BiH
Erdogana ne zanima BiH, on je tu samo da pomogne Izetbegoviću i Dodiku
Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dolazi u zvaničnu posjetu Sarajevu u utorak, 6. septembra, nekoliko dana nakon zvaničnog početka kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH), kao domaćin susreta, još nije objavilo protokol posjete Sarajevu, javlja Radio Slobodna Evropa.
Kako je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu 2. septembra, tema koje će biti u fokusu je politička kriza u Bosni i Hercegovini.
“Situacija u BiH bit će nam prioritet. Ne možemo dozvoliti da postoji konflikt u srcu Balkana. Drugo je dijalog Beograda i Prištine, i moramo se koncentrirati na zajedničke interese, a ne ono što nas razdvaja”, kazao je Čavušoglu na samitu “Otvoreni Balkan” održanom u Beogradu.
VEZE IZETBEGOVIĆA I ERDOGANA
Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku u BiH, i bit će domaćin susreta s turskim predsjednikom. No, iako nema zvanične najave, nema sumnje kako će se Erdoan susresti i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA), koju Erdogan otvoreno podržava.
Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 14 godina, kada je 2008. godine turski predsjednik bio u prvoj zvaničnoj posjeti Sarajevu.
Izetbegović je ove godine ponovno kandidat vodeće, bošnjačke, stranke za člana Predsjedništva BiH.
Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH.
Videolinkom se javljao na predizborne skupove SDA, a isto je činio i Izetbegović uoči turskih izbora.
Tako je 2014. godine, putem videozida, Izetbegović, na predizbornom skupu Erdoanove stranke, turskog predsjednika nazvao “našim vođom”, dodavši kako je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.
Četiri godine kasnije, u maju 2018., u Sarajevu je organiziran skup dvadesetak hiljada Erdoganovih pristaša iz Evrope, nakon što su takvi skupovi zabranjeni u nizu zemalja.
Izetbegović je tad otišao korak dalje i okupljenima poručio da je Erdogana “sam Bog poslao Turcima”.
Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov pokojni otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu “ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH”.
Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će “nastaviti čuvati amanet”, nazivajući Aliju “najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih decenija”.
Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je 27. avgusta prošle godine bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke, što je ujedno bila i njegova posljednja posjeta BiH.
Prije toga, Izetbegović je s porodicom bio gost na vjenčanju Erdoganove kćerke Sumeje i Selčuka Bayraktara, koji je na čelu kompanije koja proizvodi turske vojne dronove o čijoj nabavci pregovara i Srbija.
DODIKOV ODNOS S ERDOGANOM
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata je posljednji put bio u Istanbulu 14. juna 2022. Tada je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.
“Predsjednik Erdogan je veliki državnik jedne velike stabilne i važne države. Rehabilitovali smo jednu staru temu, a to je da putem trilateralnog sastanka na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, te trojica predstavnika bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog naroda iz BiH nađemo energiju i da napravimo dogovor koji bi dodatno stabilizovao situaciju u BiH”, kazao je tom prilikom Dodik.
Хвала @MevlutCavusoglu на дивном гостопримству. pic.twitter.com/D502F0TFkO
— Милорад Додик (@MiloradDodik) June 14, 2022
Nakon toga, je odletio u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, jedan od rijetkih lidera s kojima se Dodik, kojeg su sankcionirale Sjedinjene Države, sastao u ovom mandatu.
Hajrudin Somun, bh. diplomat u Iranu, Turskoj i Maleziji, kaže kako je vidljivo nastojanje Erdogana da pred izbore u BiH ohrabri izbornu bazu koja će glasati za SDA i njenog lidera Izetbegovića.
Prema njegovim riječima, “Erdogan je jedan od rijetkih državnika kome se, istovremeno, dodvoravaju i Izetbegović i Milorad Dodik”, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
“Za prvog je jasno koga vidi u predsjedniku Turske, a za drugog ne znam, pošto je jednom rekao da bi za BiH navijao u fudbalu samo ako igra protiv Turske. Možda zato što ga baš sada stavlja u ravan s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom među najdraže državnike. Ako Erdogan želi pomoći BiH, u trenutku kad je suočena s posljedicama ukrajinskog rata, neka poradi kod Putina kako bi sva BiH dobila jeftiniji plin, kao što Dodik kaže da već ima takvo Putinovo obećanje”, kazao je Somun za RSE.
TURSKE POLITIČKE I EKONOMSKE INVESTICIJE
Evropske zemlje su najznačajniji investitori u BiH s oko 64 posto svih direktnih stranih ulaganja. Turska, po direktnim investicijama, nije među prvih deset zemalja.
Prema podacima Centralne banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske kompanije su uložile oko 347,5 miliona eura.
Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 miliona eura preko agencija iza kojih stoji država, kao što su Turska agencija za koordinaciju i saradnju (TIKA), Uprava za vjerska pitanja (Diyanet), Generalna direkcije za vakufe, Crveni polumjesec te Kulturni centar Yunus Emre.
Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.
Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako je “u BiH jednostavnije upravljati i poticati politički motivisane investicije, nego ekonomske”.
On podsjeća da se više puta govorilo kako će se dostići neki iznosi turskih investicija i vanjske trgovine “što se nije desilo”.
“Privreda ne prati politiku. Privrednik gleda na političku stabilnost, ekonomske rizike, nivo korupcije, isplativost i opravdanost ulaganja, veličinu i blizinu tržišta, dostupnost dobavljača i slično. Međutim, kad se turske investicije dese, one su dugoročne, za njih se ne vežu afere i daju rezultate. Da ih je više takvih”, kazao je Čavalić za RSE.
Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 miliona eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 miliona eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet miliona eura.
Što se tiče preostalih ulaganja, turski investitori su uložili 40 miliona eura u SEDEF obrazovne institucije (vrtići, škole i univerzitet) te 2,5 miliona eura u Maarif škole.
Osnovane su kao protuteža školama koje je osnovala organizacija nekadašnjeg Erdoanovog saveznika, islamskog imama Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za pokušaj državnog udara u julu 2016.
U BiH posluje i turska Ziraat (poljoprivredna) banka koja je pokrenuta sa 120 miliona eura kapitala.
Čavalić podsjeća da BiH nije iskoristila Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje gdje je turska strana ponudila BiH olakšice kakve nije dala nijednoj drugoj zemlji.
“Broj turskih kompanija je u susjednoj Srbiji daleko veći od broja u BiH. Investicije ne prate politiku, iako bi politika voljela da je drugačije. Daleko se više očekivalo od Turske od realizovanog”, kazao je Čavalić.
MILIJARDA EURA DEFICITA BIH S TURSKOM
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 miliona eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.
U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.
U BiH su se najviše uvozili tekstil i tepisi, proizvodi od bakra i aluminija te poljoprivredni proizvodi.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazinprije 4 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 5 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 14 sati
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login