Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Grlić Radman: U BiH smo napravili nešto kolosalno, a Turković u islamske zemlje ide po oružje

Published

on

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman obratio se danas Hrvatskom narodnom saboru gdje je govorio o položaju hrvatskog naroda u BiH te ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Zastupnici vladajuće većine i opozicije u hrvatskom parlamentu međusobno su se optuživali za “veleizdaju Hrvata u BiH”.

“Pokažite mi što ste učinili, pokažite mi dopis, nekog stranog parlamentarca s kim ste razgovarali. Jeste li u nekom parlamentu osvijetili položaj hrvatskog naroda u BiH? Niste napravili ništa, više štetite nego što mislite da pridonosite”, poručio je Grlić Radman zastupnicima.

Hrvatski ministar vanjskih poslova kazao je da je “i dalje pupčanom vrpcom vezan za BiH”.

“Niti jedna slučajnost nije slučajna. Ako spominjemo Milanovića, čuli smo kako je gospodina Schmidta bio obasuo uvredama. To je jako puno doprinijelo atmosferi koja se stvorila prije upotrebe bonskih ovlasti. Naravno da je Schmidt imao našu potporu od samoga početka i da je učinio ono što je morao, na dan izbora ili prije. To je svakako velika pobjeda hrvatske diplomatije”, mišljenja je Grlić Radman.

Naglasio je kako on u Saboru sam samo djelomično elaborirao sve što je ministarstvo vanjskih poslova uradilo.

“Ali tu je velika uloga bila premijera Plenkovića koji je jedini nakon Dejtonskog sporazuma uložio velike napore da se dođe do ovih promjena.To nije bilo jednostavno stavljati na agendu i Evropskom vijeću, predsjednik Charles Michel je posjetio BiH i pozvao političke lidere da potpišu sporazum kojim se obvezuju na izborne promjene. Ali kad se oni vrate dolje, to je druga priča, to je jedna politička kultura na koju je teško utjecati. Hrvatska je tu utjecala puno”, kazao je.

Naglasio je da nikome nije u interesu, od zastupnika u Saboru, kako je došlo do izmjena Izbornog zakona BiH.

“Kada vidite koji je rezultat, pa vi niste ni svjesni. Ovdje je spašena politička participacija i preglasavanje u Domu naroda, to je bitno. Mi smo u koordinaciji sa svim nositeljima vlasti, sa predstavnicima HNS-a i legitimno izabranim predstavnicima. Mi tražimo od međunarodne zajednice da razumije situaciju u BiH”, naglasio je.

Grlić Radman predstavio je Saboru kratak izvještaj rada ministarstva vanjskih poslova u proteklome periodu.

“Hrvati su u BiH dugotrajno izloženi sa nemogućnošću biranja vlastiti političkih predstavnika kako je to predviđeno Ustavom BiH. Hrvatska dana je tokom 2020. i 2021. godine bila posebno predana senzibiliziranju međunarodnih partnera, internacionalizaciji pitanja na poteškoće sa kojima se Hrvati suočavaju pri ostvarivanju zajamčenih prava. Ta su natojanja dovela i do konkretnih rezultata tokom ove godine, Na stručnoj i političkoj razini, bili smo usredotočeni na potporu Hrvatima BiH, putu ka EU i NATO-u i razvoju bilateralnih odnosa. Plenković je sudjelovao u brojnim akrtivnostima usmjerenima na stabilnost BiH i položaju Hrvata u BiH. Nastavio je održavati kontakte sa legitimnim poliitčkim predstavnicima u BiH. Ukazivao je na nužnost izmjene Izbornog zakona, ograničenu ustavnu izmjenu radi osiguravanja legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda. Istivao je kako je cilj Hrvatske mirna i stabilna BiH koja napreduje na svom evropskom putu. Zalagao se za to da pitanje BiH ostane čvrsto u fokusu EU. Nedavno smo svjedočili i odluci visokog predstavnika, to je bila pravedna odluka koja nije samo u interesu Hrvata već čitave BiH, i dobrog funkcioniranja Federacije BiH te predstavlja prvi korak u daljim promjenama izbornog zakona u BiH. Pružena je kontinuirana podrška procesu evropskim integracijiama BiH”, istakao je hrvatski ministar.

Naglasio je kako je hrvatska vlada svoje evropske partnere upoznavala sa značajem izmjene Izbornog zakona BiH posebno sa implementacjiom presude ‘Ljubić’.

“Hrvatska je pristupila državama partnerima u Evropskoj uniji kako bi se izradio non paper za BiH u kojem bi se istakao zajednički cilj stabilne BiH spremne na reforme. Hrvatska je redovito insistirala na načelima izmjena Izbornog zakona koji su potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Aktivno smo se zalagali da se pomogne BiH u ispunjavanju prioriteta Evropske komisije”, istakao je.

Tokom 2020. godine, kazao je kako je provedeno pet programa koji su radili na poboljšanja života Hrvata u BiH.

“Imamo s čime hvaliti, ali govoriti znate o prosperitetnoj BiH. U tome je i rješenje, ali zašto je dolje visoki predstavnik. Pa jer je to država sa demokratskim defiticom. Hrvati su stiješnjeni između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma. Pa njima dolje nije lako, sjetite se onih huškačkih prosvjeda. Prijeti im se ratom, prebrojavanjem. Ministrica vanjskih poslova ide u islamske zemlje tražiti oružje”, kazao je Grlić Radman.

Govorio je i o tome koliko je bilo teško doći do trenutka izmjene Izbornog zakona u BiH.

“Uvijek je lako sa strane gledati neku situaciju, procesi su vroma kompleksni. Međunarodna zajednica je složena, i tu je teško imati ono jedan kroz jedan. Morate vidjeti snage i slabosti. Ako ste pratili dobro ono što se dešavalo mogli ste vidjeti da je bošnjačka strana opstruirala svaki dogovor. Vi uvijek to gledate idealistički, zapravo zaboravljajući da postoje i neki drugi i da u Bosni i Hercegovini ne žive samo Hrvati. Morate vidjeti na što je tko spreman i što se može napraviti u datim okolnostima. Naravno i u međunarodnoj zajednici, pa nisu sve države blagonaklono gledale na hrvatsku poziciju. Ovo što smo mi napravili, to je kolosalno. To je nešto što niko do sada nije napravio! Pazite, visoki predstavnik u BiH nikada do sada nije mijenjao nešto što je učinio njegov prethodnik. Ovo je prvi put i u korist hrvatskog naroda”, poručio je.

Istakao je i kako smatra da je Borjana Krišto pobjednica na Općim izborima 2022 za člana Predsjendištva BiH.

klix

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Sin jutros ubio majku, oglasila se policija

Published

on

By

Policija se oglasila kratkim saopćenjem

U Zagrebu se jutros dogodilo ubistvo, javljaju hrvatski mediji.

“Danas, 4. maja oko 10:15 na Črnomercu, u kući, muškarac je oštrim predmetom usmrtio 68-godišnju članicu porodice. Osumnjičeni koji se dovodi u svezu s ovim kaznenim djelom je pod nadzorom policije.

U toku je uviđaj i kriminalističko istraživanje”, objavila je policija.

Kako javlja Index, sin je ubio majku.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Titov unuk pisao državama Pokreta nesvrstanih: Odbijte Rezoluciju o Srebrenici

Published

on

By

Unuk predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita, Joška Broz, je kazao kako je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

Danas se obilježava godišnjica smrti Josipa Broza Tita, a njegov unuk Joška je govoreći na tu temu spomenuo i rezoluciju o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji da pošalje molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju o genocidu”, kazao je Broz dodavši da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Pokret nesvrstanih danas broji 120 članica i 20 država posmatrača, a osnovan je 1961. godine na inicijativu jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita u Beogradu.

Bosna i Hercegovina ima status posmatrača, a sam Pokret je izgubio gotovo sav svoj značaja u odnosu na period Hladnog rata.

Podsjećamo, Rezolucija o Srebrenici naći će se u narednim sedmicama na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a iz dana u dan raste broj država koje su kosponzori ove rezolucije.

Ukupno, do danas, 32 države članice Ujedinjenih nacija odlučile su se na korak da budu kosponzori rezolucije, odnosno da učestvuju u njenoj izradi, uobličavanju te daljem lobiranju za njeno usvajanje.

Države članice UN-a koje se nalaze na ovom spisku su:

Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

Iako se o datumu još uvijek špekulira, ono što je za sada poznato jeste da sjednica na kojoj će biti raspravljano o rezoluciji u Srebrenici neće biti na dnevnom redu prije 15. maja, kada je zakazana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj će se razmatrati situacija u Bosni i Hercegovini.

Kako je Klix.ba ranije pisao, sjednica Generalne skupštine neće biti posvećena isključivo spomenutoj rezoluciji kojom se želi postići da obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici zvanično bude međunarodnog karaktera, kao što je to obilježavanje holokausta i genocida u Ruandi.

Zapravo, rezolucija će se razmatrati u sklopu sjednice Generalne skupštine UN-a “Kultura mira” kao redovne sesije Generalne skupštine. Nakon što je Misija Bosne i Hercegovine u UN-u jučer zvanično uputila rezoluciju predsjedniku Generalne skupštine Dennisu Francisu, ova inicijativa će se razmatrati nakon pet radnih dana od njenog podnošenja.

Nastavi čitati

Najčitanije