Connect with us

Religija

Oporuka šejha Jusufa al-Karadavija

Published

on

Oporuka šejha Jusufa al-Karadavija objavljena posthumno na njegovoj stranici.

 

“Oporučujem svojoj braći učenjacima i daijama vasijet kako bi mogli izvršiti svoju dužnost prema svome Gospodaru, prema svojoj vjeri, i prema svom narodu:

1. Da je pokornost isključivo kod Uzvišenog Allaha, a ne prema nacionalizmu ili patriotizmu, ili režimima, ili strankama, ili ljudima, osim u mjeri u kojoj su povezani sa islamom.

2. Da se u svakoj situaciji potpomognu Allahovom Knjigom, vjerodostojnim sunnetom, vodeći se uputama ispravnih prethodnika umeta u njihovom razumijevanju duha islama slijedeći njegove metode, radeći na oslobađanju islama od onog što je inovirano u njemu tokom vijekova, te od iskrivljenja imitiranja, lažova, te tumačenja neznalica.

3. Da govore riječi istine u lice tiranima, i da naređuju dobro i odvraćaju od zla, i ne boje se nikoga, Uzvišeni kaže: „…za one koji su Allahove poslanice dostavljali i od Njega strahovali, i koji se nikoga, osim Allaha, nisu bojali. – A dovoljno je to što će se pred Allahom račun polagati!“ (El-Ahzab, 39).

4. Imati na umu naredbu Poslanika, s.a.v.s., Muazu bin Džebelu i Ebu Musau El-Eš'ariju kada ih je poslao u Jemen i rekao im: „Olakšavajte a ne otežavajte.“ Kako su nam uvijek potrebni učenjaci i zagovornici ovog Poslanikovog savjeta! A koliko im je to posebno potrebno u naše vrijeme!

Značenje ovoga je da njihov moto treba da bude dobro, a ne nasilje, i popustljivost, a ni strogost, jer Allah voli dobro u svim stvarima, a Allah je rekao za najbolje stvorenje: „Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine.“ (Ali Imran, 159).

A olakšanje na koju mislim, je u sekundarnim stvarima, a ne u principima i ciljevima, i na osnovu toga se moramo odnositi prema ljudima.

Moramo smatrati svakog muslimana koji izvrši obavezne dužnosti i izbjegava velike grijehe u ovom vremenu kao prijatelja, učiniti da se osjeća kao jedan od nas, čak i ako ima neke sumnje i manje grijehe, mi ga pozivamo mudrošću i dobrim savjetom.

Pogrešno je i opasno biti neprijateljski raspoložen prema ovom čovjeku i smatrati ga protivnikom vjere.

5. Da prepoznaju vrijeme, svoga neprijatelja, kako ne bi okupirali sebe, svoje učenike i narod.

6. Uzeti iz zlatnog pravila al-Manara kao slogan i ustav kojim će se međusobno koristiti: „Sarađujemo oko toga što smo se saglasili, a opravdavamo druge oko čega se ne slažemo.“

7. Da se naoružaju znanjem tog vremena, jer imam al-Gazali nije bio u stanju da porazi filozofiju, te je napiso Ihjau’ ulumi din i pokazao nekoherentnost filozofa.

Isto tako, šeihul-islam Ibn Tejmijje je odgovorio svim devijantnim grupama i objasnio njihove mahane, a prje toga pažljivo i svjesno proučavao njihova vjerovanja i učenja iz njenih knjiga, pa čak i iz judaizama i kršćanstva, o čemu svjedoči i njegovo bogato nasljeđe.

Nužno je da učenjak u naše vrijeme što više proučava moderne nauke, kao što su psihologija, sociologija, ekonomija, politika, etika, filozofija, njene doktrine i historiju.

8. Međutim, sve se to može postići samo oslobađanjem osjećaja da su ljudi samo službenici u zavodima, školama i džamijama, već da osjetimo i smatramo da su oni vlasnici dave i ljudi ideja. Postoji razlika između službenika i pregaoca za islam, prvi žive od islama, a drugi živi za islam i umire za vjeru.

9. Da se međusobno povežu i komuniciraju na nivou islamskog svijeta. Muslimanski učenjaci su velika snaga koja ima svoje sljedbenike i uticaj, ako su ujedinjeni unutar svake zemlje, a zatim pokušavaju da koordiniraju i sarađuju na opšteg islamskom nivou.

Neprijatelji islama znaju za male razlike koje razdvajaju muslimanske učenjake, pa ih jačaju i uvećavaju, i rade na tome da razlike održe živima i istaknutima, i koriste ih kada je potrebno da udare jedni druge, zavaravajući grupu njih da su s njima protiv njihovi protivnici. Na nama muslimanima je da budemo pronicljivi i svjesni, i da njihove zavjere okrenemo protiv njih.

10. Da stoje uz svaki islamski poziv sa zdravim temeljima, radeći na povratku islama.”

S arapskog preveo: Semir Rebronja

Izvor:dialogos.ba

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Cazin

Stanislav u džamiji u Cazinu prešao na islam, uzeo ime Emir

Published

on

By

Danas u u džamiji u Prošićima u Cazinu, došlo je do značajnog događaja – Stanislav, koji je ranije bio pravoslavac, prešao je na islam.

Uzimajući ime Emir, on je pronašao svoj put u novu vjeru.

Ova prekretnica u njegovom životu obilježena je svečanom ceremonijom u kojoj je zajednica podržala njegovu odluku.

Objavu Džemat Prošići prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu na Uputi koju daje onome kome On hoće. Danas je u našoj džamiji pravoslavac Stanislav prešao na islam i tom prilikom je uzeo ime Emir.
Nakon prihvatanja islama, uzeli smo abdest i klanjali podne-namaz, te poslije podne-namaza poklonili Kur'an sa prijevodom našem Emiru.
Molim Allaha da Emiru podari čvrsto vjerovanje i da bude lijep primjer bogobojaznim muslimanima.
Nastavi čitati

Cazin

Ibrahim, Abdullah i Talha: Tri brata, tri hafiza iz Cazina

Published

on

By

U ponedjeljak, 6. februara, učenik Medrese „Reis Džemaludin ef. Čaušević“ iz Cazina Ibrahim Tričić pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini proučio je posljednje ajete iz Kur'ana Časnog i tako stekao zvanje hafiza.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije