Connect with us

USK

Masovni odlazak ljekara iz USK, građane uskoro neće imati ko liječiti (VIDEO)

Published

prije 2 godine

on

Poseban je problem to što odlaze mladi i sposobni, a posljedice egzodusa ljekara najviše se osjećaju u manjim sredinama

Masovni odlazak ljekara u zapadnoevropske zemlje sve više pogađa Bosnu i Hercegovinu. Poseban je problem to što odlaze mladi i sposobni, a posljedice egzodusa ljekara najviše se osjećaju u manjim sredinama.

Dovesti ljekara u malu sredinu je umjetnost. Kaže to Sabina Softić, direktorica Doma zdravlja u Bosanskom Petrovcu koji ima ljekara gotovo koliko i ljudi u Upravnom odboru. A problem će, upozorava, u budućnosti biti još veći, javlja BHRT.

– Prošle godine smo ostali na tri doktora, mladi ljudi su odlazili, ali uspjeli smo nekako privoliti naših dvoje kolega da ostanu tu i sad su s nama. Ljudi su tu trenutno, ostat će toliko koliko im bude odgovaralo, napustit će nas čim im izleti bolja mogućnost, kaže Sabina Softić, direktorica Doma zdravlja Bosanski Petrovac.

– Ne dolaze nam jer ih nema. Recimo, internista nam dolazi jednom sedmično i prima 10 pacijenata. Šta mislite šta je to? Ništa! Kao kap vode u moru. A drugi specijalisti svakih 15 dana, tvrdi Fatima Mujić, liječnica u Domu zdravlja Bosanski Petrovac.

Plata, loši uslovi rada i nedovoljno vrednovanje stručnosti i znanja su razlozi zbog kojih ljekari uglavnom odlaze.

– Nemamo ni rješeno stambeno pitanje za doktore, ni odgovarajuće specijalizacije. Porodična medicina nije atraktivna za mlade kolege, zbog toga se ne odlučuju ostati ovdje, a drugo nešto nismo im u stanju ponuditi. Život i rad u ovako maloj sredini iziskuje velike troškove. Za svaku sitnicu smo primorani ići u većinu sredinu da bismo ispunili svoje potrebe, poručuje Softić.

Problem nije prisutan samo u Bosanskom Petrovcu. Na 200.000 stanovnika Unsko-sanski kanton, primjerice, ima samo tri kardiologa.

– Kad nas ovdje za koju godinu bude šest, definitivno ćemo moći odgovoriti svim izazovima. Nas trojica trenutno odolijevamo svemu, ali su to zaista veliki napori i puno se mora uložiti samog sebe da bismo mogli odgovoriti na tolike zahtjeve, kaže dr Almin Handanagić, specijalista interne medicine u KB „Dr. Irfan Ljubijankić“.

Mnoga su obećanja da će biti bolje, a dok se to ne ostvari, najviše ispaštaju pacijenti koji su primorani sve češće posjećivati privatne ordinacije.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

VIDEO Stanje i položaj osoba s invaliditetom u USK: Praksa nezadovoljavajuća, projekti u toku

Published

prije 10 sati

on

1. Maja 2024.

By

U Bihaću je, u okviru DISC projekta, Caritas Bosne i Hercegovine zajedno s predstavnicima udruženja i organizacija osoba s invaliditetom s prostora Unsko-sanskog kantona održao info sesiju na kojoj se govorilo o pravima i položaju osoba s invaliditetom uz konstruktivne ideje kako da se upravo oni što bolje involviraju u društvo, da im se olakša participacija, ali i da se njihov položaj maksimalno poboljša. Sufinansijer projekta je i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

federalna.ba

Nastavi čitati

USK

Kamenolom “prijeti” Nacionalnom parku Una

Published

prije 18 sati

on

1. Maja 2024.

By

Bageri, kamioni i buldožeri uskoro bi mogli da vade gips na granici Nacionalnog parka Una, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Kompanija “Siniat” iz Bihaća, grada u kojem se nalazi nacionalni park, planira da otvori kamenolom, na osnovu koncesije koju su dobili prije devet godina.
“Siniat” je u vlasništvu belgijske kompanije “Etex” koja se bavi proizvodnjom građevinskih materijala.
Površinski kop će biti smješten oko pet kilometara sjeverno od Kulen Vakufa, mjestašca na obali rijeke Une, koje teritorijalno pripada Bihaću.
Iz uprave Nacionalnog parka upozoravaju da bi zbog blizine budućeg kopa mogao biti ugrožen biodiverzitet.
Nacionalni park Una je jedan od četiri nacionalna parka u BiH, sa više od 1.900 biljnih vrsta što iznosi više od pola svih vrsta prisutnih u zemlji. Također, prema podacima NP Una, na njegovoj teritoriji živi više od 50 zaštićenih vrsta životinja.

Šta se zna o projektu?

Iz Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da je investitor po pitanju dozvola “tek na početku”, jer im nedostaje, između ostalog, dozvola za eksploataciju i upotrebna dozvola.
Upkos tome, ovo ministarstvo je 19. aprila objavilo na svom sajtu da nema potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu.
Iz Ministarstva za RSE je pojašnjeno da su odluku donijeli na osnovu dostavljene dokumentacije i mišljenja nadležnih organa.
Prema važećem entitetskom zakonu, procjena uticaja na životnu sredinu se vrši u dvije faze.
U prvoj se utvrđuje da li ima potrebe za izradom studije uticaja na životnu sredinu. Ukoliko ima, ide sa na drugu fazu koja podrazumijeva izradu studije o procjeni uticaja.
Ukupne količine gipsa iznose nešto više od 13.000 tona, predloženi prostor za eksploataciju pet hektara, dok je ukupni odobreni koncesioni prostor skoro 72 hektara (oko 720.000 kvadratnih metara).
Inače, koncesioni ugovor sa Vladom Unsko-sanskog kantona (jedan od 10 kantona u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta) sklopljen je 2015. godine, na period od 25 godina.
Iskopani kamen će moći da se koristi u proizvodnji gips ploča, gipsanih maltera, u proizvodnji cementa i sl.
Rudarski institut iz Tuzle je procijenio da bi se iz ovog kamenoloma gips mogao eksploatisati naredne 74 godine.

Blizina nacionalnog parka

Površinski kop će biti udaljen oko kilometar i po od Une, ali i 100 metara od potoka Lončić, koji se ulijeva u tu rijeku. Prema idejnom rudarskom projektu, potok će biti izmješten.
Kako navodi Rudarski institut iz Tuzle, koji je radio Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, očekuje se da će “emisije sedimentne i lebdeće prašine u procesu bušenja i miniranja” negativno utjecati na životnu sredinu.
Ipak, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, ranije je dao mišljenje da eksploatacija gipsa “ne bi trebalo” da ima štetan uticaj na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Niko nije protiv razvoja, ali on mora biti u skladu sa principima i načelima očuvanja prirode, kaže za RSE Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Dodaje da je problem za nacionalni park moguća prerada gipsa i način transporta.
– Ako taj način transporta bude kroz nacionalni park, ili dijelove nacionalnog parka, recimo unskom prugom, željezničkom prugom koja nije eksploatisana, onda se moraju preventivne mjere za eksploataciju preuzeti – rekao je Mulić.
On smatra da bi i potencijalni zagađivač trebalo da plaća određenu kompenzaciju upravi zaštićenog područja. Ocjenjuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za ekološke dozvole u tom bh. entitetu, trebalo u saradnji sa njima da formira mišljenje o projektu.
Detaljnije pročitajte ovdje.
Nastavi čitati

USK

Lijepe vijesti: Sanjanin Zekerijah Kerić se uspješno oporavlja!

Published

prije 18 sati

on

1. Maja 2024.

By

Iz Kantonalne bolnice u Bihaću stižu lijepe vijesti – Zekerijah Kerić, mladić iz Sanskog Mosta koji je nedavno bio u teškom stanju, sada se uspješno oporavlja.

Ajdin Hodžić nam je potvrdio da je Kerić u puno boljem stanju te da oporavak napreduje pozitivno.

S obzirom na ove dobre vijesti, akcija prikupljanja pomoći za Kerića danas se obustavlja.

Detalji o ukupnom prikupljenom iznosu i spisku donatora bit će objavljeni naknadno.

Zahvaljujemo svima koji su se uključili i pružili pomoć u ovoj situaciji, objavili su na facebook stranici MZ Tomina.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕