Connect with us

BiH

“Ofanziva na Bijeljinu” 30 godina poslije zločina uznemirila povratnike: “Ovaj poziv nije slučajan” (VIDEO)

Published

on

Poznata fotografija Željka Ražnatovića Arkana na kojoj su montirana lica fudbalera iz Laktaša umjesto pripadnika jedinice “Tigrovi”, a kojom je najavljena utakmica protiv kluba “Radnik” iz Bijeljine prošlog petka, uznemirila je povratnike u gradu na granici sa Srbijom u kojem su u aprilu 1992. godine počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom.

Povratnik u Bijeljinu Muharem Osmanović prisjetio se za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je u aprilu 1992. godine, kada je izveden iz kuće nedaleko od centra grada, doživio prve torture pripadnika Arkanove ratne paravojne jedinice – Srpske dobrovoljačke garde, poznatije kao “Tigrovi”, piše Detektor.

 

“Sve nas izveli ispred kuće i htjeli ubiti muškarce, toga se sjećam, uvijek mi ta slika ostane, i tog dječka koji je bio sav naoružan, došao nam u dvorište, a bio je iz Srbije, po govoru sam mogao to da zaključim”, priča Osmanović, dodajući da su ova sjećanja evocirana kada je vidio najavu za utakmicu kluba iz Laktaša.

 

Montirana fotografija s natpisima “ofanziva” i “pravac na Bijeljinu”, koju je u originalu uslikao Ron Haviv u Vukovaru, te u kasnijem intervjuu govorio da su pripadnici “Tigrova” nedugo zatim otišli u BiH, prestravila je Osmanovića, kaže on, jer nije mogao vjerovati da “i poslije 30 godina neko na taj način najavljuje napad na Bijeljinu”.

 

“To je toliko strašno za mene vidjeti, jer bio sam tu i u aprilu kad su Arkanovi došli tu veče i to jutro, ali nisu došli tako najavljeni kao sada što se to radi s fotografijama i s takvom propagandom”, kaže Osmanović smatrajući ovo dodatnim pritiskom na povratnike.

Najavljena utakmica je odigrana u subotu, 29. oktobra, na Gradskom stadionu u Bijeljini bez incidenata na tribinama.

Iz Policijske stranice Laktaši nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o prijavi ili postupanju po službenoj dužnosti za incident, odnosno montiranu najavu. Iz Fudbalskog saveza Republike Srpske također nisu odgovorili na upit o sankciji za Fudbalski klub “Laktaši”.

 

BIRN BiH je kroz bazu “Mapiranje mržnje” od oktobra prošle godine zabilježio više od deset incidenata navijača na stadionima ili van njih. Za nekoliko njih izražene su novčane sankcije klubovima.

Jusuf Trbić, spisatelj, novinar i aktivista iz Bijeljine, kaže kako se incidenti slični ovom koji je vidio na društvenim mrežama dešavaju kontinuirano odranije i da niko nije pružio podršku povratnicima Bošnjacima.

 

“Ovo je užasna poruka, ovo nije nikakav poziv navijačima da idu na utakmicu, jer takvi pozivi se ne prave ovakvim fotomontažama ispred tenka sa automatima, mitraljezima, u uniformama, i ne prave se služeći se ovakvim pozivima – pohod na Bijeljinu. Svi znamo šta se dogodilo kad je bio taj pohod na Bijeljinu Arkanov, ovdje su se užasne scene mogle vidjeti, ovdje su pobijene desetine nedužnih civila, žena, djece, i ovakav poziv nije slučajno upućen“, mišljenja je Trbić.

Željko Ražnatović Arkan ubijen je 2000. godine, prije nego što mu je u Haagu suđeno za ratne zločine. Pripadnici njegove ratne paravojne jedinice Srpske dobrovoljačke garde, poznatije kao “Tigrovi”, počinili su, prema iskazima svjedoka i preživjelih, zločine koji su uključivali ubistva, silovanja i mučenja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Do danas je osuđen samo jedan pripadnik ove jedinice, Boban Arsić, kome se u Hrvatskoj sudilo u odsustvu.

Za zločine počinjene u Bijeljini do sada je osuđeno desetak osoba. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zbog zločina počinjenih na području Bijeljine, između ostalog, osudio bivše funkcionere političkog vrha Republike Srpske – Radovana Karadžića na doživotni zatvor, Momčila Krajišnika na 20 godina zatvora, a Biljanu Plavšić na 11 godina.

“Negdje oko 3. aprila 1992. godine, sa gradskih ulica i iz kuća prikupljeno je 48 leševa, među kojima je bilo i leševa žena i djece; od tih žrtava, njih 45 su bili nesrbi. Nijedna žrtva nije bila u uniformi. Većina ubijenih bila je ustrijeljena u grudi, usta, sljepoočnicu ili potiljak, a neki su ustrijeljeni iz neposredne blizine”, navodi se u prvostepenoj presudi Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, koji su osuđeni na 22 godine zatvora zbog zločina u BiH.

Bez podrške povratnicima uz zaoštravanje retorike

Osmanović je ispričao da su se on i njegova porodica spasili u maju 1992. godine.

“Iako smo imali sreću, to jutro kad su Arkanovi ušli, da nas nisu ubili tu sve redom, onda mi je to bio dovoljan razlog da više nemam šta čekati tu u Bijeljini, tako da je to bila moja odluka”, kaže i dodaje da se u rodni grad vratio kad je otišao u penziju, prije tri godine.

Trbić je početkom proljeća 1992. lično odveden u Arkanov štab, na što je sjećanje vratila fotomontaža najave utakmice.

“Ja sam lično prošao tu golgotu tih prvih dana, mnogi su prošli mnogo gore. Prosto nam se to vrati. I kako normalan čovjek da ima mira nakon svega ovoga?”, kaže on.

Opisuje Arkanovu jedinicu kao grupu opremljenih i obučenih “robijaša i bandita” koja je činila stravične stvari po Bijeljini.

“Oni su ovdje ubijali civile, žene, djecu, hladno, kao da popiju čašu vode. To je nešto što zaista budi onu stravu koju smo osjećali tih dana i koje ne možemo da se oslobodimo godinama, stravu zbog koje mnogi Bijeljinci ne dolaze uopšte u svoj grad”, sjeća se on aprila 1992. godine.

 

Prisjećajući se povratka 2000. godine, Trbić kaže kako je retorika tada bila puno bolja nego danas, naročito za njega, koji kroz pisana djela pokušava doći do većeg broja ljudi u svom gradu.

“Otprilike se to poklapa s tim periodom kako je Milorad Dodik zaoštrio svoju retoriku, kako je krenuo svim silama u nacionalizam, kako je počeo da najavljuje secesiju ovog entiteta od BiH, ovdje je situacija sve gora”, govori Trbić.

U BIRN-ovoj bazi “Mapiranje mržnje”, Milorad Dodik je političar s najviše unosa koji se odnose na diskriminatorni ili govor mržnje te relativiziranje ratnih zločina. Za regiju Bijeljine zabilježeno je ukupno osam unosa koji se odnose na djela nastala iz mržnje, a upućena uglavnom povratnicima bošnjačke nacionalnosti.

Trbić dodaje da u privatnim razgovorima danas mogu čuti poruke podrške, ali da niko nema hrabrosti da ih iznese javno zbog retorike koja dolazi i koja se nameće s vrha vlasti.

Osmanović kaže da do sada nisu osjetili podršku institucija i Grada i da oni ne čuju njihove potrebe i molbe, ali da bi im ona bila značajna u pogledu stabilnijeg i sigurnijeg života u Bijeljini. Trbić kaže da je takva podrška ključna u održivosti povratka i ostanka u Bijeljini, jer iako on sam ne razmišlja o odlasku zbog godina koje ima, svjedok je da sve više ljudi zbog straha pomišlja na to.

“A naša država, naša vlast, naša policija, političari, na kraju krajeva i naša Islamska zajednica, svi šute na to, niko ništa ne govori”, kaže on.

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije