Između ostalog, zamjerke su se odnosile na službena putovanja, korištenje službenih vozila, kao i ugovore o djelu pa je uočeno da se ovi ugovori daju osobama koje su već zaposlene u drugoj instituciji, da se rad po ugovoru o djelu priznaje kao radno iskustvo kako bi osoba bila stalno zaposlena u toj instituciji, kao i da su neki toliko dugo angažirani po ugovoru o djelu da se za njih vodi i šiht-lista, odnosno evidencija prisustva na poslu, iako nemaju status zaposlene osobe.
Na ugovore o djelu je potrošeno oko 5,5 miliona KM.
Uočeno je da neplaćeno odustvo u nekim institucijama traje duže od deset godina, kao i da je prekršen Zakon o finansiranju institucija BiH jer u prošloj godini nije usvojen budžet što značajno povećava rizik za neefikasno i neučinkovito poslovanje i trošenje javnih sredstava.
Ni sistem internih kontrola nije bio zadovoljavajući pa se dešavaju propusti u javnim nabavkama, procesu upošljavanja, evidenciji korištenja službenih auta.
– Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se gore navedeni nedostaci ponavljaju već duži niz godina, da su ovi nedostaci vrlo dobro poznati nadležnim institucijama, a da sistem unutrašnjih kontrola ipak i dalje ne reagira, niti se poduzimaju značajni koraci u cilju njihovog rješavanja – piše u izvještaju.
Revizija je, u osvrtu na korištenje neplaćenog odustva, ukazala da odluka koja ovo regulira nije propisala maksimalan broj godina koliko jedna osoba može koristiti ovo pravo. Zbog toga se i dešava da je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH s krajem prošle godine na neplaćenom odustvu bilo 20 zaposlenih, a u Agenciji za statistiku BiH su dvije na neplaćenom odustvu još od 2015, odnosno 2017. godine zbog imenovanja na mandatne pozicije.
– Također smo konstatirali da se prije imenovanja na javnu funkciju vrši interni premještaj na nižu poziciju (sa pozicije rukovodećeg državnog službenika na poziciju državnog službenika) kako bi se time pružila mogućnost korištenja prava na neplaćeno odsustvo po osnovu kandidature ili imenovanja na mandatnu poziciju te mogućnost povratka u instituciju nakon isteka mandata – navode revizori.
Ukazali su i na putne troškove koji su prošle godine iznosili skoro deset miliona KM, te konstatovali da ima slučajeva da su troškove snosile institucije iako su padali na teret organizatora određenog dešavanja, da je korištenje službenog auta odobreno nakon putovanja, kao i da je biznis kartica za plaćanja na osnovu otvorenog putnog naloga korištena i za plaćanje drugih redovnih troškova nastalih u zemlji.
Na mobilne telefone prošle je godine potrošeno oko 1,1 milion KM, na reprezentaciju oko 1,7 miliona KM, a na izdatke za službena vozila oko 12,4 miliona KM gdje je uočeno da se specijalizirana vozila koriste nenamjenski, odnosno za dolazak na posao i odlazak kući, da se ne popunjavaju putni nalozi ili je upisana kilometraža nelogična i slično.
Državni revizori su ukazali i na dugogodišnju sporost i neefikasnost u realizaciji kapitalnih ulaganja kod pojedinih institucija, kao i na izostanak odgovornosti za izgubljene sudske sporove.
You must be logged in to post a comment Login