što u sirovini, što prerađevina. Tako da kod nas u pravilu mora postojati efekt skoka uvozne inflacije, a s druge strane, naša nespremnost da se nosimo s time i onda imamo kao rezultat trajnu inflaciju”, ističe Živko za BHRT.

Do promjena cijena na globalnom nivou dolazi zbog toga što inflacija u svijetu nije izazvana samo jednim uzrokom, naglašava Živko. Neminovno je da se to onda odrazi i na Bosnu i Hercegovinu u kojoj plate ne prate rast inflacije. Izlaz je, smatra on, u promjeni fiskalne politke u državi. Sličnog stava je i Marin Bago iz Udruženja zaštite potrošača Futura.

“Ima, naravno, ograničenje u realnoj ekonomiji jer poslodavci ne mogu sami takvo povećanje nositi, čekamo promjene zakona već dugo najavljivane na svim nivoima. Tu bi trebalo biti rješenje u jednoj suradnji i sinergiji poslodavca, države koja treba snositi teret i nas kao potrošača”, navodi Živko.

“Svi znamo, sva stručna javnost govori da se moraju provesti porezne fiskalne reforme gdje ćemo plaćati manje doprinose i ostaviti više novca u novčaniku, ići na javnu potrošnju, a možda i za to postaje kasno jer nam je inflacija već pojela tu razliku koju bismo dobili da smo sve to na vrijeme”, stava je Bago.

Bago podsjeća da BiH uvozi 80% hrane. Potrebno je zato ulagati u subvencioniranje i proizvodnju hrane kroz stočarstvo, voćarstvo. Dvije prosječne plate ne mogu pokriti sindikalnu potrošačku korpu, pa se zato građani odriču svega i žive samo za esencijalne potrebe, što nije u konačnici dobro ni za jedno društvo.

Nastavi čitati

Najčitanije