Connect with us

USK

Investicija od 100 miliona KM: Prvi avioni bi na aerodrom u Bihaću mogli slijetati za četiri godine (VIDEO)

Published

on

Aerodrom Bihać raspisao je javni poziv vlasnicima zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi pista. Prvi je to korak, za dugo čekanu isplatu vlasnicima zemlje na kojoj bi za oko četiri godine trebao biti izgrađen aerodrom.

Muhamed Memagić na Golubićkom polju ima zemlju do koje, kaže, ionako, zbog gradnje aerodroma ne može doći, zbog čega se raduje javnom pozivu kako bi tim sredstvima obnovio porodičnu kuću.

„Do nje se nije moglo ni prići otkako je zagrađeno zbog aerodroma tako da mogu reći nije mi ni žao što će je oteti jer je ne obrađujem“, priča Muhamed, prenosi Federalna.ba.

„I tako mi leži džaba, dadnem ljudima da obrađuju, ne dobijem ni kutiju cigara. Bolje mi je onda da dadnem za aerodrom.

Imam dvije kćeri i sina, dat ću njima nešto i sebi nešto ostaviti“, kaže mještanin Golubića Halid Kadić.

S druge strane, oni koji su zemlju obrađivali, smatraju da su ovim projektom oštećeni.

„Nama kojima oduzimaju zemlju neka daju posao, jer od čega ćemo živjeti. Kaže: “Dobit ćeš pare”. Pa, dat ću pare da me ne diraju.

Sa svojih deset prsta kupio sam tu zemlju, a onaj što je naslijedio moli Boga da mu se izuzme da nešto dobije“, kaže mještanin Golubića Nermin Memagić.

Pet miliona maraka za ovu namjenu se nalazi na posebnom računu Vlade Federacije BiH.

A za 15 dana će 170 suvlasnika parcela neophodnih za gradnju aerodroma biti pozvano na potpisivanje sporazuma, nakon čega u roku trideset dana slijedi isplata.

„Procjena je urađena na 1.050 strana. Koncipiran je iznos po metru kvadratnom 17,92 KM, uz obavezu javnog preduzeća da plati sve predviđene takse“, ističe Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

U Upravi poduzeća naglašavaju da je ovo državni, stateški projekt i da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, za četiri godine prvi avioni mogli sletjeti i na ovaj aerodrom.

„Dobili smo sve preporuke i način kako da se to izvede, s obzirom na teren, izvršena su sva ispitivanja G1 misije gdje je tlo pokazalo da može izdržat teret 80 tona. To znači da može sletjeti referentni avion boing 737 700“, navodi Hadžić.

Procjenjuje se da će izgradnja ovog aerodroma koštati oko 100 miliona maraka.

USK

Nasilje u porodici: Bišćanin došao kući pijan pa pretukao suprugu

Published

on

By

U Bihaću je zabilježen slučaj porodičnog nasilja, koji je rezultirao povredom 37-godišnje žene.

Incident se dogodio nakon što je M.A., kako saznajemo, došao kući u pijanom stanju. Nakon verbalne rasprave, situacija je eskalirala kada je M.A. fizički napao ženu udarajući je nogama i rukama po glavi i tijelu.

Reagirajući na poziv, policija je brzo intervenisala i uhapsila pijanog M.A., dok je povrijeđena žena prevezena u Dom zdravlja Bihać radi medicinske pomoći. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Nastavi čitati

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

Najčitanije