Connect with us

USK

Ljetna škola za djecu dijaspore u Bihaću: Stekli su prijatelje, družili se, učili o kulturi BiH, obilazili zanimljiva mjesta…

Published

on

Iako djeca razumiju maternji jezik, gotovo nikad ga ne koriste, jer nemaju dovoljno samopouzdanja i znanja iz gramatike

Ljetna škola maternjeg jezika i kulture Bihać 2022. za djecu iz dijaspore održana je u Kulen-Vakufu od 25. do 29. jula i ovo je bila druga realizacija projekta koji ima budućnost ne samo u Bihaću nego i u cijeloj BiH. Za razliku od prošle godine, kada je Ljetna škola u Bihaću bila organizirana u dva ciklusa od po pet dana dnevnih aktivnosti, ove godine škola je organizirana u jednom ciklusu, i to u vidu ljetnog kampa.

POZITIVNE REAKCIJE

Polaznici su bili smješteni u objektu Rafting centra Discover Bihać nad rijekom Unom kod Kulen-Vakufa, u kojem su odsjeli pet dana i imali osigurane obroke. Implementator projekta bila je partnerska agencija Events 4U iz Bihaća, koja je angažirala edukatore i osmislila koncepciju edukacije polaznika. Tri nastavnika bosanskog jezika i književnosti, te po jedan nastavnik historije, njemačkog i engleskog jezika održali su nastavne aktivnosti, organizirali izlete i osmislili kreativne igre za osamnaest polaznika. Ideja je potekla i realizovana pod pokroviteljstvom Gradske uprave Bihać, koja je projekat aplicirala kod Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice FBiH, gdje je ključna pretpostavka bila da povežu tri stvari – bh. dijasporu, edukaciju i turizam, kaže nam Alana Fajković, koordinatorica Gradske službe za poslove sa dijasporom.

Obilazak starih gradova

Dodaje da su još pretprošle godine aplicirali na javni poziv Ministarstva, te odmah naišli na jako pozitivne reakcije.

– Poslije nije bilo javnih poziva, jer su državne institucije bile u blokadi, tako da smo ove godine mi u Gradskoj upravi Bihać odlučili da to organizujemo iz vlastitih sredstava. Bila bi šteta da se prekida kontinuitet jedne tako dobre ideje, ističe Fajković.

Djeca koja su pohađala ovogodišnju Ljetnu školu došla su iz Italije, SAD-a, Njemačke, Engleske, Švicarske, Švedske, a nekolicina polaznika bila je iz Bihaća.

– Sva djeca su imala znanje maternjeg jezika, neko više, neko manje. Činjenica je da mnogo naše djece u inostranstvu ima samo pasivno znanje, što znači da razumiju jezik, ali ga ne govore. Recimo, roditelji su nam ispričali da im se obraćaju na bosanskom jeziku, ali im oni odgovaraju samo na njemačkom. Imali smo takvu djecu i tokom naše škole oni su stekli samopouzdanje, odvaže se i počnu govoriti, jer su jednostavno od početka na to prisiljeni, govori nam Alana.

Obilazak Fethije i drugih znamenitosti u Bihaću

Taj uspjeh najbolje su prepoznali roditelji koji su oduševljeni rezultatima. Inače, djeca se plaše ismijavanja ako u nečemu pogriješe, međutim, inteligentna su i kada im se lijepo objasni i pouči ih, vrlo brzo ovladaju tematikom.

POSVEĆENI PROFESORI

– Naša kćerka je presretna zbog svega što je naučila i zbog prijateljstva koje je sklopila. Sve nedoumice oko izgovaranja naših riječi i ustručavanje da će nešto reći pogrešno su pale. Sad vrlo simpatično i potpuno razgovaramo na bosanskom jeziku, ali isto tako znam da su njeni novi prijatelji popravili znanje. Kao roditelj želim zahvaliti svima koji su imali udjela u organizaciji i ostvarenju ove lijepe ideje, ističe mama djevojčice Laile, koja je pohađala ovogodišnju ljetnu školu, Mojabih.

Kulen Vakuf domaćin projekta

Zapravo, svi roditelji su oduševljeni.

– Ako me pitate da vam preporučim samo jedno mjesto, jedan događaj u Bosni i Hercegovini a da je zanimljiv za djecu, rekla bih vam Ljetna škola maternjeg jezika i kulture u Bihaću i ne tražite dalje. Moja djeca su provela nezaboravnih pet dana u kampu Ljetne škole. Stekla su prijatelje, družila se, učila o kulturi BiH, obilazila prezanimljiva mjesta, išla na rafting. A sve to uz stručnu i posvećenu podršku tima Ljetne škole, u kojem su svi redom vrsni profesori historije, bosanskog i njemačkog jezika i pravi drugari koji su imali razumijevanje za sve dječije nestašluke te strpljivo odgovarali na radoznala dječija pitanja, kaže Azra Bekić, koja je sa mužem i troje djece boravila u Bihaću.

Kako su nam kazali edukatori, radi se o jednoj našoj uglednoj porodici koja je u BiH realizovala i projekat očuvanja zaštite Bosanskog brdskog konja.

Projekat je u drugoj godini a nastavlja se i ubuduće

– Grad Bihać, kao pokrovitelj ovog projekta, sigurno je pionir u prepoznavanju potreba djece koja žive u dijaspori, a čiji roditelji žude za tim da djeca nauče bosanski kako bi osjećala poveznicu sa domovinom svojih roditelja. U ime svih nas roditelja, molim vas da ova škola postane tradicionalna, želimo da se i drugi gradovi ugledaju na Bihać i pokrenu ovakav hvalevrijedan projekat. A nisu samo djeca uživala u Ljetnoj školi. Uživali smo i mi roditelji, uz prekrasnu Unu, u šetnji po Krajini, u međusobnom druženju i upoznavanju. I mi smo se već dogovorili da se vidimo sljedeće godine, a ja se već radujem i planiram smještaj. Djeca su već na spisku za narednu godinu, ističe Azra.

Roditelji u porodici Tokmić nisu proveli vrijeme u Bihaću, ali su bili iznenađeni pozitivnim utiscima njihove djece.

Roditelji djece iz dijaspore oduševljeni

VIDIMO SE U 2023.

– Ideja je fantastična, realizacija je prevazišla očekivanja i mogućnosti nekolicine entuzijasta, vrijednost je neprocjenjiva i nemjerljiva u pogledu vezivanja djece iz dijaspore za matičnu državu i stvaranja osjećaja za kulturu, tradiciju i istoriju domovine, kao i unapređenje kompetencija u korištenju maternjeg jezika, poručuju Tokmići.

U početku je bilo skeptičnih, govori nam Alana Fajković. Bilo je djece koja bi došla samo na dva-tri dana, ali bi ostala do kraja škole. Zadovoljni korisnici su postali najbolja reklama, a Bišćani nemaju ništa protiv da se ovakav projekat proširi u cijeloj državi.

– Bilo je sličnih pokušaja, koliko znamo, u Tuzli i u Ključu, ali ništa nije zaživjelo na duže staze. A čuli ste i od roditelja koliko im je to značajno i veliko. Svi znamo koliko je to i našoj zemlji potrebno, naglašava Alana.

 

Tim Ljetne škole Bihać 2022. zahvaljuje polaznicima i njihovim roditeljima na ukazanom povjerenju i na lijepom druženju, te najavljuje susret i naredne godine.

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

on

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

on

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

on

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije