Connect with us

BiH

Važnost broja 13: Bez 11 potpisa nema (pot)predsjednika Federacije, bez (pot)predsjednika nema Vlade FBiH

Published

on

Šta znači trinaesti delegat u Klubu Bošnjaka, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja. Novinska agencija Patria sa pravnim stručnjakom Enverom Išerićem jučer je razgovarala na ovu temu – MAGIJA BROJA 13 Schmidt nije otklonio blokade u formiranju Vlade FBiH

Danas Istraga.ba piše da je ‘odgovor je jednostavan – trinaesti delegat, po odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt, znači da ste nezaobilazan faktor prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Evo i zbog čega.

Odmah na početku da razjasnimo – da bi bila imenovana Vlada Federacije potrebno je da njeno imenovanje potpišu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije. Dakle, izbor Vlade BiH moraju potpisati sva trojica. A sada idemo na sam način izbora (pot)predsjednika FBiH.

Nakon OHR-ovog nametanja Ustava FBiH, u Dom naroda FBiH će sjediti 80 delegata. Klubovi konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) imaju po 23 delegata, dok će u Klubu Ostalih sjediti 11 delegata. Prilikom izbora (pot)predsjednika Federacije BiH Klub Ostalih je nebitan. No, klubovi konstitutivnih naroda imaju ključnu ulogu.

“Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Dakle, da biste predložili (pot)predsjednika Federacije, morate imati jedanaest potpisa u određenom klubu konstitutivnih naroda.  Ako određena politička partija, uzet ćemo za primjer Klub Bošnjaka, bude imala 13 izabranih delegata, to znači da sve druge partije nemaju potrebnih jedanaest potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. Dakle, stranka koja ima trinaest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda sama će predložiti (pot)predsjednika Federacije BiH. No, šta se dešava dalje?

Kandidat sa jedanaest potpisa iz Kluba Bošnjaka ide na zajedničku listu sa kandidatima iz klubova Srba i Hrvata koji, također, moraju imati po jedanaest potpisa. I ta tri kandidata čine – jednu listu.

“Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda”, piše u odredbama Ustava FBiH koje je nametnuo Christian Schmidt.

Dakle, tri kandidata čine jednu listu koja se potvrđuje u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Da pojednostavimo, na istu listu idu i kandidati koji imaju po jedanaest potpisa iz klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako, recimo, neka partija ima dvanaest delegata u Klubu Bošnjaka, to znači da iz tog kluba dva kandidata mogu imati po jedanaest potpisa i u tom bi slučaju bile dvije liste.  No, ako jedna partija ima trinaest delegata u Klubu Bošnjaka, samo njihov kandidat može imati jedanaest potpisa. U Klubu Hrvata situacija je jasna. HDZ BiH ima trinaest delegata i samo će njihov kandidat za (pot)predsjednika imati potrebnih jedanaest potpisa. U Klubu Srba, SDP sa DF-om može imati jedanaest potrebnih potpisa za predlaganje (pot)predsjednika Federacije. U Klubu Bošnjaka je situacija neizvjesna. Stranke Osmorke imaju do sada deset delegata, DF jednog, a SDA 11. Ako SDA dobije delegata iz Livna, to će značiti da stranke Osmorke ostaju na deset delegata i nemaju dovoljno potpisa da predlože (pot)predsjednika Federacije iz reda bošnjačkog naroda. Zato je je u ovom slučaju bitno kome će ići delegat iz Kantona 10 (Livno). Sada se bavimo brojem trinaest. Znači, stranka koja ima trinaest delegata i određenom klubu naroda, ima jedina potrebnih jedanaest ruku za predlaganje (pot)predsjednika Federacije BiH. I   taj kandidat ide na zajedničku listu sa kandidatima iz drugih klubova koja će biti razmatrana u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

“Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu sa stavcima (4) do (10) ovog članka, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Zastupnički dom će glasovati za novu listu u skladu sa stavcima (5) do (7) ovog članka u roku od 15 dana od dana glasovanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Zastupnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu sa stavcima (1) do (3) ovog članka, postupak predviđen u stavcima (1) do (7) ovog članka se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate iz stavova (1) do (3) ovog članka prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu”, navedeno je u OHR-ovim odredbama Ustava FBiH.

Dakle, ako liste kandidata ne dobiju podršku, postupak se – ponavlja. Unedogled.

Ali, glasi novo pitanje, za šta je, onda, bitan drugi krug?

Odgovor se nalazi u istom članu nametnutih odredaba Ustava FBiH.

“Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva dopredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog članka, onda će to učiniti bilo koja skupina od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili”, piše u Ustavu Federacije BiH.

Dakle, broj sedam se aktivira samo onda kada u predviđenom roku jedanaest delegata ne predloži (pot)predsjednika Federacije. Kao što se, u slučaju da ni sedam delegata ne predloži (pot)predsjednika FBiH aktivira broj četiri, odnosno, potpisi četiri delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH.

Naravno, postoji mogućnost da OHR izda drugačije tumačenje, te da dopuni svoje odredbe tako što će omogućiti aktiviranje drugog i trećeg kruga, bez obzira na činjenicu da u prvom krugu postoji jedanaest potpisa. Ali to za sobom povlači dalekosežne posljedice. Evo i koje.

Uzet ćemo za primjer Klub Hrvata. U slučaju da OHR izda uputstvo da broj trinaest ne garantuje izbor (pot)predsjednika Federacije, HDZ-u BiH i svim političkim partijama okupljenim oko HNS-a ni izbor 19 delegata u Klubu Hrvata ne bi garantirao učešće u vlasti. Dovoljno je samo bez tih političkih partija skupiti potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije i rušiti njihove liste kandidata za (pot)predsjednika FBiH sve dok broj potrebnih potpisa ne padne na četiri. U tom slučaju, delegati iz reda hrvatskog naroda izabrani u Tuzli, Bihaću, Zenici, Goraždu i Sarajevu bi mogli predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda kojeg bi potvrdila samo većina u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

BiH

Duraković o sinoćnjem incidentu u Potočarima: Napadnut pripadnik DKPT-a, muškarac prijetio “Pobiću vas sve”

Published

on

By

Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, u razgovoru za Dan uživo komentirao je najave o navodnom okupljanju Bošnjaka kod Memorijalnog centra koje su plasirane kroz lokalne medija, ali je otkrio i informaciju o incidentu koji se protekle noći desio u blizini Memorijalnog centra, o kojem se još nisu oglasile zvanične institucije.

Kako je kazao protekle noći je u blizini Memorijalnog centra zaustavljeno vozilo beogradskih registracijskih oznaka u sklopu rutinske kontrole, a nedugo nakon toga došlo je i do incidenta nakon kojeg je osoba koja je upravljala vozilom privedena.

Prema riječima Durakovića, osoba koja je zaustavljena počela je galamiti što je izazvalo pažnju pripadnika za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, koji osiguravaju Memorijalni centar.

Da li u svjesnom ili pripitom stanju, osoba je počela psovati policajce MUP-a RS. Obzirom da Direkcija ima nadležnost da štiti objekat MC čuli su galamu. A kada čujete galamu navečer u 11-12 sati onda vam je nešto sumnjivo”, kazao je Duraković, dodavši kako su pripadnici Direkcije tada krenuli do kolega MUP-a RS, kako bi vidjeli šta se dešava.

Naglasio je kako se radi o dvojici Bošnjaka, koji su prišli pripadnicima MUP-a RS, a tada se desio i fizički nasrtaj na pripadnika Direkcije, od strane osobe čije je vozilo zaustavljeno.

Tek tad su MUP i Direkcija skupa priveli lice. Riječ je o osobi srpske nacionalnosti koja je iz Srebrenice a danas živi u Beogradu, koji je pored Memorijalnog centra prijetio: pobiću vas sve – to policija sve zna”, tvrdi Duraković.

Na kraju je kazao kako očekuje od MUP-a RS da oglasi se o ovom incidentu.

N1

Nastavi čitati

BiH

Iz zdravstvenih razloga: Advokati traže hitno oslobađanje zločinca Ratka Mladića

Published

on

By

Advokati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji služi doživotnu kaznu zatvora u Hagu, traže njegovo hitno oslobađanje iz zdravstvenih razloga.
Advokati traže od sudija da puste Mladića (82) na liječenje u Srbiju zbog zdravstvenog stanja koje je potencijalno opasno po život.

Poznato je da Mladić pati od kognitivnih oštećenja i da je najmanje dva puta ove godine bio hospitaliziran, podsjeća Reuters.

Mladić služi kaznu u pritvorskom centru UN u Hagu od pravosnažne presude nakon žalbe 2021. godine.

Prema riječima njegovih advokata, Mladić može dobiti poseban tretman u Srbiji zbog svoje bolesti, a preseljenje bi uklonilo i jezičke barijere koje predstavljaju poteškoće u komunikaciji.

Nije poznato kada će sudije MMKS-a, koji se bavi Mladićevim slučajem, odlučivati o ovom zahtjevu.

Ratko Mladić, komandant vojske bosanskih Srba, osuđen je na doživotnu robiju zbog najstrašnijih ratnih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. Mladić, kao i ratni politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđeni su na doživotni zatvor i zbog genocida u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Bećirović u Berlinu: BiH je zahvalna Njemačkoj za podršku rezoluciji o Srebrenici

Published

on

By

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je u Berlinu s predsjednikom Savezne Republike Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom prvog dana zvanične posjete ovoj državi.

Bećirović je primljen u palati Bellevue u Berlinu, rezidenciji njemačkog predsjednika, uz najviše državne i vojne počasti.

Tokom sadržajnog i otvorenog razgovora dr. Bećirović je istakao da su odnosi Bosne i Hercegovine i Njemačke izuzetno dobri i prijateljski, te da je Njemačka mnogo puta dokazala da je veliki prijatelj i saveznik Bosne i Hercegovine.

Bećirović je ukazao na važnost usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine. On se zahvalio predsjedniku Steinmeieru na podršci Njemačke aktivnostima i mjerama u borbi protiv negiranja genocida, govora mržnje i veličanja ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Također, istakao je važnu ulogu Njemačke koja pruža podršku Bosni i Hercegovini u procesu evropskih i euroatlantskih integracija. Istakao je da je Njemačka jedan od glavnih zagovornika evropskog puta Bosne i Hercegovine, što je mnogo puta i dokazala, između ostalog i prilikom donošenja odluke o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u EU.

Bećirović je rekao da je u tom kontekstu naročito važna proaktivna njemačka uloga.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier potvrdio je neupitnu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. On je podvukao da je neprihvatljivo bilo kakvo ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Tokom razgovora istaknuta je važnost Njemačke kao aktivnog učesnika u procesu približavanja Zapadnog Balkana EU.

Sagovornici su se posebno dotakli pitanja sigurnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana uopće. Istaknuto je da je stabilnost regiona od značaja za stabilnost cijele Evrope, te da je potrebno da Bosna i Hercegovina i SR Njemačka nastave blisku saradnju po ovim pitanjima.

Bosna i Hercegovina i Njemačka imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose. Pored ekonomske, značajna je i saradnja u oblasti kulture. Između dvije države postoji tradicija obilježavanja i promoviranja kulturnih događaja, razmjene znanja i iskustava u oblasti obrazovanja. Značajnu sponu između Njemačke i Bosne i Hercegovine predstavlja i brojna bh. dijaspora u Njemačkoj, istakao je Bećirović.

Izvor: Klix

Nastavi čitati

Najčitanije