Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman obratio se danas Hrvatskom narodnom saboru gdje je govorio o položaju hrvatskog naroda u BiH te ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Zastupnici vladajuće većine i opozicije u hrvatskom parlamentu međusobno su se optuživali za “veleizdaju Hrvata u BiH”.
“Pokažite mi što ste učinili, pokažite mi dopis, nekog stranog parlamentarca s kim ste razgovarali. Jeste li u nekom parlamentu osvijetili položaj hrvatskog naroda u BiH? Niste napravili ništa, više štetite nego što mislite da pridonosite”, poručio je Grlić Radman zastupnicima.
Hrvatski ministar vanjskih poslova kazao je da je “i dalje pupčanom vrpcom vezan za BiH”.
“Niti jedna slučajnost nije slučajna. Ako spominjemo Milanovića, čuli smo kako je gospodina Schmidta bio obasuo uvredama. To je jako puno doprinijelo atmosferi koja se stvorila prije upotrebe bonskih ovlasti. Naravno da je Schmidt imao našu potporu od samoga početka i da je učinio ono što je morao, na dan izbora ili prije. To je svakako velika pobjeda hrvatske diplomatije”, mišljenja je Grlić Radman.
Naglasio je kako on u Saboru sam samo djelomično elaborirao sve što je ministarstvo vanjskih poslova uradilo.
“Ali tu je velika uloga bila premijera Plenkovića koji je jedini nakon Dejtonskog sporazuma uložio velike napore da se dođe do ovih promjena.To nije bilo jednostavno stavljati na agendu i Evropskom vijeću, predsjednik Charles Michel je posjetio BiH i pozvao političke lidere da potpišu sporazum kojim se obvezuju na izborne promjene. Ali kad se oni vrate dolje, to je druga priča, to je jedna politička kultura na koju je teško utjecati. Hrvatska je tu utjecala puno”, kazao je.
Naglasio je da nikome nije u interesu, od zastupnika u Saboru, kako je došlo do izmjena Izbornog zakona BiH.
“Kada vidite koji je rezultat, pa vi niste ni svjesni. Ovdje je spašena politička participacija i preglasavanje u Domu naroda, to je bitno. Mi smo u koordinaciji sa svim nositeljima vlasti, sa predstavnicima HNS-a i legitimno izabranim predstavnicima. Mi tražimo od međunarodne zajednice da razumije situaciju u BiH”, naglasio je.
Grlić Radman predstavio je Saboru kratak izvještaj rada ministarstva vanjskih poslova u proteklome periodu.
“Hrvati su u BiH dugotrajno izloženi sa nemogućnošću biranja vlastiti političkih predstavnika kako je to predviđeno Ustavom BiH. Hrvatska dana je tokom 2020. i 2021. godine bila posebno predana senzibiliziranju međunarodnih partnera, internacionalizaciji pitanja na poteškoće sa kojima se Hrvati suočavaju pri ostvarivanju zajamčenih prava. Ta su natojanja dovela i do konkretnih rezultata tokom ove godine, Na stručnoj i političkoj razini, bili smo usredotočeni na potporu Hrvatima BiH, putu ka EU i NATO-u i razvoju bilateralnih odnosa. Plenković je sudjelovao u brojnim akrtivnostima usmjerenima na stabilnost BiH i položaju Hrvata u BiH. Nastavio je održavati kontakte sa legitimnim poliitčkim predstavnicima u BiH. Ukazivao je na nužnost izmjene Izbornog zakona, ograničenu ustavnu izmjenu radi osiguravanja legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda. Istivao je kako je cilj Hrvatske mirna i stabilna BiH koja napreduje na svom evropskom putu. Zalagao se za to da pitanje BiH ostane čvrsto u fokusu EU. Nedavno smo svjedočili i odluci visokog predstavnika, to je bila pravedna odluka koja nije samo u interesu Hrvata već čitave BiH, i dobrog funkcioniranja Federacije BiH te predstavlja prvi korak u daljim promjenama izbornog zakona u BiH. Pružena je kontinuirana podrška procesu evropskim integracijiama BiH”, istakao je hrvatski ministar.
Naglasio je kako je hrvatska vlada svoje evropske partnere upoznavala sa značajem izmjene Izbornog zakona BiH posebno sa implementacjiom presude ‘Ljubić’.
“Hrvatska je pristupila državama partnerima u Evropskoj uniji kako bi se izradio non paper za BiH u kojem bi se istakao zajednički cilj stabilne BiH spremne na reforme. Hrvatska je redovito insistirala na načelima izmjena Izbornog zakona koji su potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Aktivno smo se zalagali da se pomogne BiH u ispunjavanju prioriteta Evropske komisije”, istakao je.
Tokom 2020. godine, kazao je kako je provedeno pet programa koji su radili na poboljšanja života Hrvata u BiH.
“Imamo s čime hvaliti, ali govoriti znate o prosperitetnoj BiH. U tome je i rješenje, ali zašto je dolje visoki predstavnik. Pa jer je to država sa demokratskim defiticom. Hrvati su stiješnjeni između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma. Pa njima dolje nije lako, sjetite se onih huškačkih prosvjeda. Prijeti im se ratom, prebrojavanjem. Ministrica vanjskih poslova ide u islamske zemlje tražiti oružje”, kazao je Grlić Radman.
Govorio je i o tome koliko je bilo teško doći do trenutka izmjene Izbornog zakona u BiH.
“Uvijek je lako sa strane gledati neku situaciju, procesi su vroma kompleksni. Međunarodna zajednica je složena, i tu je teško imati ono jedan kroz jedan. Morate vidjeti snage i slabosti. Ako ste pratili dobro ono što se dešavalo mogli ste vidjeti da je bošnjačka strana opstruirala svaki dogovor. Vi uvijek to gledate idealistički, zapravo zaboravljajući da postoje i neki drugi i da u Bosni i Hercegovini ne žive samo Hrvati. Morate vidjeti na što je tko spreman i što se može napraviti u datim okolnostima. Naravno i u međunarodnoj zajednici, pa nisu sve države blagonaklono gledale na hrvatsku poziciju. Ovo što smo mi napravili, to je kolosalno. To je nešto što niko do sada nije napravio! Pazite, visoki predstavnik u BiH nikada do sada nije mijenjao nešto što je učinio njegov prethodnik. Ovo je prvi put i u korist hrvatskog naroda”, poručio je.
Istakao je i kako smatra da je Borjana Krišto pobjednica na Općim izborima 2022 za člana Predsjendištva BiH.
klix
