Connect with us

BiH

Kopernikanski zaokret i strah od sankcija: Kako je kapitulirao Milorad Dodik

Published

on

Doveden u bezizlaznu političku situaciju i zbog mogućih reakcija međunarodne zajednice, Dodik je ipak „dao“ agreman njemačkom ambasadoru, te povukao veto. Kopernikanski zaokret i strah od sankcija, smatraju analitičari

Doveden u bezizlaznu političku situaciju, vođen mogućim reakcijama međunarodne zajednice, Milorad Dodik „dao” je agreman njemačkom ambasadoru, a povukao veto. Kopernikanski zaokret i strah od sankcija, piše u svojoj analizi Deutsche Welle.

“Mi smo došli ovdje danas da kažemo NE velikoj Njemačkoj. Došli ste naoružani ešalonom njemačkih limuzina…I šta bi? Poklekli ste. Jesu li vam istegli uši. Evo ja došao da glasam za veto a vi kažete daćemo agreman. Prpa bato”, osuo je paljbu po vladajućoj koaliciji Nebojša Vukanović, poslanik u Narodnoj skupštini, nakon preokreta koji nije očekivala ni opozicija.

Umjesto veta na davanje agremana njemačkom ambasadoru Thomasu Fitchenu, prijedlog  člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, otišao je u suprotnom smijeru. Nakon što je vidio da je opozicija odustala od dolaska na sjednicu, odlučio se za zaključke u kojima “Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku i daje agreman ambasadoru SR Njemačke u BiH”, što je samo po sebi, ističu analitičari, besmisleno s obzirom da entitetski parlament nema nikakvu nadležnost u tom dijelu.

OŠTRO I BEZ SMISLA

Drugi zaključak je nešto oštriji, i u njemu “Narodna skupština Republike Srpske odbacuje njemačku intervencionističku politiku i rezoluciju njemačkog Bundestaga”, te se navodi da “Njemačka kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da dosljedno primjenjuje ovaj sporazum”. Riječ je o dokumentu koji nema nikakvu snagu, čak ni obavezujuću za bilo koga u političkom smislu.

“To je politika Milorada Dodika već 20 godina. Improvizacija i pokušaj da se na temama od kako se to voli reći, značaja za nacionalni identitet, dobiju politički poeni”, kaže novinar iz Banjaluke, Darko Momić, konstatujući da to nažalost, godinama prolazi. Smatra da je jedan od razloga povlačenja odluke o vetu, intervencija sa strane.

“Vjerovatno je bilo poziva prije sjednice, posebno nakon odluke opozicije da ne prisutvuje. Kada je vidio da opozicija neće prisustvovati sjednici, odlučio se za ovaj ovaj potez, jer mu je propao plan da opoziciju optuži kao izdajnike, koji nisu podržali veto”, kaže Momić, naglašavajući ipak da se u oba slučaja opozicija ponijela politički nezrelo.

Slično smatra i politički analitičar Velizar Antić, koji sjednicu vidi kao potpunu kapitulaciju Milorada Dodika. Primjećuje pokušaj izvlačenja, u dijelu koji se odnosi na osudu rezolucije Bundestaga, što će koristiti medijima bliskim vlasti da predstave odluku Narodne skupštine kao ne baš potpuni poraz Dodikove politike.

IZGUBLJENA UTAKMICA

“Opozicija je imala potpuni autogol Milorada Dodika i njima je preostalo samo da ubace loptu u praznu mrežu. A oni su izabrali da se uopšte ne pojave na sjednici”, kaže Antić, koji ne razumije zašto nije iskorištena šansa za poentiranje, s obzirom da vladajuća koalicija nije mogla argumentovanim stavovima braniti odluku Dodika.

“Dakle, imali su besplatan medijski prostor da na samo petnaestak dana prije izbora odnesu dobijenu pobjedu, ali su izabrali da se i ne pojave na terenu, čime su napravili grešku”, zaključuje Antić.

Polovina je predizborne kampanje, što u praksi znači da se u javnosti plasirajju teme od “izrazitog značaja za nacionalni interes” jednog naroda. Ovoga puta, na dnevnom redu je bio veto na agreman njemačkom ambasadoru Thomasu Fitschenu, iako je ishod bio poznat od početka, jer, kako ističu analitičari, nije postojala dvotrećinska većina niti, kao što se vidi nakon sjednice, namjera da se imenovanje uopšte ospori.

POTPUNI RASPAD

Fitschen je ovim potezom dobio agreman, a na politiku koju bude vodio u BiH, uticaj će sigurno imati i saga oko agremana, smatraju analitičari.

“Naravno da je Njemačka moćna i velika zemlja, ali to ne znači da se mi moramo sklanjati pred svakim ko pokušava da nas napravi manje vrijednim”, rekao je Dodik, samo dan prije sjednice. 24 časa kasnije, potpuni zaokret.

“SNSD je u konsultacijama sa svojim političkim partijama, donio odluku da ćemo mi dati agreman njemačkom ambasadoru u BiH, ali osuđujemo miješanje Njemačke u političke odnose u BH”, rekao je šef kluba poslanika ove partije u Narodnoj skupštini Igor Žunić, koji je “preuzeo teret” da saopšti ovaj stav u parlamentu umjesto Dodika, koji je sjednicu napustio odmah nakon izlaganja.

Inače, ovaj saziv Narodne skupštine Republike Srpske održao je najviše posebnih sjednica u jednom mandatu od kada postoji parlament, njih čak 35, uključujući i ovu. Redovnih je održano tek 22, najmanje do sada. Većina tih posebnih sjednica za četiri godine mandata, naglašavaju analitičari, nisu postigle ništa u praksi, osim zapaljive retorike, a nisu imale ni pravnu i obavezujuću snagu.

Radilo se o zaključcima, rezolucijama ili deklaracijama, koje su se odnosile ili na povlačenje iz Oružanih snaga BiH i indirektnih poreza, ili na formiranje entitetske agencije za lijekove, ili na odbacivanja odluka visokog predstavnika i Ustavog suda BiH. Ništa od navedenog nije realizovano, iako su rokovi odavno istekli.

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

Najčitanije