Connect with us

BiH

Zovko o ubrzanom putu BiH ka EU: Želje su jedno, a stvarnost nešto drugo

Published

on

U započetom geopolitičkom preslagivanju i previranju interesa najmoćnijih država svijeta, ukjučujući i Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina želi ubrzati put ka porodici evropskih naroda.
S druge strane, neki smatraju kako je naša zemlja na pragu nestabilnosti.

– Budućnost i sigurnost Bosne i Hercegovine zavisi isključivo o njenom narodu i političarima koji odlučuju u toj zemlji – kazala je to za Fenu Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu govoreći o krizi na istoku kontinenta i sigurnosnom stanju u BiH.

Iako brojni domaći i evropski dužnosnici zagovaraju ubrzan put kandidatskog statusa BiH, Zovko je istaknula kako su “želje jedno, ali realnost je drugačija”.

– Sve ono što Bosna i Hercegovina zna da mora ispuniti i dalje ostaje prioritet. Aplikacije za kandidatski status koje su nedavno predale i Ukrajina, Moldavija i Gruzija poslane su Komisiji na razmatranje. Oni će također dobiti upitnik kao što ga je dobila i BiH – objasnila je ona.

Ističe kako naša zemlja ima postavljenih 14 uslova koje treba ispuniti da bi dobila kandidatski status, što se, kako navodi, za sada ne mijenja.

Zovko je ponovila da Evropska unija želi mirnu Bosnu i Hercegovinu, bez unutrašnjih i vanjskih sukoba, spremnu da ispuni sve reforme, ali isto tako i zemlju koja neće imati nesuglasice oko pitanja želi li uopće biti dio te evropske zajednice.

– Svaka zemlja mora zadovoljiti kriterije. Evropska unija sigurno neće dozvoliti ulazak zemljama koje imaju bilateralne sukobe i koje ne šalju poruke u skladu s evropskim načelima – ocijenila je Zovko.

Ove sedmice predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo u Brisel tražeći ubrzani put kandidatskom statusu.

Drugi član tog istog Predsjedništva Milorad Dodik tvrdi da ubrzanog puta nema.

Iduće sedmice u središte Evropske unije odvojeno će odletjeti bh. lideri kako bi na licu mjesta objasnili na kakvom smo putu i kakva nam je budućnost.

– U utorak će se u Evropskom parlamentu na Vanjskopolitičkom odboru o stanju u BiH obratiti predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović, kao i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Šefik Džaferović. Vidjet ćemo koja su njihova promišljanja i kakva je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini – dodala je europarlamentarka Zovko.

Naglasila je kako će se dan ranije o stanju u BiH obratiti i Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Angelina Ajhorst (Eichhorst), predstavnica Evropske službe za vanjske poslove i Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

Iz međunarodne zajednice i evropskih institucija još odavno poručuju kako je dogovor o reformama i evropskom putu Bosne i Hercegovine isključivo na domaćim liderima.

– Građani žele funkcionalnu, demokratsku i prosperitetnu zemlju. Stoga se domaći lideri trebaju hitno angažovati na reformama koje BiH vode ka EU – istaknuo je Ferdinand Kenig (Koenig), glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Ocijenio je kako je Evropska unija nesporno posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine i održavanju sigurnog okruženja.

Kenig ističe i to da EUFOR pažljivo prati situaciju u BiH, naglasivši kako ne postoji prijetnja sigurnom okruženju u zemlji.

– Ipak, u kontekstu mjera predostrožnosti i demonstracije opredjeljenja EU za podršku institucijama BiH u održavanju sigurnosti i stabilnosti, EUFOR je pojačao svoje prisustvo u BiH s dodatnih 500 vojnika iz svojih rezervnih snaga – objasnio je on.

Mišljenja je da Bosna i Hercegovina ima jasnu i kredibilnu evropsku perspektivu, potvrđenu na najvišem nivou, uključujući, kako navodi, i samit između EU-a i Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja održanom u oktobru 2021. godine.

Pozdravio je i nedavno usvajanje Zakona o sukobu interesa u Zastupničkom domu BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.

Međutim, pozvao je na ubrzani ritam provedbe reformi, uključujući ustavne i izborne reforme u skladu s evropskim vrijednostima i standardima u ograničenom vremenu koje je preostalo prije raspisivanja Općih izbora 2022.

source

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

on

By

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinci se (više) ne mogu kandidovati na izborima: Kako će to izgledati u praksi?

Published

on

By

Kada se Fikret Abdić, kao osuđenik zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja i korištenja zarobljenika kandidovao, a zatim i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše, javnost je burno reagovala. I to sasvim opravdano.
Kako državni parlamentarci nisu to učinili, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. One podrazumijevaju i da osuđenici za ratne zločine više neće imati priliku kandidovati se na izborima te imenovati na javne funkcije.Ali, kako to često viđamo: zakon je jedno, a primjena nešto sasvim drugo. Pitanje se postavlja kako će Centralna izborna komisija BiH postupiti te na koji način registrovati ko su osuđenici prije lokalnih izbora.

Naša država nema jedinstvenu bazu osuđenih osoba koja bi se mogla koristiti u ovu svrhu. A na zvaničnim stranicama Haškog tribunala ne postoji dovoljno ličnih podataka koji bi se mogli iskoristiti.

Prema informacijama Klix.ba, zato će kandidati, uz dokumentaciju, predati potpisanu i ovjerenu izjavu da nisu osuđenici. Tačnije, radi se o izjavi koja se potpisuje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.

U ovu svrhu će zato biti bitne preliminarne liste kandidata za izbore. One će biti javno dostupne pa, ukoliko se ustanove napravilnosti, bit će dovoljno vremena za reakciju.

Ako je neki kandidat prekršio neki član, poput ovoga, pokrenut će se postupak.

Šta tačno kažu izmjene zakona?

Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.

“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije”, poručio je Schmidt tada.

U izmjenama se, između ostalog, navodi:

“Nijedna osoba, koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Presude Međunarodnog suda još uvijek nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je Memorandum o saradnji rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan.

Više ratnih zločinaca bilo na javnim funkcijama

Abdić je, podsjetimo, odgovoran za zločine na području Krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je nepravomoćnom prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski vrhovni sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Na slobodu je izašao nakon odslužene dvije trećine kazne, piše Klix.

Ali, nije jedini. Preminuli Simo Zarić je nekadašnji zamjenik načelnik Bosanskog Šamca i također je na ovom spisku. On je bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti, a pušten je na slobodu 2004. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.

Porazne su u ovim slučajevima dvije činjenice: da su ovakvi ljudi imali priliku kandidovati se na izborima, ali i da su, zaista, izabrani na te pozicije glasovima većine građana.

Nastavi čitati

Najčitanije