Connect with us

BiH

(Ne)ćemo u EU: Srbi ne žele, Bošnjacima ne daju, Hrvatima svejedno

Published

on

Piše: Rasim Belko


Evropska unija vodi dvoličnu politiku i partnere ćemo potražiti na drugom mjestu, reče član Predsjedništva BiH MIlorad Dodik na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare nakon sjednice tročlanog šefa države na kojoj je pokušao smijeniti predsjedavajućeg Šefika Džaferovića, nagovoriti Džaferovića i Željka Komšića da krivično prijave Christiana Schmidta i progurati velikosrpski projekat Otvorenog Balkana kao ideju od koje bismo navodno imali koristi.

Na stranu Dodikova nervoza jer su mu u proteklom periodu sve teže prolazile ideje u NSRS, na stranu i samoubilački potez oko uskraćivanja agremana ambasadoru Njemačke, ali ovo je još jedna značajna poruka spram integracija BiH u NATO. Prije Dodika slične je ispalio i član vrhuške SNSD-a Nebojša Radmanović, što ukazuje da se zvanična i vodeća politika bosanskohercegovačkih Srba i definitivno okrenula od evropskih integracija. Istina, ni ta Evropska unija se nije previše trudila da sve nas u BiH uvjeri u ispravnost tog našeg puta, ali ipak, EU jeste i ostaje jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine, piše Patria.

Otvoreni Balkan nije i ne bi smio biti uopće vanjskopolitički cilj. Jer, ma koliko mu udarali ekonomsku glazuru, svima koji hoće vidjeti jasno je da je riječ o hegemonističkom projektu, kojim bi se uspostavila apsolutna dominacija Srbije i Albanije nad ostalima, što bi bio svojevrsni uvod u neke nove kreature stvaranja “srpskog sveta”. Kako bi to izgledalo, ponajbolje vide u Crnoj Gori.

No, vratimo se Dodiku, koji više i ne preza od frontalnog obračuna sa Zapadom, koji ga s druge strane mazi neefikasnim sankcijama dopuštajući mu podrivanje svega naprednog u Bosni i Hercegovini, uz mogućnost da širi separatističke i proruske ideje. Jer, da je Dodikovo antinormalno i antidemokratsko djelovanje sasječeno na vrijeme, djelotvornim lijekom za koji postoje mehanizmi, Bosna i Hercegovina bi bila u prilično mirnoj luci, a Zapad imao daleko više šansi da ovdje uspostavi liberalni sistem evropskih vrijednosti. Jer samo jednim potezom visokog predstavnika Christiana Schmidta riješilo bi se teškog tereta koji Dodik predstavlja na sve nemoćnijim plećima ove zemlje. No, očito svjetske saglasnosti i podrške za to nema, očito Britanci i Amerikanci imaju preča posla oko kreiranja etničkih podjela BiH, a EU sa svojim unutrašnjim energetskim haosom i nema više toliko snage da se brine o BiH.

Pa šta ćemo onda s EU putem BiH na kojem su odavno barikade srpskog separatizma i hrvatske želje za trećim entitetom?

Srbi dakle neće u EU.

Istovremeno, iako to lider HDZ BiH Dragan Čović često potencira, ni Hrvatima se mnogo ne hiti. Jer, rijetki su bh. Hrvati bez putovnice Hrvatske, koja im omogućava skoro sve beneficije koje imaju drugi građani zemalja EU. Stoga Čović i ne osjeća pritisak naroda i potrebu da umjesto stege s Izbornim zakonom forsira put u Uniju koji je nekada, ne tako davno, forsirao kao svoje glavno pitanje.

Kako god čitali i gledali, jedini koji istinski žele u Evropsku uniju su oni koje sve je očitije ta Unija ne želi i ne prihvata. Jer, Bošnjaci, većinski muslimani, sve su češća tema rasprave o tome kako ih se inkorporirati u uniju kojom dominiraju kršćani. Iako su ti Bošnjaci uz one koji se izjašnjavaju kao Ostali najagilniji i najveći zagovornici eurointegracija to u ovom slučaju i ne pije mnogo vode.

Jer, glas Bošnjaka sve teže dopire do ušiju birokratizirane izvršne vlasti EU, a i ako dopre, ta ih vrhuška prilično ignoriše. Kontinuirano se na zastoj na tom putu i unutrašnje probleme u Bosni i Hercegovini gleda s aspekta tročlane krivice, gdje se u isti koš svrstavaju oni koji otvoreno rade za Putina i više to ne pokušavaju ni prikriti sa onima koji tamo gdje su vlast čine mnogo toga da se evropska praksa inkorporira u sistem. Za one koji eventualno ne shvataju o čemu govorim malo uputstvo – pogledajte gdje se najviše poštuju ljudska prava, gdje se usvajaju proevropski, antikoruptivni zakoni i gdje se pokušava graditi normalna i funkcionalna država i bit će vam jasno.

I najveći eurofanatici su u popriličnoj mjeri izgubili optimizam o mogućnosti da Bosna i Hercegovina jednog dana postane članica EU. Za to su osim unutrašnjih antidržavnih elemenata najveći krivci i politički lideri smješteni u Briselu.

Sve se na kraju svodi da Srbi ne žele u EU, Bošnjacima ne daju, a Hrvatima je ionako svejedno.

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

Najčitanije