Nakon ovogodišnjih požara sve se glasnije govori o nabavci letjelice za Unsko-sanski kanton. Ali šta je zapravo najisplativije – specijalizirani protupožarni avion ili višenamjenski helikopter?

Ovog ljeta ponovo smo gledali prizore koje niko u Krajini ne želi gledati. Požari na Plješevici, teško pristupačni tereni, dim, vatra i borba vatrogasaca koja je u pojedinim situacijama bila gotovo nemoguća bez pomoći iz zraka.

Prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite USK, u periodu od desetak dana u augustu zabilježene su čak 122 intervencije, uz 16 aktivnih požara. Posebno težak bio je požar na Plješevici kod Bihaća, gdje je teren dodatno opterećen minama i minski sumnjivim područjima.

U takvoj situaciji sasvim je razumljivo da se među građanima, ali i u političkim krugovima, sve više govori o tome da Unsko-sanski kanton treba vlastitu letjelicu.

Ali – kakvu?

FIRE BOSS – FANTASTIČAN ZA POŽARE, ALI SAMO ZA POŽARE

Jedna od opcija koja se često spominje jeste Air Tractor Fire Boss.

Riječ je o specijaliziranom protupožarnom avionu koji može uzeti oko 3.100 litara vode i ponovo je zahvatiti direktno s vodene površine bez slijetanja.

Njegova najveća prednost je upravo ono za šta je napravljen – gašenje požara.

U Hercegovini su ove godine angažovana dva Air Tractora. Samo tokom prvog dijela

sezone ostvarili su više od 240 intervencijskih naleta, dok je ukupna vrijednost projekta za 2026. godinu oko 2,6 miliona KM, uključujući najam aviona, posade, tehničko održavanje, gorivo i infrastrukturu.

To pokazuje koliko specijalizirani avion može biti učinkovit.

Ali postoji i druga strana.

Šta taj avion radi kada nema požara?

Odgovor je jednostavan – vrlo malo.

Fire Boss je specijalizirana letjelica. Njegova ogromna prednost u požaru istovremeno

je i njegov najveći nedostatak izvan požarne sezone.

A USK nema požare 365 dana godišnje.

HELIKOPTER JE DRUGA PRIČA

Višenamjenski helikopter može imati potpuno drugačiju ulogu.

Može gasiti požare, ali istovremeno može:

• prevoziti teško povrijeđene i bolesne,
• obavljati medicinsku evakuaciju,
• spašavati ljude iz nepristupačnih područja,
• prevoziti vatrogasce,
• prevoziti opremu i teret,
• pomagati kod poplava,
• učestvovati u potragama i spašavanju,
• dostavljati pomoć stanovništvu u izolirana područja,
• obavljati izviđanje i nadzor terena.

Drugim riječima, helikopter nije letjelica koja čeka sljedeći požar.

On može biti koristan tokom cijele godine.

I upravo zato je Vlada USK još u januaru ove godine organizirala prezentaciju višenamjenskog helikoptera Airbus AS350 u Bihaću, uz razgovore o procedurama nabavke, modelima finansiranja i održavanja. Nabavka helikoptera za potrebe spašavanja života i sigurnosti građana tada je označena kao jedan od prioriteta.

A ŠTA VEĆ IMAMO?

Ovo je možda najvažnije pitanje.

Bosna i Hercegovina već ima helikopterske kapacitete u okviru Oružanih snaga BiH.

OS BiH imaju četiri helikoptera UH-1H-II Huey II, a njihova nabavka je ugovorena kroz paket koji je uključivao ne samo helikoptere nego i obuku pilota i tehničara, rezervne dijelove, potrošni materijal, alate, zemaljsku opremu i tehničku dokumentaciju. Ukupna vrijednost ugovora iznosila je 38,54 miliona američkih dolara, dok je učešće Bosne i Hercegovine bilo oko 4,36 miliona dolara, odnosno oko 7,5 miliona KM, zahvaljujući američkoj pomoći.

Ti helikopteri nisu samo vojna oprema.

Njihova službena namjena uključuje i medicinsku evakuaciju, gašenje požara, traganje i spašavanje te zračni transport.

A upravo ovog ljeta imali smo priliku vidjeti njihovu upotrebu.

BIHAĆ JE VEĆ VIDIO ŠTA ZNAČI POMOĆ IZ ZRAKA

Tokom požara na Plješevici kod Bihaća u augustu 2026. godine angažovan je UH-1H-II Oružanih snaga BiH.

Ministarstvo odbrane BiH kasnije je objavilo da je helikopter na području Bihaća ostvario 6,8 sati leta i na požarište izbacio oko 7.500 litara vode.

Istovremeno, u višednevnim operacijama na području Bihaća bilo je angažovano oko 450 pripadnika OS BiH.

I 6. septembra helikopteri OS BiH ponovo su bili angažovani na požarima u Bihaću, ali

i na područjima Kalesije, Drvara i Prozor-Rame.

Dakle, pitanje više nije:

“Da li nam treba pomoć iz zraka?”

Ovogodišnja sezona je pokazala da nam treba.

Pitanje je:

“Kako napraviti sistem koji će nam tu pomoć omogućiti brzo, pouzdano i tokom cijele godine?”

ŠTA JE SKUPlJE?

Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je avion jednostavniji i jeftiniji.

I jeste – ako ga uspoređujemo sa velikim helikopterom.

Ali nabavna cijena nije jedini trošak.

Kod Fire Bossa treba računati avion, specijaliziranu protupožarnu opremu, obuku pilota i tehničara, održavanje, gorivo, hangar, rezervne dijelove i osiguranje.

Kod helikoptera je početna investicija uglavnom veća, a održavanje složenije.

Ali zauzvrat dobijamo višenamjensku letjelicu.

I tu dolazimo do najvažnije računice.

Ako za nekoliko miliona KM kupimo specijalizirani avion, dobili smo odličan alat za jednu vrstu problema.

Ako sličan novac usmjerimo u višenamjenski helikopterski kapacitet, dobili smo alat koji može rješavati mnogo različitih problema.

ŠTA JE SA VODOM?

Ovo je posebno važno za Krajinu.

Fire Boss mora imati odgovarajuću vodenu površinu s koje može sigurno uzimati vodu. To ne znači da USK nema mogućnosti – naprotiv.

Una, Krušnica, Klokot i druge vodene površine predstavljaju potencijal, ali nije dovoljno reći: “Imamo rijeku.”

Za sigurno zahvatanje vode avionom potrebno je pronaći odgovarajuću dionicu – dovoljno dugu, dovoljno široku i duboku, bez mostova, dalekovoda, drveća i drugih prepreka u prilaznom koridoru.

Zbog toga bi prije bilo kakve kupovine Fire Bossa trebalo napraviti stručnu avijacijsku studiju vodnih površina u USK.

Drugim riječima – prvo treba utvrditi gdje avion može sigurno uzimati vodu, a tek onda odlučivati da li nam takav avion uopće treba.

A HELIKOPTER?

Tu je situacija mnogo jednostavnija.

Helikopteru nije potrebno jezero od kilometra.

Može uzimati vodu vedrom iz odgovarajuće vodene površine, a može djelovati i na mjestima gdje avion ne može.

To je posebno važno za Krajinu, gdje imamo brdsko-planinski teren, šume, kanjone, naseljena područja i velike površine koje nisu idealne za djelovanje aviona.

Naravno, Fire Boss bi u idealnim uslovima požar gasio mnogo učinkovitije i sa većom količinom vode po naletu.

Ali helikopter može doći tamo gdje avion ne može.

MOŽDA JE NAJBOLJE RJEŠENJE – NE KUPOVATI AVION

Postoji još jedna opcija o kojoj se premalo govori.

Umjesto da USK odmah kupuje vlastiti Fire Boss, možda je mnogo racionalnije napraviti dugoročan sistem saradnje sa Oružanim snagama BiH.

USK bi mogao ulagati u:

• kvalitetniju opremu za gašenje požara iz zraka,
• veća i efikasnija vedra,
• protupožarne bazene,
• helikoptersku infrastrukturu,
• gorivo i logistiku,
• obuku vatrogasaca za rad sa helikopterima,
• sistem ranog otkrivanja požara.

A OS BiH bi, u slučaju visokog rizika od požara, mogle imati unaprijed definiran model angažmana i prioritet za područje USK.

To bi bilo znatno racionalnije nego da Kanton kupi skup specijalizirani avion koji će većinu godine biti parkiran.

ŠTA BI ONDA BIO NAJPAMETNIJI MODEL?

Po našem mišljenju, ako se govori o jednoj letjelici za USK, prednost bi trebalo dati višenamjenskom helikopteru.

Ne zato što je bolji od Fire Bossa u gašenju požara.

Nije.

Fire Boss je bolji alat za masovno i brzo gašenje velikih šumskih požara.

Ali USK ne treba samo alat za požare.

USK treba letjelicu koja može pomoći kada:

gori šuma,

čovjek treba hitnu evakuaciju,

dogodi se poplava,

treba spasiti planinara,

treba dostaviti pomoć odsječenom stanovništvu,

treba prevesti vatrogasce i opremu na nepristupačan teren.

I upravo tu helikopter dobija svoju najveću vrijednost.

NE TREBA NAM “IGRAČKA”, NEGO SISTEM

Najlakše je danas reći:

“Treba nam avion.”

Ili:

“Treba nam helikopter.”

Ali ozbiljna javna politika mora odgovoriti na puno više pitanja.

Koliko košta kupovina?

Koliko košta obuka?

Koliko košta jedan sat leta?

Koliko košta godišnje održavanje?

Ko će upravljati letjelicom?

Gdje će biti baza?

Gdje će biti hangar?

Ko će finansirati gorivo?

Šta će letjelica raditi kada nema požara?

Kako će se angažovati?

Koliko brzo može stići do požara u Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Bužimu, Velikoj Kladuši ili Ključu?

I, najvažnije:

da li USK može napraviti održiv sistem koji će funkcionirati i za deset godina?

ZAKLJUČAK

Ovogodišnja požarna sezona nije pokazala da Krajini treba “skup avion”.

Pokazala je da Krajini treba ozbiljan sistem zračne zaštite i spašavanja.

Fire Boss bi bio odličan specijalizirani alat za požare.

Ali jedan višenamjenski helikopter može biti koristan tokom cijele godine.

A možda je najbolja kombinacija upravo ona u kojoj USK ne kupuje odmah specijalizirani avion, nego prvo osigura vlastiti ili partnerski višenamjenski helikopterski kapacitet, unaprijedi infrastrukturu i napravi ozbiljan plan protivpožarne zaštite.

Jer kada sljedeći put iznad Plješevice, Grmeča, Une ili nekog drugog krajiškog kraja vidimo dim, neće biti važno koliko je lijepo izgledala odluka o kupovini na papiru.

Bit će važno samo jedno:

koliko brzo možemo doći do požara i koliko života, šume i imovine možemo spasiti.

A ako već ulažemo milione maraka javnog novca, onda treba kupiti ono što će građanima USK koristiti 365 dana u godini – a ne samo nekoliko sedmica tokom požarne sezone.

SSVOONK BIH – KANTONALNI ODBOR USK
OBRAĆANJE SINDIKALNIM POVJERENICIMA

Uvažene kolegice i kolege,

predsjednik i pregovarački tim SSVOONK-a Unsko–sanskog kantona obavještavaju članstvo da ćemo u utorak, 1. 9. 2026. godine, od 8:00 do 9:00 sati, održati jednosatni štrajk upozorenja u dvorištima škola. Štrajk upozorenja organizujemo zbog nedonošenja Pravilnika o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja Uposlenika u srednjim školama USK-a, kao i zbog neusvajanja Pedagoških standarda i normativa za srednje obrazovanje. Na navedene probleme ukazivali smo još u aprilu, a nakon niza razgovora s Vladom USK-a dogovoreno je da se oba dokumenta usaglase najkasnije do 15. 8. 2026. godine kako bi prošli potrebne procedure i bili primjenjivani od početka nove školske godine. Nažalost, dogovoreni rokovi nisu ispoštovani. Procesi pregovaranja i odlučivanja više puta su prekidani zbog promjena u Vladi USK-a, dok zajednički prijedlozi MONKS-a i SSVOONK-a nisu razmatrani u dogovorenim rokovima. Posebno zabrinjava činjenica da je plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja, svega 1.736,35 KM.

Istovremeno, u drugim javnim ustanovama plata Uposlenika iznosi:

– VI stepen stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja – 2.265,72 KM
– IV stepen stručne spreme – 2.575,01 KM
– III stepen stručne spreme – 1.903,27 KM

Dakle, plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme niža je za 529,37 KM u odnosu na uposlenika sa VI stepenom, 838,66 KM u odnosu na uposlenika sa IV stepenom i 166,92 KM u odnosu na uposlenika sa III stepenom stručne spreme u drugoj javnoj ustanovi. (Izvor: e-Registar zaposlenih u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona – Ured za borbu protiv korupcije USK-a.)

Ovi podaci jasno ukazuju na izrazito nepovoljan materijalni položaj uposlenika u srednjem obrazovanju i potrebu za hitnim uređenjem sistema plata i vrednovanja rada. Navedeno nije samo pitanje plata već pitanje odnosa prema uposlenicima u srednjem obrazovanju, njihovom znanju, odgovornosti, stručnosti i dostojanstvu. U pregovorima smo pokazali maksimalnu odgovornost i spremnost na kompromis. Odrekli smo se dijela zahtjeva i predlagali rješenja koja doprinose finansijskoj stabilnosti Kantona. Međutim, partnerstvo podrazumijeva poštovanje dogovora i preuzetih obaveza s obje strane. Zbog svega navedenog smatramo da je vrijeme za konkretno sindikalno djelovanje.

Posebno žalosti činjenica da s druge strane pregovaračkog stola sjede ministri koji osporavaju naše argumente, degradiraju i ismijavaju zahtjeve uposlenika u srednjem obrazovanju, smatrajući da je plata od 1.736,35 KM dovoljna za uposlenika u srednjem obrazovanju sa VII stepenom stručne spreme. U tome se posebno ističu ministar finansija i ministar obrazovanja, koji takav stav zastupaju i brane. Uprkos ranije iskazanoj volji za rješavanje navedenih problema, zabrinjava činjenica da premijer USK-a blagonaklono podržava stav ministara, čime se šalje jasna poruka da je ovakav položaj uposlenika u srednjem obrazovanju prihvatljiv. Smatramo da je takav odnos ponižavajući za sve uposlenike u srednjem obrazovanju koji svoj posao obavljaju odgovorno, stručno i profesionalno.

Pozivamo sve sindikalne povjerenike da upoznaju članstvo i osiguraju jedinstveno i dostojanstveno učešće uposlenih u štrajku upozorenja 1. septembra 2026. godine od 8:00 do 9:00 sati. Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi prava uposlenih, dostojanstvo profesije i položaj srednjeg obrazovanja u zajednici.

U Bihaću, 26. 8. 2026. godine

Izvor:https://www.facebook.com/sindikatsrednjegobrazovanja

Molimo dobrovoljne davaoce krvi koji su u mogućnosti da daruju krv za Mehmeda Badića.

📞 Za informacije se možete javiti na 062 162 016.

Ili, ako vam je lakše, možete se direktno javiti Transfuziologiji u Bihaću i navesti da je krv namijenjena za Mehmeda Badića.

Hvala svima koji mogu pomoći!

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

• Ravno – 16 učenika

• Trnovo – 41 učenik

• Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

• Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

• Zenica – 9.290

• Mostar – 8.732

• Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Požar koji je izbio na planini Plješevica kod Bihaća zahtijeva hitnu reakciju nadležnih službi, a mogućnost gašenja iz zraka bit će razmatrana tokom dana. Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić sinoć je, zajedno s ekipama na terenu, obišao požarište kako bi se procijenila situacija i mogućnosti za njegovo gašenje.

Dizdarić je na lice mjesta stigao nakon ponoći, zajedno s gradonačelnikom Bihaća, pripadnicima Gorske službe spašavanja, Granične policije BiH i vatrogasne jedinice. Cilj obilaska bio je neposredno sagledavanje stanja na požarištu i procjena raspoloživih snaga i načina na koji se može pristupiti gašenju.

“Došli smo na lice mjesta, do same vatre, do požara. Na licu mjesta su Grad Bihać zajedno sa mnom, pripadnici GSS-a, kolege iz Granične policije i Vatrogasne jedinice. Upravo vidimo vatru iza nas i moramo napraviti procjenu kako pristupiti gašenju požara”, kazao je Dizdarić.

Prema njegovim riječima, područje na kojem se požar trenutno nalazi moguće je sigurno pristupiti, ali gašenje značajno otežava nepristupačan i zahtjevan teren. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jeste da ekipe pješice priđu požarištu, uz korištenje vode i vatrogasnog alata, kako bi pokušale lokalizirati i ugasiti vatru.

Premijer USK-a istakao je da situacija za sada nije alarmantna, ali da se ne smije čekati s reakcijom kako bi se spriječilo dalje širenje požara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se požar proširio i na dio terena koji je ranije bio označen kao potencijalno miniran. Prema informacijama s terena, vatra je sada izašla iz dijela za koji se smatra da više nije miniran, što omogućava sigurniji pristup ekipama.

Tokom dana trebalo bi biti poznato i hoće li Oružane snage BiH angažirati helikopter za gašenje požara iz zraka. Odluka će zavisiti od procjene sigurnosne situacije i mogućnosti djelovanja helikoptera na ovom području.

Dizdarić je upozorio da otvoreni plamen, u kombinaciji s vjetrom, predstavlja dodatni rizik i može pogodovati širenju vatre. Zbog toga će, kako je najavljeno, u jutarnjim satima biti potrebno maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga kako bi se požar stavio pod kontrolu.

Nadležne službe nastavljaju pratiti stanje na Plješevici, a eventualni angažman helikoptera mogao bi značajno olakšati gašenje na nepristupačnim dijelovima planine.