Teško vrijeme za ruske uzdanice: Ko čuva Dodikovu imovinu u St. Petersburgu?

Iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira

Milorad Dodik ima u ovom trenutku nekoliko problema. Jedan je novčane prirode, ne lične naravno, u pitanju je likvidnost bh. entiteta kojim trenutno vlada, piše Žurnal.

Novca Republika Srpska nema. Putin nije donirao ni u vremenu prije agresije na Ukrajinu, a pogotovo neće sada kada je Rusija u ekonomskoj blokadi. Prekodrinskoj uzdanici Aleksandru Vučiću Republika Srpska je posljednja na pameti u tamošnje predizborno vrijeme. Zbog toga se dosjetio da ga možda može spasiti država protiv koje se zdušno bori pa je predložio da Centralna banka BiH „počasti“ entitete sa par stotina miliona eura.

Naravno, vremena su se promijenila, teško da ga koalicioni partner Bakir Izetbegović može spasiti kao nekada, kada je pristajao na njegove i zahtjeve Dragana Čovića kako bi Bosna i Hercegovina dobila kredit MMF-a.

Problemi sa finansijama dolaze u predvečerje najavljenih sankcija Evropske Unije za Republiku Srpsku, naročito Dodika i saradnika. Nakon šutnje prvih dana ruske agresije na Ukrajinu, nastavio je sa uvredama spram zapadnih zemalja.

„Nismo spremni da od Rusa, gdje god bili, pravimo metu progona, kao što to čine neki na Zapadu, pokazujući svoj fašistički manir i oduzimajući imovinu ljudima, progoneći svakog ko je Rus“, izjavio je Dodik.

Naravno, Dodik želi prikazati da je još uvijek važan ruski „igrač“ na Balkanu. Tako je putem ambasade Rusije u BiH dato saopštenje o telefonskom razgovoru ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova sa članom Predsjedništva Bosne i Miloradom Dodikom.

„Obavljena je razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka Predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine. Zacrtani su koraci za intenziviranje napora u tom pravcu,“ saopšteno je iz ambasade.

Podsjetimo, postojala je opravdana sumnja da li je tog sastanka sa Putinom uopće bilo, bez fotografije ili saopštenja, pa se može sumnjati i u navedeni telefonski razgovor Lavrov-Dodik. Ukoliko ga je bilo, znakovit je drugi dio saopštenja u kojem je navedeno kako je „ponovo potvrđena zajednička opredijeljenost za striktno poštovanje Dejtonskog sporazuma o Bosni i Hercegovini“.

„Potonja vest je zapravo dobra, jer je po Dejtonskom sporazumu NATO zadužen za BiH i sprovođenje sporazuma, pa može da raspoređuje snage po potrebi“, piše u kolumni za Žurnal beogradski novinar Tomislav Marković.

Upravo dok Dodik priča kako BiH neće u NATO, NATO je ušao u BIH. Formalno je riječ o snagama EUFOR-a koje ovih dana intenzivno pristižu i čije se patrole već mogu vidjeti na ulicama bh. gradova.

patrola EUFOR-a u Zenici 5.3.2022.

Ipak, iako ga pojedini već nazivaju „političkim mrtvacem“, Dodika ne treba prerano otpisati „iz igre“. On će sigurno nastaviti sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, što manje ili više agresivno zagovara posljednjih 15 godina. U svakom slučaju potrebno je zaustaviti pokušaje ukidanja nadležnosti države koje posljednjih mjeseci provodi putem Narodne skupštine RS.

Naravno, u slučaju „reteriranja“ morao bi to dobro obrazložiti u ovoj izbornoj godini, no njegov birački puk ionako „guta“ sve što im plasira. U tom smislu nisu dobra ni likovanja koja su se pojavila nakon izjava koje su dolazile i iz zapadnih zemalja, da situaciju sa ruskim napadom na Ukrajinu treba iskorisititi za ekspresni prijem (i) Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.

Ta ideja jeste dobra za građane BiH, ali teško da će je lideri tri vladajuće etno-nacionalističke grupacije podržati, jer njima ne odgovara uspostava vladavine prava u kojoj bi završili na optuženičkim klupama, prije svega zbog enormne korupcije koju su uzrokovali svih prethodnih godina.

Ukoliko pak Dodik riješi da ide do kraja, sigurno je da će koristiti slične pokušaje i „uvozni kadar“ iz Crne Gore i Srbije.

U konačnici vratimo se na početak priče, one o nedostajućem novcu, koji je vladajućoj oligarhiji u Republici Srpskoj sa Dodikom na čelu potreban prije svega za očuvanje vlasti, nakon što su sistematski i nenamjenski pustošili budžet, dobrim dijelom za sopostvenu i korist bliskih pojedinaca.

Ne ostvari li se bilo koja opcija, dolazak novca ili onemogućavanje radikalizacije i secesije, Dodiku (još) uvijek preostaju „rezervni finansijski položaji“ u Srbiji i Rusji.

Glede toga, podsjetićemo na nedavnu izjavu dugogodišnjeg novinara Glasa Amerike Ivice Puljića, koju je izrekao u programu AJB, nakon Dodikovog pokušaja da ličnim pismom preko predstavništva Rusije u UN-u onemogući da BiH glasa za Rezoluciju kojom je osuđena ruska agresija na Ukrajinu.

„Meni je najzanimljivije ovo što sam dobio informaciju u ruskoj ambasadi pri svjetskoj organizaciji (UN). Rekli su mi, Dodik… pa nisu mogli povezati. Pa sam ja rekao da je razgovarao sa Lavrovom, njihovim ministrom vanjskih poslova. A, kaže, je l’ to onaj što je dao ikonu Lavrovu, citiram, i što ima imovinu u St. Petersburgu“, naveo je Puljić.

Autor: Amarildo Gutić / Žurnal.info

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.