Connect with us

BiH

Komšić službeno zatražio kandidatski status za BiH u EU, evo šta je napisao u pismu

Published

on

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (DF), danas je službeno zatražio razmatranje kandidatskog statusa za našu zemlju. Pismo je poslao čelnicima Evropske unije.

Komšić u svom pismu naglašava da bi dodjela kandidatskog statusa ojačala sigurnost i suverenitet BiH.

U nastavku donosimo tekst pisma koje je Komšić uputio Charlesu Michelu, predsjedniku Vijeća Evropske unije, Ursuli von der Leyen, predsjednici Evropske komisije, Josepu Borrellu, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje.

Pismo evropskim čelnicima ne mora u praksi označavati nikakvu posebnu proceduru, ali treba istaći da BiH na ovaj način želi iskoristiti novonastale geopolitičke tokove i od EU isposlovati, odnosno zamoliti za ubrazniji put ka željenom punopravnom članstvu.

Tekst pisma:

Poštovane ekselencije,

U prethodnom periodu, ispunjavajući dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Posebno želim istači da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet. Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno s brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija.

U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU. Ta vizija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi, slobodan sam vas zamoliti da u okviru institucija Evropske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.

Potpuno sam svjestan kako je Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio, nažalost, još uvijek nije.

Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na ukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.

Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora s Evropskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena. U tom periodu treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao.

Koristim ovu priliku da vam se još jednom zahvalim na saradnji i razumijevanju.

klix

BiH

Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”

Published

on

By

“Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog”

 

 

Naime, kako je objavljeno riječ je o rudaru Asimu iz Rapatnice kod Srebrenika, koji je prvi kopač i ostao je zakopan u jami 170 metara ispod zemlje.

Dok spasilačke ekipe ulažu nadljudske napore kako bi došli do zatrpanog rudara, brojne kolege i prijatelji mole se za Asima i daju podršku i putem društvenih mreža.

“Podrška našem sugrađaninu i velikom prijatelju Asimu koji je ostao zatrpan u rudniku Mramor. Spasilačke ekipe su u jami ali nažalost pritisak je stjerao samo dva čovjeka da mogu raditi. Još jednom nadamo se da je srce naše junačko izdržalo i da će se uspjeti izvući”, stoji u objavi na društvenim mrežama.

Spašavanje rudara u rudniku Mramor još uvijek traje.

Kako je jutros za N1 rekao Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Kreka, veći broj spasilačkih timova je na terenu.

-Dobra stvar je što su spasilačke ekipe sinoć u trećoj smjeni došli do bušilice sa kojom je unesrećeni radio. Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog. Mi se svi iskreno nadamo i ne gubimo nadu do zadnjeg časa da ćemo ga naći živog, poručio je Tokić.

Nastavi čitati

BiH

Isak želi biti šehid: Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH, ja to ne krijem

Published

on

By

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, ponovo je dospio u žižu javnosti svojim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama i postupcima.

Gostujući u jednom podcastu Isak je, između ostalog, poručio da bi mu “bilo drago da pogine za BiH”.

– Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH. Јa to ne krijem. Јa kada poginem za ovu državu, ja sam onda šehid. Ne radim ja to zbog ljudi, već zbog svoje porodice, sebe, Allaha – rekao je Isak.

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije