Connect with us

BiH

Erdogana ne zanima BiH, on je tu samo da pomogne Izetbegoviću i Dodiku

Published

prije 2 godine

on

Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dolazi u zvaničnu posjetu Sarajevu u utorak, 6. septembra, nekoliko dana nakon zvaničnog početka kampanje za opće izbore u Bosni i Hercegovini, 2. oktobra. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH), kao domaćin susreta, još nije objavilo protokol posjete Sarajevu, javlja Radio Slobodna Evropa.

Kako je najavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu 2. septembra, tema koje će biti u fokusu je politička kriza u Bosni i Hercegovini.

“Situacija u BiH bit će nam prioritet. Ne možemo dozvoliti da postoji konflikt u srcu Balkana. Drugo je dijalog Beograda i Prištine, i moramo se koncentrirati na zajedničke interese, a ne ono što nas razdvaja”, kazao je Čavušoglu na samitu “Otvoreni Balkan” održanom u Beogradu.

VEZE IZETBEGOVIĆA I ERDOGANA

Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku u BiH, i bit će domaćin susreta s turskim predsjednikom. No, iako nema zvanične najave, nema sumnje kako će se Erdoan susresti i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA), koju Erdogan otvoreno podržava.

Izetbegović i Erdogan su se sastali više od 20 puta u proteklih 14 godina, kada je 2008. godine turski predsjednik bio u prvoj zvaničnoj posjeti Sarajevu.

Izetbegović je ove godine ponovno kandidat vodeće, bošnjačke, stranke za člana Predsjedništva BiH.

Turski predsjednik se i ranije uključivao u predizbornu kampanju u BiH.

Videolinkom se javljao na predizborne skupove SDA, a isto je činio i Izetbegović uoči turskih izbora.

Tako je 2014. godine, putem videozida, Izetbegović, na predizbornom skupu Erdoanove stranke, turskog predsjednika nazvao “našim vođom”, dodavši kako je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.

Četiri godine kasnije, u maju 2018., u Sarajevu je organiziran skup dvadesetak hiljada Erdoganovih pristaša iz Evrope, nakon što su takvi skupovi zabranjeni u nizu zemalja.

Izetbegović je tad otišao korak dalje i okupljenima poručio da je Erdogana “sam Bog poslao Turcima”.

Izetbegović je i više puta izjavio da je njegov pokojni otac Alija (prvi predsjednik Republike BiH) Erdoganu “ostavio u amanet (na čuvanje) brigu za BiH”.

Erdogan je, s druge strane, naglašavao da će “nastaviti čuvati amanet”, nazivajući Aliju “najvećim misionarom u islamskom svijetu proteklih decenija”.

Erdogan i Izetbegović su i kumovi. Turski predsjednik je 27. avgusta prošle godine bio svjedok na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke, što je ujedno bila i njegova posljednja posjeta BiH.

Prije toga, Izetbegović je s porodicom bio gost na vjenčanju Erdoganove kćerke Sumeje i Selčuka Bayraktara, koji je na čelu kompanije koja proizvodi turske vojne dronove o čijoj nabavci pregovara i Srbija.

DODIKOV ODNOS S ERDOGANOM

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata je posljednji put bio u Istanbulu 14. juna 2022. Tada je o turskom predsjedniku imao samo riječi hvale.

“Predsjednik Erdogan je veliki državnik jedne velike stabilne i važne države. Rehabilitovali smo jednu staru temu, a to je da putem trilateralnog sastanka na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Aleksandar Vučić i Zoran Milanović, te trojica predstavnika bošnjačkog, srpskog, i hrvatskog naroda iz BiH nađemo energiju i da napravimo dogovor koji bi dodatno stabilizovao situaciju u BiH”, kazao je tom prilikom Dodik.

 

Nakon toga, je odletio u Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je, uz mađarskog premijera Viktora Orbana, jedan od rijetkih lidera s kojima se Dodik, kojeg su sankcionirale Sjedinjene Države, sastao u ovom mandatu.

Hajrudin Somun, bh. diplomat u Iranu, Turskoj i Maleziji, kaže kako je vidljivo nastojanje Erdogana da pred izbore u BiH ohrabri izbornu bazu koja će glasati za SDA i njenog lidera Izetbegovića.

Prema njegovim riječima, “Erdogan je jedan od rijetkih državnika kome se, istovremeno, dodvoravaju i Izetbegović i Milorad Dodik”, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

“Za prvog je jasno koga vidi u predsjedniku Turske, a za drugog ne znam, pošto je jednom rekao da bi za BiH navijao u fudbalu samo ako igra protiv Turske. Možda zato što ga baš sada stavlja u ravan s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom među najdraže državnike. Ako Erdogan želi pomoći BiH, u trenutku kad je suočena s posljedicama ukrajinskog rata, neka poradi kod Putina kako bi sva BiH dobila jeftiniji plin, kao što Dodik kaže da već ima takvo Putinovo obećanje”, kazao je Somun za RSE.

TURSKE POLITIČKE I EKONOMSKE INVESTICIJE

Evropske zemlje su najznačajniji investitori u BiH s oko 64 posto svih direktnih stranih ulaganja. Turska, po direktnim investicijama, nije među prvih deset zemalja.

Prema podacima Centralne banke i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, od kraja rata 1995. do kraja 2021. godine, turske kompanije su uložile oko 347,5 miliona eura.

Istovremeno su turske vlasti donirale BiH više od 400 miliona eura preko agencija iza kojih stoji država, kao što su Turska agencija za koordinaciju i saradnju (TIKA), Uprava za vjerska pitanja (Diyanet), Generalna direkcije za vakufe, Crveni polumjesec te Kulturni centar Yunus Emre.

Obnavljale su građevine iz osmanskog perioda, poput višegradske ćuprije, školovale nastavnike i opremale učionice, osiguravale literaturu za učenje turskog jezika.

Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli, kaže kako je “u BiH jednostavnije upravljati i poticati politički motivisane investicije, nego ekonomske”.

On podsjeća da se više puta govorilo kako će se dostići neki iznosi turskih investicija i vanjske trgovine “što se nije desilo”.

“Privreda ne prati politiku. Privrednik gleda na političku stabilnost, ekonomske rizike, nivo korupcije, isplativost i opravdanost ulaganja, veličinu i blizinu tržišta, dostupnost dobavljača i slično. Međutim, kad se turske investicije dese, one su dugoročne, za njih se ne vežu afere i daju rezultate. Da ih je više takvih”, kazao je Čavalić za RSE.

Najveće tursko ulaganje bilo je u tvornicu Soda Lukavac od 190 miliona eura, tvornicu papira Natron Maglaj od 110 miliona eura, te tvornicu detonatora Pobjeda Rudet od pet miliona eura.

Što se tiče preostalih ulaganja, turski investitori su uložili 40 miliona eura u SEDEF obrazovne institucije (vrtići, škole i univerzitet) te 2,5 miliona eura u Maarif škole.

Osnovane su kao protuteža školama koje je osnovala organizacija nekadašnjeg Erdoanovog saveznika, islamskog imama Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za pokušaj državnog udara u julu 2016.

U BiH posluje i turska Ziraat (poljoprivredna) banka koja je pokrenuta sa 120 miliona eura kapitala.

Čavalić podsjeća da BiH nije iskoristila Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje gdje je turska strana ponudila BiH olakšice kakve nije dala nijednoj drugoj zemlji.

“Broj turskih kompanija je u susjednoj Srbiji daleko veći od broja u BiH. Investicije ne prate politiku, iako bi politika voljela da je drugačije. Daleko se više očekivalo od Turske od realizovanog”, kazao je Čavalić.

MILIJARDA EURA DEFICITA BIH S TURSKOM

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, BiH je u Tursku u posljednjih šest godina izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 900 miliona eura. Najviše se izvozilo suncokretovo ulje, željezni otpad, sjedala, goveđe meso, kartoni, te oružje i detonatori.

U istom periodu, iz Turske je u BiH uvezena roba vrijedna blizu 1,9 milijardi eura, odnosno milijardu eura više nego što je izvezeno.

U BiH su se najviše uvozili tekstil i tepisi, proizvodi od bakra i aluminija te poljoprivredni proizvodi.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Drama na bh. cesti: U sudaru autobusa i kamiona ima povrijeđenih, saobraćaj je obustavljen

Published

prije 2 sata

on

19. Oktobra 2024.

By

Nesreća se dogodila noćas u Dugom Polju kod Modriče, iz BIHAMK-a mole vozače za strpljenje do okončanja uviđaja

U sudaru autobusa i teretnog vozila u Dugom Polju kod Modriče ima povrijeđenih, potvrđeno je za medije iz Policijske uprave Doboj.

Saobraćajna nesreća je policiji prijavljena u 2.55 sati i saobraćaj je na toj dionici magistralnog puta Doboj – Modriča potpuno obustavljen.

IZ BIHAMK-a je potvrđeno da je zbog nesreće u Dugoom Polju obustavljen saobraćaj.

“Vozila se preusmjeravaju na regionalni put Modriča, Vranjak i Koprivna. Molimo vozače za strpljenje i razumijevanje do okončanja uviđaja”, naveli su iz BIHAMK-a.

Nastavi čitati

BiH

Prije 21 godinu napustio nas je prvi predsjednik RBiH: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne”

Published

prije 3 sata

on

19. Oktobra 2024.

By

Na današnji dan prije 21 godinu, 19. oktobra 2003., preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.
Umro je od zatajenja srca u 78. godini. Njegovom posljednjem ispraćaju u Sarajevu prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bh. i međunarodnih zvaničnika.

Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u bh. prijestonici. Ukopan je, prema vlastitoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači.

Ostao je upamćen kao mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a da je domovini bio odan do posljednjeg momenta govore podaci da je, dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile.

Posljednjeg kojeg je primio bio je tadašnji predsjednik turske Vlade, a današnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan.

Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. u Bosanskom Šamcu. Potječe iz ugledne begovske porodice koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. preselila u Bosanski Šamac.

Već u trećoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. Tu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

“Prvu mušku gimnaziju maturirao je 1943. godine. Sarajevo, odnosno cijela Bosna i Hercegovina, tada su bili pod okupacijom pronacističke Nezavisne države Hrvatske tako da se morao skrivati cijelu 1944. godinu kako bi izbjegao mobilizaciju u neku vojnu formaciju ustaškog režima.

U toku rata, bavio se humanitarnim radom pomažući prognanim civilima u okviru pokreta ‘Mladi muslimani’, gdje je još prije rata pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih i idejnih opredjeljenja. Islam, antifašizam te antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta”, navedeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Zbog pripadnosti organizaciji “Mladi muslimani” Alija Izetbegović uhapšen je 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Ubrzo po izlasku iz zatvora studirao je agronomiju, koju je napustio nakon tri godine i upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine.

Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

“U proljeće 1983. je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ‘Sarajevskom procesu’ osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Tokom drugog boravka u zatvoru pisao je bilješke. Bila su to razmišljanja o životu i sudbini, vjeri i politici, o pročitanim djelima i njihovim autorima, ali ekonomiji i fizici.

Tako je nastalo 13 ‘sveščica’, kako ih je on nazivao, koje je Izetbegović uredio i objavio 1999. pod nazivom ‘Moj bijeg u slobodu'”, dodaje se na stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. s grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine.

Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Autobiografski zapis u knjizi “Sjećanja” objavio je 2000. Godine 2004. objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Američki diplomata Richard Holbrooke je 1998. u intervjuu za Televiziju Bosne i Hercegovine kazao da je Alija Izetbegović “najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine”.

– Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Da je otišao u Tuzlu, Sarajevo bi palo i Slobodan Milošević je to rekao – rekao je tada američki diplomata i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke.

U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu postavljene su fotografije boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, a tu se u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao i Alija Izetbegović.

Pored njegove slike piše: “Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život.”

(NAP)

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Helez: “Oborit ću sve dronove iznad BiH! OSA u akciji, otkrivaju gerilske kampove!”

Published

prije 3 sata

on

19. Oktobra 2024.

By

Hadžifejzović: “Ministre, ako ugroze sigurnost BiH, imamo li čime…?” Helez: “Naravno da imamo! Ponavljam im: odmaknite se od naših lokacija, jer će se u suprotnom završiti tragično! Sve dronove ćemo oboriti!”

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, bio je večerašnji gost u „Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem“. 

Hadžifejzović: “Je l’ ugrožena sigurnost države? Policija Moldavije spominje neke stvari…”

Helez: “Nije! BiH je stabilna! Spominju se neki kampovi u BiH… to je istina! U toku je naša istraga! Nije da nema ozbiljnih stvari, ali ne želim da izlazim u javnost dok ne bude sigurno! Tu se radi o najnovijim stvarima! Nije riječ o onim kampovima koje sam spominjao; to se povuklo… sad je nešto novo! OSA je u akciji! Provjerit će sve! Ne želim da poremetim akciju! Ne smijem dalje pričati!”

Hadžifejzović: “Imamo i Vojnu obavještajnu. Zna li ona nešto?”

Helez: “Ako je ugroženo Ministarstvo, kasarna i slično, oni prate taj dio! Ali, naravno, imaju komunikaciju sa OSA-om! Čuo sam se sa direktorom! Sve što smo dogovorili da kažem u javnosti, rekao sam! Nema potrebe da bilo ko leti iznad naših lokacija!”

– Advertisement –

Hadžifejzović: “Naše Oružane snage će pucati?”

Helez: “Možemo to oboriti! Neka se odmaknu od naših lokacija!”

Hadžifejzović: “Čime?”

Helez: “Imamo mi itekako čime pucati! Imamo punu ratnu opremu! Ništa nećemo prepustiti slučaju! Pojačat ćemo i zaštitarske agencije!”

Hadžifejzović: “Izetbegović se fotografisao pored ‘Bayraktara’. Čiji su: Helezovi ili Bakirovi?”

Helez: “Ni Helezovi ni Bakirovi nego bosanskohercegovački! Oni žele da nam poklone te dronove! To su bespilotne letjelice, skoro kao jedan avion! Ako je Bakir rekao da trebamo dronove, to je dobro za BiH. Ako je rekao ‘ne trebaju’, onda nije dobro! Pitajte njega šta je rekao!”

Hadžifejzović: “Ima li ih malo ili mnogo?”

Helez: “Dovoljno!”

Hadžifejzović: “Da li mi stvarno proizvodimo svoje? Jesu li bosanski ili kineski?”

Helez: “Ja s kineskim dronovima nemam veze!”

CIJELO GOSTOVANJE MINISTRA ODBRANE BiH, ZUKANA HELEZA, POGLEDAJTE U VIDEOPRILOGU.

Face.tv

Nastavi čitati

Najčitanije

✕