Od uspostave Islamske Republike 1979. godine, politički sistem Irana bio je zasnovan na vrhovnom vođi koji je imao konačnu riječ o ključnim državnim pitanjima. Međutim, ubistvo ajatolaha Alija Khameneija prvog dana rata i imenovanje njegovog sina Mojtabe, koji je teško ranjen, doveli su do uspostavljanja nove strukture moći u kojoj dominantnu ulogu imaju komandanti Revolucionarne garde.

Prema izvorima upoznatim s unutrašnjim procesima odlučivanja, Mojtaba Khamenei formalno ostaje na čelu sistema, ali njegova uloga uglavnom se svodi na potvrđivanje odluka koje donose vojni lideri, umjesto da ih sam inicira.

Ratne okolnosti dovele su do koncentracije moći u užem krugu tvrdolinijaša unutar Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, ureda vrhovnog vođe i Revolucionarne garde, koja sada ima ključnu ulogu i u vojnim i u političkim odlukama.

“Iranci vrlo sporo odgovaraju. Očigledno ne postoji jedinstvena struktura odlučivanja. Ponekad im treba dva do tri dana da odgovore”, izjavio je visoki pakistanski zvaničnik upoznat s mirovnim pregovorima između Irana i SAD-a, u kojima Islamabad posreduje.

Analitičari smatraju da glavna prepreka za postizanje sporazuma nije unutrašnje neslaganje u Teheranu, već razlika između onoga što Washington nudi i onoga što iranska Revolucionarna garda smatra prihvatljivim.

Diplomatsko lice Irana u pregovorima s SAD-om je ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, kojem se nedavno pridružio predsjednik parlamenta Mohammed Baqer Qalibaf, bivši komandant Revolucionarne garde i važna poveznica između političkih, sigurnosnih i vjerskih struktura.

Na terenu, ključnu ulogu ima komandant Revolucionarne garde Ahmad Vahidi, kojeg više izvora opisuje kao centralnu figuru u donošenju odluka, uključujući i noć kada je proglašen prekid vatre. Mojtaba Khamenei, koji je teško ranjen u napadima u kojima je ubijen njegov otac, ne pojavljuje se u javnosti i komunicira putem posrednika iz Revolucionarne garde ili ograničenih audio veza zbog sigurnosnih razloga.

Iran je u ponedjeljak dostavio novu ponudu Washingtonu, koja predviđa fazne pregovore, uz odgodu nuklearnog pitanja dok se rat ne završi i ne riješe sporovi oko pomorskog saobraćaja u Perzijskom zaljevu. Sjedinjene Američke Države insistiraju da se nuklearno pitanje razmatra od samog početka.

“Ni jedna strana zapravo ne želi pregovarati”, ocijenio je bivši američki diplomata Alan Eyre, dodajući da obje strane vjeruju kako vrijeme radi u njihovu korist.

Prema njegovim riječima, ni Iran ni američki predsjednik Donald Trump trenutno nemaju političkog prostora za popuštanje, jer bi se to moglo protumačiti kao znak slabosti.

Promjena u načinu upravljanja Iranom dodatno potvrđuje pomak moći s vjerskih struktura na sigurnosni aparat. Iako Mojtaba formalno ima najviši autoritet, stvarna moć koncentrisana je u institucijama koje vode rat.

“Prešli smo s božanske moći na tvrdu moć”, izjavio je bivši američki pregovarač Aaron David Miller, naglašavajući da Revolucionarna garda sada ima dominantan utjecaj u upravljanju državom. Uprkos vojnim i ekonomskim pritiscima SAD-a i Izraela, Iran gotovo devet sedmica nakon početka sukoba ne pokazuje znakove unutrašnjeg raspada niti kapitulacije.

Prema analitičarima, trenutna strategija iranskog rukovodstva zasniva se na izbjegavanju potpunog rata, očuvanju strateških poluga utjecaja, posebno nad Hormuškim moreuzom, te izlasku iz sukoba politički, ekonomski i vojno jači.

Klix

U kratkoj objavi na društvenoj mreži Truth Social, Trump je rekao kako su dobili informaciju da situacija u Iranu nije dobra.

“Iran nas je upravo obavijestio da se nalaze u ‘stanju kolapsa’. Žele da ‘otvorimo Hormuški moreuz’ što je prije moguće, dok pokušavaju shvatiti svoju situaciju među liderstvom (što vjerujem da će moći i učiniti!). Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju!”, poručio je Trump.

Nova izjava američkog predsjednika nešto je drugačija od stava koji su prenijeli zvaničnici tokom današnjeg, ali i jučerašnjeg dana.

Naime, u američkim medijima pojavili su se izvještaji kako Trump nije zadovoljan iranskim planom o Hormuškom moreuzu, a to je potvrdio i državni sekretar Marco Rubio.

“Pod otvaranjem moreuza misle na to da, moreuz je otvoren sve dok se koordinirate s Iranom; dobijete našu dozvolu ili ćemo vas dići u zrak, a vi ćete nam platiti. To nije otvaranje moreuza. To su međunarodni plovni putevi. Oni ne mogu normalizovati, niti možemo tolerisati da pokušavaju normalizovati sistem u kojem Iranci odlučuju ko će ih koristiti”, naveo je Rubio.

Klix

Kako je saopćilo Ministarstvo unutrašnjih poslova u Düsseldorfu, neposredno prije početka racije zvanično je zabranjen rad udruženju “Hells Angels Motorcycle Club Leverkusen”.

Radi se o jednom od najvećih udara na bajkerski kriminal u ovoj njemačkoj pokrajini. Pretresaju se stanovi i poslovni prostori osumnjičenih članova i njihovih pomagača u 28 gradova. Na udaru policije našli su se, između ostalih, Keln, Dortmund, Duisburg, Bohum, Bilefeld, kao i Leverkusen, dok je u Hildenu pod opsadom i klupski prostor “Hells Angelsa”.

Osim potrage za materijalnim dokazima, policija je fokusirana i na zapljenu nelegalno stečene imovine. Podsjećanja radi, u ranijim sličnim akcijama redovno su oduzimani skupocjeni motocikli i velike količine gotovog novca.

Operacijom rukovodi policija iz Düsseldorfa u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom za borbu protiv organizovanog kriminala (ZeOS NRW). Istraga je pokrenuta zbog sumnje u osnivanje i članstvo u kriminalnoj organizaciji.

Ovo nije prvi put da se njemačke vlasti obračunavaju s ovom grupom. Ranijih godina zabranjeni su i drugi ogranci, poput “Hells Angels MC Concrete City” 2017. godine, što je sud i potvrdio četiri godine kasnije.

Ipak, “Hells Angelsi” su u posljednje vrijeme dodatno ojačali u ovom dijelu Njemačke. Prema podacima policije, nedavno su imali 29 ogranaka sa 469 članova, a broj je naglo porastao nakon što su im se pridružili brojni prebjezi iz rivalske grupe “Bandidos”. Time su “Hells Angelsi” ponovo postali najbrojnija bajkerska grupa u NRW-u.

Klix