Brojne su nedoumice u vezi izmjena Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. Loš tajming za donošenje odluke, reći će predsjednik Centralne izborne komisije BiH, no stvari su mnogo ozbiljnije. Niko sa sigurnošću ne može odgovoriti kako će navedene odluke OHR-a uopće biti implementirane.

Kako odluke visokog predstavnika primjeniti na izborni rezultat? U CIK-u su danas odgovorili, čekamo dodatna pojašnjenja. Pojedine izmjene Izbornog zakona BiH, koje je Schmidt nametnuo, nisu do kraja definirane, pojasnili su:

“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju delegati u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše Centralnoj izbornoj komisiji da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to”, izjavio je član CIK-a Ahmet Šantić.

Ovako je prepušteno CIK-u da sam donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu 8., stavu 2., a to je da se broj, struktura i način utvrđuje zakonom. Centralna izborna komisija nije zakonodavno tijelo, Visoki predstavnik je na određen način, svojom odlukom tražio da djeluje nezakonito.

Jedna od nedoumica biće i da li rasporediti delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH proporcionalno nacionalnoj strukturi tog kantona ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na taj kanton. Ovo također nije definirano odlukom Visokog predstavnika. I kako, kada se jednom i ovo pitanje utvrdi, popuniti nedostajuće delegate?

Napravili smo projekciju u odnosu na Izborni zakon BiH, nacionalne strukture kantona i popis iz 2013 godine. Prema rasporedu delegata, očito je da će dominantno delegate iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatska područja, slično je i s Bošnjacima. No kako delegirati Srbe i Ostale, ako znamo da je problem postojao i sa popunom 17 delegata u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.

Visoki predstavni je u svojoj odluci dopustio Centralnoj izbornoj komisiji da nedostajuće delegate raspodjeli iz ostalih kantona, no šta ako nema dovoljno izabranih delegata? Da li se se mogu u Domu naroda FBiH naći i oni koji nisu izabrani, odnosno oni koji su bili na listama političkih stranaka. I iz kojih kantona će biti delegirani? Ni to nije definirano Schmidtovom odlukom.

To su pitanja na koje komisija treba tek odgovoriti, a moglo bi se značajno odraziti na izgled Doma naroda FBIH i u konačnici, na odlučivanje.

Također, za mnoge je sporna i odluka u odnosu na izbor rukovodstva Federcije BiH gdje se Ostali ne spominju.

Podsjećamo na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine po zahtjevu Željka Komšića, a u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana iz reda “Ostalih” u izboru za predsjednike i FBiH i RS. Potvrđeno nam je kako je već u pripremi apelacija i privremena mjera kojom se traži da se odluka Visokog predstavnika u ovom dijelu stavi van snage, o čemu bi u konačnici mogao odlučivati Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

N1