Connect with us

BiH

Bosanski rudari kopaju za radijatore u Srbiji, za ove u BiH naše vlasti nije briga

Published

on

Vrijednost ovogodišnjeg izvoza uglja je oko 31 milion maraka. Od tog broja je ugalj vrijedan 28 miliona maraka prodat Srbiji.

Nekoliko desetina hiljada građana u Bosni i Hercegovini (BiH) ove godine ne mogu kupiti ugalj koji koriste za grijanje preko zime.

Jedan od razloga nestašice je rast izvoza, prvenstveno u Srbiju, a drugi smanjena proizvodnja u rudnicima, javlja Radio Slobodna Evropa.

U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz uglja udvostručen je u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno operezivanje BiH. Izvezeno je 207.000 tona uglja, što je približno količini koju godišnje potroše domaćinstva u BiH.

Vrijednost ovogodišnjeg izvoza uglja je oko 31 milion maraka. Od tog broja je ugalj vrijedan 28 miliona maraka prodat Srbiji.

BiH godišnje proizvede oko 13,5 miliona tona uglja. Građani za grijanje potroše godišnje oko 225.000 tona, ili manje od dva posto ukupne proizvodnje.

NAJUGROŽENIJI PENZIONERI

Penzioneri ugalj najčešće kupuju na rate, posredstvom udruženja. Tako je i u Tuzlanskom kantonu (jedan od 10 kantona u entitetu Federacija BiH). Tu se nalaze tri rudnika iz kojih dolazi više od trećine godišnje proizvodnje uglja u BiH.

“Mi već tridesetak godina obezbjeđujemo penzionerima uplatu za ugalj na dvanaest mjesečnih rata”, kaže Haso Halilović Predsjednik UO Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Prema njegovim riječima, penzioneri su ugalj uplatili, ali ga još nisu dobili.

Slično je stanje i u Doboju, šezdesetak kilometara zapadno od Tuzle. Tu je u protekloj deceniji oko 1.500 penzionera nabavljalo ugalj posredstvom Udruženja penzionera u Doboju, kaže predsjednik ovog udruženja Rajko Gligorić.

“Imamo ove godine problema oko isporuke. Tako da su mali potrošači kao penzioneri došli u nezavidnu situaciju”, kaže Gligorić sa sjevera BiH.

REDOVI KAMIONA MJESECIMA ČEKAJU PRED RUDNICIMA

Bosna i Hercegovina je ove godine ugalj izvozila po prosječnoj cijeni od 148 maraka (76 eura) po toni. To je niže od prosječne prošlogodišnje cijene, koja je iznosila 158 maraka (81 euro) po toni.

Žarko Šimić je direktor firme “AOP-MIŠ” iz Tuzle, koja već godinama nabavlja veće količine uglja u tuzlanskim rudnicima, a zatim ga prodaje i kamionima dostavlja domaćinstvima.

Vozači kamiona mjesecima čekaju ispred rudnika kako bi utovarili ugalj koga nema. To je razlog, kaže Šimić, zbog čega njegova firma ne može podmiriti ni troškove poslovanja.

“Ja ću sa novom godinom prestat’ ovo radit’. Neću više registrovat’ kamione. Dva radnika će ići na biro za zapošljavanje, jer jednostavno nema isplativosti”, kaže on.

Dodaje da ove zime neće biti problem samo hladni domovi.

“Imate ovdje 60 ljudi koji čekaju na rudniku da natovare 10 tona uglja. On će jednom dva puta, evo i nek tri puta natovari u mjesec dana. Pa, kako će on na 30 tona zaraditi da pokrije sve troškove? Nema šanse. Mora zatvorit’ ili se bavit’ nečin drugim”, objašnjava Šimić.

KAKO POSLUJU RUDNICI U BIH?

Bosna i Hercegovina ima 14 aktivnih rudnika uglja. Deset u javnom, a četiri u privatnom vlasništvu. Od tog broja, njih osam su u vlasništvu Federacije BiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivrede BiH. Dva su u vlasništvu Elektroprivrede drugog entiteta, Republike Srpske.

Više od 95 posto godišnje proizvodnje uglja u BiH se iskoristi kao gorivo za proizvodnju struje u pet termoelektrana- Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku. To osigurava energetsku nezavisnost, pa je BiH jedina je zemlja u regiji koja izvozi značajne količine struje.

Tek manji dio uglja se koristi u industriji, toplanama, školama i za grijanje domaćinstava.

Rudnici u vlasništvu Elektroprivrede BiH su najveći proizvođači uglja. U njenim rudnicima i termoelektranama na ugalj radi oko 12.000 radnika i 4.000 kooperanata.

Od osam rudnika iz Federacije BiH, pozitivno posluje jedino rudnik Gračanica, u srednjoj Bosni.

Poslovanje ostalih rudnika je obilježeno lošim uslovima rada, štrajkovima, korupcijskim aferama i gomilanjem gubitaka u poslovanju, koji su dosegli 900 miliona maraka.

Zbog lošeg poslovanja rudnici Elektroprivrede BiH ne uspijevaju proizvesti dovoljno uglja ni za potrebe vlastitih termoelektrana.

Zbog toga je Elektroprivreda BiH proteklih godina nabavljala ugalj od privatnih rudnika, poput rudnika kompanije “EFT” u Stanarima, na sjeveru BiH.

Radi se o jednom od četiri privatna rudnika u BiH. Njegov vlasnik je Vuk Hamović, jedan od najvećih trgovaca električnom energijom u regiji.

“Očigledno je da većina rudnika iz regiona i BiH nije spremna da obezbijedi dovoljne količine uglja, kako za proizvodnju električne energije tako i za široku potrošnju”, kaže za Radio Slobodna Evropa Savo Mirković, direktor kompanije “EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari”.

Ovaj rudnik, koji ugljem snabdijeva i vlastitu termoelektranu, od početka avgusta isporučuje oko 5.000 tona uglja dnevno ostalim kupcima. Od toga je oko 3.500 tona namijenjeno industriji i javnim toplanama, a 1.500 tona za građane, dodaje on.

STANJE U RUDNICIMA: KORUPCIJA, LOŠI USLOVI RADA I ŠTRAJKOVI

Transparency International BiH (TI BiH), organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije, istražila je poslovanje rudnika Elektroprivrede BiH od 2015. do 2020. godine.

U Izvještaju se navode “brojni primjeri nesavjesnog poslovanja, sumnjivih javnih nabavki, neracionalnih poslovnih odluka i izvlačenja novca iz kase ovih preduzeća”.

Navedeno je i da uprave rudnika troše milione za najam mehanizacije i opreme od privatnih firmi na štetu javnih preduzeća kojima upravljaju.

Sadašnji direktor Elektroprivrede BiH nije odgovario na pozive i poruke RSE da govori o ovoj temi. Ni nekoliko bivših direktora ove kompanije nije željelo govoriti o tome.

ŠTA KAŽU U SINDIKATU?

“Upravo bi poslodavac trebao odgovoriti zašto proizvodni kapaciteti nisu na potrebnom nivou da obezbijede ugljem sve potrebe tržišta”, kaže Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika Federacije BiH za RSE.

On ističe da odgovornost za trenutno loše stanje u rudnicima snose svi, od Vlade Federacije BiH i Elektroprivrede BiH, koji su vlasnici rudnika, pa do uprava u rudnicima.

“Da li ćemo do kraja septembra ili oktobra obezbijediti uslove i potrebne količine da se odgovori na potrebe većeg dijela domaćeg tržišta i građana, vidjećemo”, kaže Husić.

Bosna i Hercegovina je bogata ugljem ali i željeznom rudom, boksitom, olovom, cinkom i bakrom.

Rezerve uglja koje se mogu isplativo eksploatisati u BiH iznose 2,5 milijarde tona. Godišnje rudnici proizvedu oko 13,5 miliona tona, što znači da postoje rezerve za najmanje 185 godina ekploatacije postojećim tempom.

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije