Connect with us

BiH

Proizvođače peleta u BiH naljutila Dodikova odluka: “Ne znamo do kad ćemo to trpjeti”

Published

on

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da povuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva

Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika, pišu Nezavisne novine.

Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Vijeće ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

“Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu RS-a je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da povuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

“Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavača po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

“Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

“Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije