Connect with us

BiH

Centralna banka BiH prodala više od tone zlata deviznih rezervi: Ko je donio tu odluku?

Published

on

Klix.ba saznaje da je Centralna banka Bosne i Hercegovine nedavno prodala 40.000 unci zlata (32.000 unce su jedna tona), što je više od tone zlata deviznih rezervi.

To je učinjeno zbog tržištnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara. Međutim, postavlja se pitanje odgovornosti, odnosno ko je donio odluku o tome.

Od ranije je poznato da je za osam mjeseci ove godine kapital Centralne banke pao za 262 miliona KM. Ranije su iz Centralne banke to obrazložili inflacijom, odnosno povećavanjem kamatne stope Evropske centralne banke, što je dovelo do pada vrijednosti državnih vrijednosnih papira. A oko 70 posto državnih deviznih rezervi se investira u vrijednosne papire, koji se smatra sigurnim oblikom imovine.

Odgovor na pitanje zašto je to tako trebaju dati finansijski stručnjaci. Da li se radi o loše strukturiranom portfoliju, da li se moglo bolje investirati ili je ključni razlog nemilosrdno tržište?

Iz Centralne banke su za Klix.ba potvrdili da su prodali određeni dio zlata.

“Tačno ste informisani da je CBBiH prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke”, rečeno nam je iz ove institucije.

Koliko je mudro prodavati zlato kao siguran medij za investiranje je pitanje za stručnjake. Jasno je da se na finansijskom tržištu dešava pad vrijednosti zlata i rast vrijednosti dolara i moguće je da je procijenjeno da će se taj trend nastaviti. Međutim, postavlja se pitanje ko je donio tu odluku.

Da li je to uradio Investicioni komitet ili Upravni odbor i da li je Predsjedništvo BiH obaviješteno o tome? Na ta pitanja Centralna banka nam nije odgovorila. Treba istaći da Upravno vijeće CB nikada nije potvrđeno od još uvijek aktuelnog Predsjedništva BiH, a zakon o Centralnoj banci ne poznaje tehnički mandat.

“Strateško opredjeljenje, zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg centralna banka, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora može preuzeti i činjenici da zlato ima izuzetno visoku volatilnost, je da se učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kreće od oko 1% do 2%”, ističu iz Centralne banke.

Inače, devizne rezerve Centralne banke naše zemlje iznose 15,95 milijardi KM, a to su podaci iz proljeća ove godine. Prema trenutnoj tržištnoj vrijednosti Centralna banka je za prodaju više od tone zlata mogla dobiti 66,5 miliona dolara.

Jedno od ključnih pitanja koje se nameće jeste da li je cilj ove prodaje bio pokriti(prikriti) gubitak u poslovanju s obzirom da je dobit banke u posljednjih šest mjeseci tek oko dva miliona KM.

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije