Connect with us

BiH

Kome se najviše izdaju radne dozvole u BiH: “Ne može se reći da u BiH nedostaje radne snage”

Published

on

Brojevi izdatih radnih dozvola za strance u BiH su već godinama slični tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage, posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba trgovac, rečeno je Feni iz Agencije za rad i zapošljavanje (ARZ) BiH.

Pojašnjavaju da se tradicionalno najveći broj radnih dozvola izdaje za djelatnost trgovine, te da je ova godina izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarsvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugim projektima.

 

 

 

“Ako gledamo broj izdatih radnih dozvola u BiH, vidimo da taj broj nije veliki i kreće se od 0,3 do 0,4 posto ukupnog broja zaposlenih u BiH i uglavnom se radi o radnim dozvolama koje su izdate osobama koje imaju ključnu ulogu u poslovanju nekog preduzeća, bilo da se radi o vlasnicima djelatnosti ili osobama iz uprave”, navode iz ARZ.

Također, dodaju da se već godinama najveći broj radnih dozvola izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine.

 

Iz Agencije napominju da je zapošljavanje stranaca u BiH zakonski uređeno, sa razrađenim aktivnostima u domenu zakonodavstva, povezanosti institucija i kontrolnim mehanizmima.

Ističu da je zakonski okvir za zapošljavanje stranaca liberalan, neprestano se inovira, usklađen je sa zakonodavstvom zemalja EU i razvijenim zemljama i nudi brojne olakšice u svrhu privlačenja direktnih stranih investicija, mogućnosti sezonskog zapošljavanja, visokokvalifikovanog zapošljavanja, izdavanje radnih dozvola osnivačima i ključnim licima u preduzećima bez ikakvih ograničenja, izuzeća izdavanja radnih dozvola izvan kvote i izuzeća od posjedovanja radnih dozvola.

“U Federaciji BiH radne dozvole izdaju kantonalne službe za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. U Republici Srpskoj, radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nadležna prema sjedištu poslodavca, dok je u Brčko distriktu BiH, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH nadležan organ za izdavanje radnih dozvola za rad stranaca u distriktu”, precizirano je.

 

Osim ostalih uslova za izdavanje radnih dozvola, iz ARZ tvrde da je ključna stvar da se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca ne nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uslove u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole i da ulazi u utvrđenu kvote radnih dozvola na godišnjem nivou.

“Ključna stvar koju udruženja poslodavaca entiteta i Brčko distrikta BiH traže je povećanje kvota za zapošljavanje stranaca na godišnjem nivou, jer smatraju da se za pojedina zanimanja na tržištu rada u BiH već ne može naći potrebna radna snaga, već se mora uvoziti iz drugih zemalja. To je sada pitanje za nadležne organe vlasti kako uskladiti primjenu kvotnog sistema kao mehanizma kontrole zapošljavanja stranaca u BiH, prvenstveno kao mehanizma zaštite domaće radne snage, vodeći računa o eventualnim potrebama poslodavaca za masovnijim zapošljavanjem stranih radnika”, naglašavaju iz ARZ.

Potcrtano je da se u svakim slučaju kvote mogu povećati na zahtjev poslodavaca, kao što je bio slučaj u ovoj godini, a bitno je reći da udruženja poslodavaca sudjeluju u kreiranju kvota za svaku godinu jer ih entitetski zavodi za zapošljavanje, kao nadležne institucije, uključe u ovu proceduru.

Inače, u Bosni i Hercegovini u periodu od 1. januara do 30. juna 2022. ukupno je izdato 1.270 radnih dozvola. Posmatrano po djelatnostima, 331 dozvola je izdata za građevinarstvo, 191 za trgovinu, 137 za poslovanje nekretninama, 106 za umjetnost, zabavu i rekreaciju, te 100 za prerađivačku industriju.

U 2021. izdato je 2.775 radnih dozvola, a prethodnih godina taj broj se kretao između 2.400 do 2.900.

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

Najčitanije