Connect with us

USK

Aerodrom u Bihaću za tri godine bi mogao primati prve avione (FOTO)

Published

prije 1 godina

on

Aerodrom u Bihaću mogao bi biti pušten u funkciju i prije od očekivanog, odnosno, ako bi sve teklo po planu, prvi dio sa pistom dužine 1.800 metara bi mogao biti u funkciji kroz dvije do tri godine.

Glavni projekt, onakav kakav je predstavljen u 3D animaciji uskoro će biti završen, ali proces eksproprijacije trajat će još neko vrijeme zbog zakonskih procedura, ali jednim dijelom i zbog novca koji nije u potpunosti obezbjeđen.

Kako saznajemo, Vlada FBiH je predložila da se omogući izgradnja jednog dijela aerodromskog kompleksa, odnosno pista u dužini od 1.800 metara te privremeni terminal i kontrolni toranj, kako bi se aerodrom mogao što prije staviti u funkciju.

Dugoročno je plan da se pista produži na ukupno 2.100 metara te da se aerodromski kompleks uz izgradnju stalnog terminala, pratećih objekata i novog pristupa sa magistralne ceste M-5 izgradi prema prvobitno predstavljenom projektu uz manje korekcije u skladu sa aeronautičkom studijom.

Direktor Aerodroma Bihać Anel Hadžić u izjavi za RTV USK, kako je objavio Grad Bihać, da je završena aeronautička studija koja je definisala sve smjernice i kakva vrsta kompleksa se može praviti na lokaciji budućeg aerodroma.

“Na osnovu nje smo dobili inpute. Studija je prihvaćena u 6. mjesecu ove godine i krenuli smo u dalji aktivnost kada je u pitanju gradnja aerodroma. Imamo dvije faze, jedna je 1.800 metara piste te druga faza od 2.100 metara. Vlada FBiH je do sada osigurala 35 miliona KM za ovaj projekt. Do sada je utrošeno 10-ak miliona KM u mandatu prije mene, a od kad sam ja ovdje počeli smo s eksproprijacijom koja je od septembra do danas obeštećeno oko 70-ak vlasnika u iznosu od oko 2,5 miliona KM”, kazao je Hadžić.

Iako neke stvari nisu vidljive na terenu, kako nam je rečeno mnogo predradnji je završeno (studija izvodljivosti, aeronautička studija, idejni i glavni projekti, eksproprijacija, radovi na testnoj dionici piste i potrebna ispitivanja nosivosti te infrastrukturi – pristupni put, ograda) kao i radnje koje su bile neophodne da bi se u narednom periodu mogli realizirati konkretni radovi na izgradnji piste, terminala i kontrolnog tornja.

U ovaj projekt pomoć stiže pd svih institucija od Grada Bihaća i JP Aerodrom do ministarstava i agencija BHANS-e i BHDC-a. Birokratske procedure često su najveći problem, ali su u proteklom periodu svi dali značajniji doprinos da je stavljanje aerodroma u funkciju sve izvjesnije.

“U više navrata smo zadnjih 6-7 mjeseci radili na komunikaciji Bihać – Sarajevo i Bihać – Mostar zbog sagledavanja opće tehničke dokumentacije na osnovu kojeg ćemo dobiti građevinske dozvole. Čekamo još dva dokumenta i do kraja godine bismo dobili pozitivne odgovore i predali dokumentaciju za urbanističku saglasnost. Kantonalna skupština u prvom kvartalu mora donijeti prostorno-plansku dokumentaciju i to je jako bitno za bilo koju infrastrukturu od federalnog ili državnog značaja i bez toga nećemo imati građevinsku dozvolu. Apelujem na poslanike i vladu da se uzmu u koštac s ovim jer nemamo mnogo vremena da čekamo”, izjavio je Hadžić u razgovoru za kantonalnu televiziju.

Vlada FBiH je osigurala 35 miliona KM za ovaj projet, a u singergiji Grada Bihaća, kantonalne vlasti i FBiH, ističu da bi početkom trećeg kvartala započela i gradnja objekta.

“S rokovima je nezahvalno govoriti, ali vjerujem s obzirom na projekte koje sam radio u prošlosti, uvođenjem izvođača, ovaj projekt se može uraditi unutar 2-2,5 godine. Ako sve bude išlo planiranom dinamikom, kroz 3-4 godine možemo očekivati prve avione na ovoj lokaciji”, zaključio je Hadžić.

klix

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

Policija plijeni imovinu narkobosa iz Krajine Cezara: Pronađeni skupocjeni satovi, sakrio vozila vrijedna 300.000 eura!

Published

prije 15 sati

on

2. Maja 2024.

By

Kantonalni sud u Bihaću donio je rješenje kojim se Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom dozvoljava privremena zaplijena imovine 38-godišnjeg narkobosa iz BiH Dine Muzaferovića Cezara.

Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom boravile je prošle sedmice u Krajini, gdje po rješenju Suda obavljena zaplijena – privremeno raspolaganje imovine Muzaferovića u Velikoj Kladuši.

Ručni sat zlatne boje

Radi se o dvije kuće. Osim toga, po rješenju Suda, od Cezara su oduzeti skupocijeni satovi. Jedan je ručni sat zlatne boje, ali i zlatni nakit.

Osim toga, policija je tražila i njegova vozila. Mercedes, Porše, Audi i motor marke Yamaha.

No, dva vozila nisu pronađena.  Porše i Mercedes. Jedan je prebačen u Hrvatsku prije dolaska policije, a drugi na područje Bijeljine.

Za njima će biti raspisana Interpolova potjernica. Vjeruje se da je vrijednost vozila veća od 300.000e eura.

Cezarovoj grupi, podsjećamo, koja je harala Hrvatskom stavlja se na teret da su od početka 2022. do 24. maja 2023. u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Nizozemskoj i Belgiji kontinuiranom nabavkom i daljnjom prodajom raspolagali s najmanje 23 kilograma kokaina, 87 kilograma heroina, 131 kilogramom marihuane i 100 kilograma hašiša.

Kilogram kokaina

USKOK navodi da je grupa prodavala kilogram kokaina za najmanje 30.000 eura, kilogram marihuane za 1.600 eura te 100 grama hašiša za 500 eura.

Muzaferović trenutno služi četverogodišnju zatvorsku kaznu u Italiji gdje je izručen iz Njemačke.

Cezara Europol smatra “visokovrijednom metom”.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

prije 23 sata

on

2. Maja 2024.

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

prije 23 sata

on

2. Maja 2024.

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕