Connect with us

BiH

Pogledajte koliko za prosječnu plaću goriva može kupiti Nijemac, a koliko Bosanac

Published

on

Ono što je zanimljivo jest da stanovnici jedne članice Evropske unije za prosječnu plaću mogu kupiti manje goriva od građana BiH

Cijene goriva u BiH, nakon onih rekordnih u junu i prvoj polovini jula, u konstantnom su blagom padu. Prošlog mjeseca litar dizela u BiH koštao je i do 3,81 KM. Cijene padaju zahvaljujući svjetskom tržištu, a ne potezima vlasti, kako je to, primjerice, u susjednoj Hrvatskoj.

Većina bogatih zemalja donijela je niz mjera kako bi olakšala život građanima koji su na udaru poskupljenja, a kod nas su vladajuće oligarhije mirno sa strane posmatrale kako cijene divljaju i, a građani plaćaju. I bez posljednje ekonomske krize građani BiH živjeli su znatno lošije od onih u drugim zemljama, a posljednjih mjeseci stanje je postalo neizdrživo.

U grafici nema BiH, ali ćemo te podatke uvrstiti u tekst. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za juni 2022. u Federaciji BiH iznosila je 1.115 KM, što je posljednji službeni podatak Federalnog zavoda za statistiku. Za tu plaću, ako uzmemo u obzir da je litar goriva u BiH 3 KM, moguće je kupiti 371 litar goriva. S druge strane, građanin s prosječnom plaćom u susjednoj Hrvatskoj može kupiti 549 litara benzina, dakle 178 više nego građanin s prosječnom plaćom u BiH.

Najviše goriva, s prosječnom plaćom, može kupiti stanovnik SAD – čak 3.080 litara. Švicarac može kupiti 2.672, Nijemac za prosječnu plaću može kupiti 1.594 litra goriva, Austrijanac 1.511 litara, a stanovnik Slovenije 800 litara goriva. Na začelju liste su Turska te dvije članice EU Rumunija i Bugarska. Stanovnik Turske za prosječnu plaću može kupiti 442 litra goriva, Rumunije 393. Ono što je zanimljivo jest da stanovnici jedne članice Evropske unije za prosječnu plaću mogu kupiti manje goriva od građana BiH.

Naime, Bugari za prosječnu plaću u toj zemlji mogu kupiti 359 litara goriva.

Infografika koja je pred vama prikazuje koliko je litara benzina moguće kupiti s prosječnom plaćom prema Eurostat globepetrolprices.com u pojedinim državama. SAD, Švicarska i Luksemburg u samom su vrhu, dok su Turska, Rumunija i Bugarska na začelju.

 

Na osnovu podataka s aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, trenutno litar dizela u Sarajevu iznosi 3,01 KM. Najviša cijena na benzinskim pumpama u Sarajevu je 3,21 KM. Benzin košta od 2,81 do 3,31 KM. Cijena litra dizela u Banovićima je od 3,11 do 3,16 KM, dok je litar benzina od 2,86 do 3,16 KM.

Iako je na mnogim pumpama u Federaciji cijena dizela iznad 3 KM, prema podacima s aplikacije, jedino je u Čapljini 2,96 KM po litru.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, prije godinu cijena litra dizela bila je 2,16 KM, a benzina 2,28 KM.

Kada je u pitanju državna vlast, još nisu ukinute akcize na gorivo, čime bi naftni derivati bili jeftiniji za oko 40 feninga. Čeka se sjednica Parlamentarne skupštine BiH, tačnije Doma naroda, kako bi se konačno usvojile izmjene Zakona o akcizama.

U Bihaću litar dizela košta od 3,06 do 3,21 KM, slično kao u Sarajevu, dok litar benzina isto košta. U Kiseljaku najniža cijena litra dizela je 3,01 KM, a najviša 3,56 KM. Cijena benzina je od 2,86 do 3,51 KM. U Konjicu dizel košta od 3,11 do 3,21 KM, a litar benzina je od 2,86 do 3,31 KM. U Mostaru dizel košta od 3,06 do 3,31 KM, a litar benzina je od 2,81 do 3,11 KM.

BiH

Izvučeno tijelo rudara Asima Šehanovića koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje

Published

on

By

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Spasilačke ekipe su danas, petog dana potrage, iz jame Rudnika Mramor kod Tuzle izvukle beživotno tijelo rudara Asima Šehanovića.

Spasilačka akcija odvijala se u teškim uslovima. Nakon što su timovi za spašavanje prije tri dana došli do njegove bušilice, postojala je nada da će akcija spašavanja uspjeti, ali ishod potrage je ipak završio tragično.

Spasilački timovi primjenjivali su sve što znaju i umiju kako bi što prije došli do rudara koji je bio zatrpan 170 metara ispod zemlje.

Podsjetimo, do ove nesreće je došlo usljed naglog oslobađanja pritiska, odnosno obrušavanja mase koja je rudara živog zatrpala.

Kako je ranije saopćeno iz Rudnika Mramor, za zatrpanim rudarom su mogla tragati samo dva čovjeka zbog veoma skučenog prostora uzrokovanog obrušavanjem mase.

Nastavi čitati

BiH

Mašić: Rušenje Arnaudije nije bilo “greška”, već zločin genocidnog dvojca koje na sva usta slaviš Milorade

Published

on

By

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić prokomentarisao je obraćanje Milorada Dodika u Banjoj Luci na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije.
“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj današnji govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

Mašić je prokomentarisao rekavši da rušenje nije bila greška, već zločinački poduhvat ratnog rukovodstva paradržave Republike Srpske.

“Nažalost, rušenje Arnaudija džamije, jedne od 534 srušene džamije u RS-u,nije bila ‘greška’ već planiran zločinački poduhvat od strane vojnog i političkog rukovodstva tadašnjeg RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić koje danas na sva usta slaviš Milorade”, poručio je Mašić.

Nastavi čitati

BiH

Stanivuković na otvaranju Arnaudije: “Da oprostimo jedni drugima što se može oprostiti…”

Published

on

By

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković danas je tokom ceremonije otvaranja obnovljene Arnaudija džamije u Banjoj Luci poželio da vjernicima mnogo godina, decenija i vjekova Arnaudija džamija bude na molitvenu upotrebu.

“Životno breme naroda koji žive na ovim prostorima mjeri se u tome da pogledamo jedni druge i oprostimo ono što se može oprostiti, a ono što ne može, svaki vjernik da ode u svoju bogomolju i zamoli Boga da mu da dodatnu snagu za oprost”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da mu je posebno drago da je “Banja Luka obnovila sve bogomolje koje su tokom rata srušene u ovom gradu”.

Kazao je da Arnaudija, koja se danas otvara, nije samo bogomolja, “nego je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima”.

Između ostalog, naglasio je da mu je drago što može kazati da je Banja Luka završila jedan važan zadatak.

“Obnovila je sve džamije, katedrale i crkve. Žao mi je što su neki otkazali dolazak bojeći se da neće biti bezbijedno”, dodao je.

Na kraju je rekao da se nada da će 21. vijek biti “religiozni vijek”.

 “Nakon svih stradanja koja su se desila u svijetu, ako 21. vijek ne bude religiozan neće ga ni biti. Ja želim da nam 21. vijek bude religiozan. Dobrodošli u našu Banju Luku i drago mi je da ovdje prisustvujem”, zaključio je Stanivuković.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

Najčitanije