Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Tko je buduća talijanska premijerka? Tražila da se Istra i Dalmacija vrate Italiji

Published

on

Giorgia Meloni (45) vjerojatno će postati prva premijerka Italije i to na čelu najdesnije vlade od Drugog svjetskog rata. Prema privremenim rezultatima, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Meloni, trebao bi imati uvjerljivu većinu u oba doma talijanskog parlamenta.

U koaliciji su još Forza Italia čiji je šef Silvio Berlusconi te krajnje desničarska stranka Liga. Meloni je uspješno rebrendirala svoju stranku Braća Italije u dominantnu konzervativnu snagu u zemlji a da nije u potpunosti izbrisala njezine postfašističke korijene.

“Žena, majka, Talijanka i kršćanka”

Nova miljenica talijanske desnice svoj je osobni brend sažela u sada već poznatu tiradu na skupu 2019., koja je postala viralna nakon što je remiksirana u pjesmu.

“Ja sam Giorgia, ja sam žena, ja sam majka, ja sam Talijanka, ja sam kršćanka. To mi nitko neće oduzeti”, rekla je Meloni pristašama u središtu Rima.

Ta je fraza postala lajtmotiv političkog uspona Giorgie Meloni od liderice rubne stranke s korijenima u talijanskoj neofašističkoj desnici do iduće premijerke. “Bog, zemlja i obitelj”, slogan je pod kojim je Meloni vodila kampanju, a riječ je o sloganu koji su koristili fašisti.

S 19 godina hvalila Mussolinija

Meloni je odrasla u rimskoj Garbatelli, radničkoj četvrti sa snažnom ljevičarskom tradicijom. Meloni se 1992., u dobi od 15 godina, pridružila sada već nepostojećem nacionalističkom talijanskom socijalnom pokretu Movimento Sociale Italiano.

Meloni je imala 19 godina kada su je strani mediji prvi put intervjuirali dok se borila za izbornu kampanju u svom rodnom Rimu. Tada je francuskim novinarima rekla da je “Benito Mussolini bio dobar političar, jer sve što je radio, radio je za Italiju”. Kasnije će promijeniti ton, govoreći da je diktator napravio “pogreške”.

Od osnutka Braće Italije, Meloni se penjala prema vrhu stranke.

Protivnica abortusa, istospolnih brakova, podržavala je Putina

Tijekom kampanje Meloni je govorila da je spremna preuzeti vlast te se boriti s problemima inflacije i energetske krize. Na izborima 2018. njezina stranka koju su osnovale pristaše Musolinija dobila je tek četiri posto glasova. Stranka Braća Italije osnovana je 2012. godine kako bi se prenijelo naslijeđe i duh ekstremne desnice u Italiji.

Sve do nedavno njezini ideološki uzori također su uključivali ruskog Vladimira Putina, kojeg je hvalila zbog “obrane europskih vrijednosti i kršćanskog identiteta” u svojoj knjizi Ja sam Giorgia iz 2021. godine.

No od tada se distancirala od ruskog predsjednika, nedvosmisleno osuđujući njegovu invaziju na Ukrajinu i podržavajući zapadne sankcije Moskvi. Meloni i njezina stranka su protiv abortusa i istospolnih brakova te protiv migranata.

Iako Meloni tvrdi da neće ukinuti talijanski zakon o pobačaju, Braća Italije već su ograničila njegovu primjenu u regijama koje stranka kontrolira. Meloni umanjuje važnost postfašističkih korijena stranke i predstavlja ju kao mainstream političku grupaciju poput britanskih konzervativaca.

“Talijanska desnica osuđuje gušenje demokracije i sramne antižidovske zakone”
Prošlog mjeseca Meloni je snimila videoporuku na tri jezika kako bi uvjerila talijanske partnere da će se držati tradicionalnih saveza Rima, uključujući NATO. Odbacila je tvrdnje da će njezina krajnje desna stranka s neofašističkim korijenima biti na čelu autoritarne vlade.

“Žestoko se suprotstavljamo svakom antidemokratskom pomaku, no to ne nalazimo kod talijanske i europske ljevice. Talijanska desnica već desetljećima nedvosmisleno osuđuje gušenje demokracije i sramne antižidovske zakone”, rekla je Meloni u poruci poslanoj stranim medijima na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku.

Pobjednički govor pomirljivog tona

Tijekom pobjedničkog govora jučer Meloni je imala pomirljiv ton.

“Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činit ćemo to za sve Talijane s ciljem ujedinjenja ljudi i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja. Vrijeme je za odgovornost”, rekla je.

Govorila o vraćanju Dalmacije i Istre Italiji

Meloni je prije spominjala Hrvatsku u kontekstu promjena granica. Iznijela je lažnu tvrdnju da talijanske obitelji dobivaju državni novac kako bi ugostili migrante, a tada se dotakla i ulaska Hrvatske u EU. O tome je pisala na Facebooku.

“Prema nekim novinama, Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je gradonačelniku Rima da rimskim obiteljima koje žele ugostiti imigranta daju 30 eura dnevno. Marino (bivši gradonačelnik Rima op.a.) je, nepotrebno reći, odgovorio da on prijedlog podržava – 30 eura po danu je 900 eura mjesečno.

Dvostruko više od onoga što minimalni umirovljenik dobiva, tri puta više od onoga na što invalid ima pravo, i više nego što prosječni talijanski privremeni radnik zarađuje. I dodajem da vam talijanska država ne daje 30 eura dnevno za uzdržavanje djeteta ako je nezaposleno i još uvijek živi kod kuće s vama. Talijanska država vam kaže da se morate snaći sami.

Moj prijedlog je: imigranti se ravnomjerno rasporede u svih 28 zemalja EU, a EU plaća prihvat, tako da mi novcem koji danas trošimo za prihvat stotina tisuća stranaca pomažemo stotinama tisuća očajnih Talijana. Ili očaj zaslužuje solidarnost samo ako govori drugim jezikom?”, napisala je Meloni 2014. na Facebooku.

“Bit će da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU dok ne dođe do povrata imovine Ezulima. Da ne govorim o povratku, izravno, Istre i Dalmacije”, napisala je u komentarima.

(Index.hr)

Svijet / Zanimljivosti

Slovenija: Tokom nesreće u kojoj je poginuo Dženan iz BiH, drugi svirali harmoniku i zabavljali se (VIDEO)

Published

on

By

Dok se odvijalo spašavanje i sanacija nakon saobraćajne nesreće na autocesti u Sloveniji u kojoj je poginuo Dženan Bajrić iz Maglaja, gluposti je bilo previše u koloni vozila koja je stajala zbog nesreće. Korištenje pojasa za spašavanje, hodanje autocestom, žurke, šetnja djece, razgovor telefonom, približavanje mjestu gdje postoji opasnost od požara su samo neki od nepromišljenih postupaka neodgovornih pojedinaca, piše GPM.

Kako ističu agencije u Sloveniji, to je sramotno, opasno i zabranjeno. Nadležni su odmah zatvorili autocestu i saobraćaj je stao, ali je onda počelo glupo, opasno i nedolično ponašanje onih koji su zatečeni u saobraćaju, opisuju. Objavili su video na kojem su, dok je trajalo spašavanje i rehabilitacija, muzičari svirali i zabavljali sve one koji su napustili vozila i time ugrozili sebe i druge a sa druge strane, pokazali su nepoštovanje prema preminulom 33-godišnjem vozaču kamiona iz BiH.

 

Kako su istakli, žurka na autocesti je apsurdna i neprihvatljiva. U slučaju zastoja na autocesti, vozilima hitne pomoći mora se omogućiti nesmetan prolaz do mjesta nesreće. Pravilnim razvrstavanjem vozila koja nisu učestvovala u saobraćajnoj nesreći na autocesti, omogućavamo vozilima hitne pomoći brži pristup žrtvama i time povećavamo njihove šanse za preživljavanje do 40 posto.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Alma je s troje djece skočila u rijeku, suprug uhapšen: ‘Svađali su se i tjerao je iz kuće‘

Published

on

By

U albanskom gradu Skadru žena je s troje djece skočila u rijeku Bojanu. Lokalni mediji navode da ih je suprug maltretirao te da bi to mogao biti razlog, no osumnjičeni Ergis Arazi demantirao je takve navode.

Ergis Arazi (31) je nakon policijskog saslušanja negirao da je fizički ili psihički zlostavljao suprugu i maloljetnu djecu.

“Moj odnos sa suprugom je bio normalan i nisam uzrok za takav čin”, rekao je Arazi policiji, prenosi Blic.

 

Albanski mediji pišu kako je Arazi djelovao hladno i smireno kada je čuo da mu je cijela porodica vjerojatno mrtva.

 

Kako navodi policija, majka i troje djece navodno su se ubili skokom u rijeku te je nakon toga uhapšen muškarac u Skadru.

Prema pisanjima lokalnih medija, sukobi između supružnika počeli su prije nekoliko mjeseci te su praktički živjeli odvojeno. Piše se i kako je Arazi započeo vezu s drugom ženom.

Porodica nestale žene tvrdi kako se par svakodnevno svađao te da je tjerao iz kuće. Na saslušanju u policiji, na dan kad je prijavio nestanak, suprugu je opisao kao mentalno bolesnu te je rekao kako već mjesecima pije lijekove za depresiju. Policija nije potvrdila te navode.

 

U službenom saopćenju navodi se kako se sumnja da se majka Alma Arazi (39) s djecom starosti četiri, šest i devet godina utopila u rijeci Bojani. Beživotno tijelo 9-godišnje djevojčice pronašao je ribar u rijeci Drim u koju se ulijeva rijeka Bojana.

Potraga za preostalim članovima porodice još traje.

Na tijelu djevojčice nema tragova nasilja. Ergis Arazi ranije je osuđivan zbog posjedovanja opojnih droga.

Alma je navodno svega nekoliko sati prije kobne tragedije pila kafu sa sestrom svog supruga koja nije ni slutila što će uslijediti. Tvrdi kako su se mirno rastale.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina

Published

on

By

VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.

Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.

Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.

“Zlostavljana je”

Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.

“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.

“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.

Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.

Vjerovala je u reforme

Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.

Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.

“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.

“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.

Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.

Mnoge žene su u zatvoru

Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).

U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.

Nastavi čitati

Najčitanije