Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

16. 9. MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

Published

on

Članice Ujedinjenih naroda širom Planete obilježavaju današnji datum kao Dan ozonskog omotača (World ozone day), u čast datuma kojeg je 1987. u ovom kanadskom gradu potpisan ključni međunarodni sporazum, na osnovu kojeg je usporena, izbjegnuta, ali ne i potpuno otklonjena opasnost od jedne od mnogobrojnih katastrofa po ljude i Planetu, koju čovjek svojim djelovanjem uzrokuje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

 

Kritična tačka dosegnuta sredinom osamdesetih

Ozonski omotač je područje visoke koncentracije ozona u stratosferi, 15 do 35 kilometara iznad Zemljine površine. Ozonski omotač djeluje kao nevidljivi štit i štiti nas od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja sunca.

 

-Posebno nas ozonski omotač štiti od UV zračenja, poznatog kao UV-B, koje uzrokuje opekotine od sunca. Dugotrajno izlaganje visokim razinama UV-B zraka ugrožava ljudsko zdravlje i oštećuje većinu životinja, biljaka i mikroba, tako da ozonski omotač štiti sav život na Zemlji, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

 

Osamdesetih godina prošlog vijeka, globalna zajednica je odlučila da učini nešto po pitanju uništavanja ozona. Sa sve većim dokazima da plinovi u produktima koje proizvodi čovjek sadrže hlorofluorougljik (Chlorofluorocarbon – CFC) koji uništava i probija ozonski omotač i razumijevanjem mnogih posljedica nekontrolisanog iscrpljivanja, naučnici i kreatori politike pozvali su nacije da kontrolišu svoju upotrebu CFC-a.

 

CFC se intenzivno koristio u klima-uređajima, frižiderima, aerosol limenkama i u inhalatorima koje su koristili pacijenti sa astmom. Većina naših računara, elektronike i dijelova naših uređaja očišćeni su rastvaračima koji oštećuju ozonski omotač. Komandne ploče automobila, izolacijske pjene u našim kućama i poslovnim zgradama, bojleri za vodu, pa čak i đonovi za cipele napravljeni su od CFC-a ili HCFC-a. Kancelarije, računarski objekti, vojne baze, avioni i brodovi su u velikoj meri koristili halone za zaštitu od požara. Mnogo voća i povrća koje smo jeli fumigirano je plinovima za ubijanje štetočina, koji su potom uništavali ozonski omotač i štetili na drugi način ljudima.

 

Kao odgovor, Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača usvojena je 1985., a zatim Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač 1987. Oni su prvi međunarodni ugovori o zaštiti okoliša koje je univerzalno prihvatilo 198 zemalja svijeta.

 

Ozonski omotač danas

 

Montrealski protokol je naširoko hvaljen kao veliki ekološki uspjeh. Iako šteta koju smo nanijeli ozonskom omotaču još nije poništena, zahvaljujući ovom sporazumu i zajedničkim naporima nacija širom svijeta, postoje naučni dokazi da se ozonski omotač sam zacjeljuje i da se očekuje da će se oporaviti do sredine ovog vijeka.

 

Montrealski protokol je također značajno smanjio zagrijavanje klime, jer su mnoge tvari koje oštećuju ozonski omotač također moćni staklenički plinovi koji doprinose stvaranju klime kada se akumuliraju u atmosferi. Kontrole Montrealskog protokola dovele su do značajnog smanjenja emisija supstanci koje oštećuju ozonski omotač u posljednje dvije decenije.

 

Ova smanjenja, dok štite ozonski omotač, imaju dodatnu korist od smanjenja ljudskog doprinosa klimatskim promjenama. Bez kontrole Montrealskog protokola, klimatski uticaj zbog supstanci koje oštećuju ozonski omotač sada bi mogao biti skoro dva i po puta veći od sadašnje vrijednosti.

 

Ozon se stalno proizvodi i uništava. Ali, ozon nije jedini gas u stratosferi. Drugi gasovi koji sadrže azot i vodonik su takođe u stratosferi i učestvuju u reakcionim ciklusima koji uništavaju ozon pretvarajući ga nazad u kiseonik.

 

Dakle, ove reakcije smanjuju količinu ozona u stratosferi. Kada nije poremećena, ravnoteža između prirodnih procesa proizvodnje i uništavanja ozona održava dosljednu koncentraciju ozona u stratosferi. Nažalost, mi, ljudi, ne ostavljamo ovaj prirodni proces neometanim…

 

Zbog Montrealskog protokola, izbjegli smo svijet u kojem bi se svake godine nad Arktikom i Antarktikom pojavljivale ozbiljne ozonske rupe. Do sredine 21. vijeka ozbiljno oštećenje ozona proširilo bi se širom planete, uključujući tropske krajeve.

Kompjuterski modeli nam daju uvid u UVI u svijetu bez Montrealskog protokola (koji se često naziva ‘Svijet koji se izbjegava’. Do sredine ovog stoljeća, vrijednosti UVI preko 25 bi se pojavile na većini geografskih širina, a UVI bi dostigao oko 50 u tropima, što je pet puta više od trenutne definicije “ekstremnog” UV zračenja.

 

Šteta po ljudsko zdravlje i dobrobit

 

Čak i uz Montrealski protokol za zaštitu ozonskog omotača, svi bismo trebali pokušati izbjeći previše izlaganja suncu kako bismo smanjili rizik od bolesti poput raka kože i katarakte koje su uzrokovane prekomjernim izlaganjem UV-B zračenju. Postoje jake veze između prekomjernog izlaganja UV zračenju i razvoja tri najčešća oblika raka kože. Čak i sada, uz uspješnu implementaciju Montrealskog protokola, karcinom kože je među najčešćim oblicima raka, posebno u populaciji blijede puti.

 

Na primjer, jedan dugoročni model fokusiran na zdravstvene efekte kod ljudi rođenih u SAD-u između 1890. i 2100. godine procjenjuje da će zaštita ozonskog omotača spriječiti ukupno oko 443 miliona slučajeva raka kože i 2,3 miliona smrti od raka kože samo u SAD-u. To uključuje 8-10 miliona slučajeva malignog melanoma.

Svi postojeći modeli vode do istog zaključka. Nekontrolisano uništavanje ozona značajno bi povećalo rizik od raka kože širom svijeta.

 

Šteta koja je spriječena i usporena evidentna je u životinjskom i biljnom svijetu, usjevima, podvodnom svijetu, bukvalno u svim elementima ljudskog života i okruženja.

 

Napravili smo mnogo napretka, ali moramo nastaviti da radimo zajedno na zaštiti ozonskog omotača za budućnost. Dok naučnici i istraživači pronalaze nova rješenja i stvaraju proizvode koji su pogodni za zemlju, postoje stvari koje svi možemo učiniti, kao što je kupovina proizvoda koji su označeni kao “prilagođeni ozonu” ili “bez HCFC”.

 

Zacjeljivanje ozonskog omotača je veliko dostignuće, ali se također dokazuje nešto važno dok gledamo u budućnost, kako se nositi s drugi globalni ekološki izazovi. Poruka je jasna: kada se ljudi i zemlje širom svijeta udruže, ujedinjeni zajedničkim ciljem, možemo riješiti naizgled nemoguće probleme.

 

INZ

 

 

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Kamera snimila trenutak potresa kod Slunja: Oštećene crkva i zgrada općine

Published

on

By

POTRES magnitude 4.3 po Richteru, koji je jutros zatresao Rakovicu i Slunj, snimila je nadzorna kamera. Na snimci koju je objavio portal Lika Club vidi se trenutak potresa u mjestu Irinovac u općini Rakovica.

Načelnik općine Rakovica Mihovil Bićanić rekao je za Lika Club da je u potresu oštećena crkva u Rakovici.

“Treslo je 10-15 sekundi oko 20 do šest. Zasad nema prijavljenih šteta, osim u crkvi u Rakovici, gdje je pala žbuka i napukao je strop na par mjesta. Ministar Tomo Medved se javio i rekao da će poslati hrvatsko potresno inženjerstvo u Rakovicu da pregledaju teren”, rekao je načelnik.

“Prema zaprimljenim informacijama u vezi potresa kod Slunja, zabilježena je manja materijalna šteta. Služba civilne zaštite Karlovac je od načelnika općine Rakovica zaprimila informaciju o oštećenju stropa u crkvi sv. Jelene i dimnjaka na zgradi stare općine u Rakovici. Na teren su upućeni statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Za sada nije bilo drugih dojava o štetama”, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Potres  se jako osjetio i u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Autobus sa Vučićem i Dodikom se zaglavio u blatu, morali su izaći (VIDEO)

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polaže danas kamen temeljac povodom početka izgradnje Nacionalnog stadiona. Uz propratni komleks i akvatik centar, Nacionalni stadion koštaće 1,2 milijarde eura.

Prisutni su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ministar finansija Srbije Siniša Mali, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ministar sporta Zoran Gajić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar turizma Husein Memić, selektor fudbalske reprezentacije Srbija Dragan Stojković Piksi, nekadašnji fudbaler Nenad Bjeković, potpredsednik FSS Bratislav Nedimović, direktor JP Koridori Srbije Aleksandar Antić itd.

Na putu do mjesta izgradnje, autobus u kojem su se nalazili Vučić, Dodik i delegacija je zaglavio u blatu. Nakon što su stajali nekoliko minuta, morali su se prebaciti u drugi.

„Moramo u drugi autobus, pošto se ovaj zaglavio u blatu. Teški smo, Dragane, šta da ti kažem.. Ja po kilaži, Dragan ovako kao čovjek, ali svakako smo teški. Znaš li koliko smo vode bacili i ne vrijedi opet i mi se zaglavimo“, rekao je Vučić.

Vučić će postavljanjem lopte sa potpisima legendarnih igrača, ali i sa svojim potpisom simbolično označiti početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu, javlja Tanjug.

O Nacionalnom stadionu

Srbija će, prema ranijim najavama Aleksandra Vučića, do 2027. u EXPO, Nacionalni stadion, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata po cijeloj zemlji, poput akvatika, izgradnje puteva, pruga, obnove fasada, škola, rekonstrukcija luka, domova zdravlja, ali i hotela i stambenih zgrada, uložiti nevjerovatnih 18 milijardi evra. Samo će na paviljone, hotelski i stambeni kompleks, akvatik centar i Nacionalni stadion „otpasti“ oko 1,2 milijarde eura.

Inače, krajem godine je iz tekuće budžetske rezerve za stadion izdvojeno više od 13 miliona evra. Kako je saopštio Fiskalni savjet, samo u 2023. godini na planiranu izgradnju potrošeno je 65 miliona evra.

Predsjednik Srbije je prilikom današnjeg obilaska pripremnih radova na izgradnji kompleksa EXPO 2027 i novog stadiona rekao da se stadion nalazi na 121 hektar zemljišta i da će za njega biti potrebno 2.400 šipova da se pobode.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić odgovorio State Departmentu: Evo, ja se jednom nedeljno družim i pijem sa Dodikom koji je pod sankcijama…

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je danas povodom poruke iz State departmenta u kojoj se navodi da su Sjedinjene Američke Države razočarane usljed činjenice da su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, funkcioneri koji se nalaze pod sankcijama SAD, dio nove Vlade Srbije. On je rekao da “Vladu Srbije biraju građani”, a potom je iskoristio priliku da pomene i slučaj Milorada Dodika koji se nalazio s njim u društvu, navodeći da se redovno viđaju i da piju zajedno, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske pod sankcijama Amerike.

“Pa dobro, i Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i evo ga pored mene. Evo, družimo se. Jednom nedjeljno popijemo, on čašu rakije, ja čašu vina i šta s tim? To za nas nije lijepa vijest, ja se nadam da ćemo imati dobre odnose sa našim američkim partnerima. Izuzetno je važno da imamo da imamo dobre odnose. Nisam srećan zbog njihove reakcije, ali Vladu Srbije biraju građani Srbije. Šta to znači? Kad protiv nekog uvedu sankcije mi treba da ponizno pokunjimo glavu i da kažemo: ‘Da, hvala vam što ste nas obavijestili ko ne smije da bude ništa’. Pa, predsjednika Dodika je birao narod i ja poštujem volju naroda kao što i ovdje poštujem volju onih koji su izabrani“, naveo je Vučić reagujući na raniju poruku iz State departmenta.

Predsjednik Srbije je potom dodao da je bilo kritika i zbog toga što se u Vladi nalaze i „evrofanatični ministri“.

„Čuo sam ja i s druge strane primjedbe, ali su ti bili toliko pristojni da o tome ne govore javno. Važno je da je Vlada srpska i da će da sprovodi interese Srbije“, kaže Vučić.

Prema najavama mandatara Miloša Vučevića, nova vlada Srbije imaće i dva člana koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina, koji je predložen za potpredsjednika vlade, i Nenada Popovića, predloženog za ministra bez portfelja.

„Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On ostaje pod američkim sankcijama“, navodi se u izjavi portparola State departmenta, piše VoA. Takođe se ističe da Sjedinjene Države ne igraju nikakvu ulogu u kadrovskim odlukama srpske vlade.

Čitajući imena sastava budućeg kabineta Vučević je, između ostalog, kao budućeg potpredsjednika vlade naveo i Aleksandra Vulina – jednog od najkontroverznijih aktera na srpskoj političkoj sceni – za koga se smatra da je čovjek sa snažnim ruskim vezama i koji se od 11. jula prošle godine nalazi na listi sankcija Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Država zbog „koruptivnih i destabilizujućih djela“, zarad unaprijeđivanja sopstvenih političkih agendi i ličnih interesa, a na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje riješenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamjeinih aktivnosti u Srbiji i regionu“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC) kada su sankcije uvedene u julu 2023.

Nastavi čitati

Najčitanije