Connect with us

USK

Lageru ugalj jeftiniji od kamena: Nastavak priče o eksploataciji mrkog uglja kod Sanskog Mosta (VIDEO)

Published

on

Zaliha uglja na lokaciji Kamengrad iznosi više od 122 miliona tona, a ova brojka je naznačena i u rješenju s potpisom Nermina Džindića

U novom nastavku priče o eksploataciji mrkog uglja na lokaciji Kamengrad kod Sanskog Mosta donosimo detalje o tome na koji način je posuška kompanija Lager došla do koncesije za eksploataciju uglja 2015. godine.

LEX LAGER

Detalji se tiču nelogičnosti navedenih cijena uglja u odnosu na druge sirovine, te odluke koju je dala Vlada Unsko-sanskog kantona, a na osnovu koje je rješenje izdalo i federalno Ministarstvo energije, industrije i rudarstva s ministrom Nerminom Džindićem na čelu. To rješenje je ove godine van snage stavio Vrhovni sud Federacije.

Lager je dobio priliku da eksploatira zalihe uglja u Sanskom Mostu procijenjene na 18 milijardi maraka

Kako bi posuška kompanija Lager dobila što povoljnije uslove za eksploataciju uglja, vlasti u Unsko-sanskom kantonu su u septembru 2015. godine izmijenile Dokument o politici dodjele koncesija u dijelu koncesionih naknada za mineralne sirovine. Naš izvor dokumenata i informacija koje donosimo ističe da se ove izmjene, te odluka o dodjeli koncesije Lageru slobodno može nazvati lex Lager zbog pogodovanja kompaniji da dođe u priliku da eksploatira zalihe uglja u Sanskom Mostu procijenjene na 18 milijardi maraka.

 

Dokumentacija po kojoj se vidi da su i niži nivoi vlasti radili protiv Rudnika

Dokumentacija po kojoj se vidi da su i niži nivoi vlasti radili protiv Rudnika

U izmjenama Dokumenta o dodjeli koncesija iz septembra navedeno je da je koncesija za mrki ugalj višestruko manja nego na obični kameni nasip, pa je tako za eksploataciju kamena predviđena jednokratna naknada od 2.000 maraka po hektaru, a za ugalj 200 maraka po hektaru.

Za eksploataciju kamena predviđena je godišnja naknada za korištenje državnog zemljišta, više od 10 hektara, po cijeni od 3.000 maraka po hektaru, a za ugalj tek od 130 maraka po hektaru. Računica je jasna – za kubni metar kamena krečnjaka ili dolomita možete dobiti od pet do deset maraka, a za tonu uglja i do 150 maraka. Naš izvor podsjeća, a što smo već ranije objavili, da je Džindić rješenje o prenosu koncesije sa Rudnika Kamengrad na kompaniju Lager donio na osnovu rješenja kantonalnog Ministarstva privrede USK-a, Komisije za koncesije, te, vrlo bitno, odluke Općinskog vijeća Sanski Most, ali bez saglasnosti prvobitnog nosioca koncesije – Rudnika Kamengrad. Razlog leži u jednoj cifri, poručuje naš izvor, a to je zaliha uglja na lokaciji Kamengrad, koja iznosi više od 122 miliona tona, naznačena i u rješenju koje je Džindić potpisao. Kada se taj iznos pomnoži sa oko 150 maraka po toni, dobije se suma od nevjerovatnih više od 18 milijardi maraka. Od tog iznosa država neće dobiti gotovo ništa, odnosno hoće tek 0,50 posto tog iznosa.

U odluci Vlade USK-a o dodjeli koncesije iz novembra, navedeno je, između ostalog, da se koncesija daje na 30 godina, kao i da se može produžiti pisanim dogovorom strana. Koncesionar – kompanija Lager dužan je plaćati koncesione naknade na osnovu katastarskog prihoda u iznosu nešto većem od 213.000 maraka, zatim naknadu na osnovu prihoda državnog zemljišta u iznosu nešto većem od 24.000 maraka, te 80 feninga po toni za ugalj, javlja Oslobodjenje.

ŠUTNJA JE ZLATO

Jako bitna stavka je da će se novac Lageru odbijati od uplaćenog akontativnog iznosa od pola miliona maraka. Upravo taj iznos Lager je u svom reagiranju na naše tekstove predstavio kao nešto što je baš morao jedini u historiji platiti.

Ni do pisanja ovog teksta Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, nije odgovorio na brojna pitanja koja smo mu poslali još 7. novembra.

USK

Budućnost Velike Kladuše bez Fikreta Abdića: Ko će biti novi načelnik?

Published

on

By

U Velikoj Kladuši su spremni za novi početak, siti tema ratnog naslijeđa, bez obzira na to ko bio na kojoj strani, žele raspravljati o ekonomskim pitanjima

Građani Velike Kladuše narednog mjeseca izabrat će novog načelnika. Kandidat po mjeri Abdića, njegove porodice i Laburističke stranke BiH je Amir Đogić, direktor lokalnog komunalnog preduzeća i član Općinskog vijeća iz reda laburista. Drugi kandidat koji ima značajne šanse je kladuški privrednik Boris Horvat, u ime platforme Zajedno za Veliku Kladušu, kojeg su podržali SDA, SDP, NiP, DNZ, NS i DF.

Babino breme

Sudeći po tome, dobar dio Kladušana je odlučio ne samo da raščisti sa Fikretom Abdićem već i da se zauvijek oslobodi njegovog naslijeđa.

– Vjerujem da bi pobjeda zajedničkog kandidata poboljšala opću situaciju u Velikoj Kladuši na način da se i povjerenje počne vraćati među građane. Vjerovatno bi se i generalna slika i stanje u općini počelo popravljati, ali i u cijelom kantonu. Bio bi to definitivno pozitivan znak za jedno novo i bolje vrijeme, kazao nam je Zikrija Duraković, predsjedavajući Skupštine USK-a.

Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je Paket za poboljšanje integriteta izbornog procesa, ne dozvoljavajući da se osobe osuđene ili optužene za ratne zločine kandidiraju

Sudeći po dojmovima prve sedmice predizborne kampanje u Velikoj Kladuši, o čemu smo već pisali, na skupovima Borislava Horvata pojavljuje se mnogo privrednika, svečano i u društvu svojih porodica. Horvat je zapravo bio njihov prijedlog za načelnika, općinski odbori stranaka u Velikoj Kladuši to su rado prihvatili jer, iako su bili blizu tokom ranijih izbora, nikad nisu uspjeli pobijediti Abdića i njegovu stranku.

Izbori znaju biti teški za sve građane u BiH, ali oni su ovdje još teži jer bivaju praćeni provokacijama, kao prije tačno deset godina kada je nasmrt izboden mladić na predizbornom skupu.

Ova predizborna kampanja protiče dostojanstveno, jer su privreda i ekonomija konačno osjetljiva ratna pitanja potisnule u stranu, piše Oslobodjenje.

– Moja je procjena, ako pobijedi Boro, da će Velika Kladuša napredovati 50 posto kroz naredne četiri godine. Mi u gradu imamo 3-4 hiljade građevinskih dozvola koje čekaju na rješenje. Ljudi su normalno gradili, ali se predugo čeka na realizaciju, nemamo ništa. Mnogo je nezadovoljnih u gradu, nema uslova za rad i poslovanje, otišla su djeca u inostranstvo, uglavnom stariji ljudi su ostali. Sve to utiče na ljude, polako dolazimo u situaciju da o starima nema ko brinuti, osim da se djeca vraćaju iz inostranstva napuštajući tamo posao i to kako su se snašli, kazao nam je Nermin Alešević, poduzetnik iz Velike Kladuše.

Vladajući laburisti i sve druge stranke koje su zajedno na drugoj strani nisu ništa značajno pružili građanima Velike Kladuše.

Pogled naprijed

Otkako je prije dvije godine došlo do promjene većine u Općinskom vijeću Velike Kladuše, četiri ili pet puta mijenjane su i provaljivane brave na vijećnici, uzajamne tužbe i apelacije, sve se to nagomilalo Kladušanima koji jedva čekaju nov i čist početak.

– Osim tih političkih zbivanja, nikakvih drugih tenzija u Velikoj Kladuši vjerujte da nema. Nemamo nikakvih problema i živimo fino, samo što bi sve to moglo biti i bolje da se može fino raditi i zaraditi, kazao nam je jedan birač iz Velike Kladuše. Mnogo je takvih koji se ne obaziru na prošlost, a budućnost je u njihovim rukama.

Nastavi čitati

USK

Akcija FUP-a u Sanskom Mostu: Pronađen Mercedes ukraden u Njemačkoj vrijednosti oko 200.000 KM!

Published

on

By

Postupajući po zahtjevu INTERPOL-a i saradnji policije Njemačke, policijski službenici Federalne uprave policije su tokom vikenda uz podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, pronašli i oduzeli skupocjeno motorno vozilo za koja se sumnja da je ukradeno u Njemačkoj.

Na području Sanskog Mosta, pronađeno je putničko motorno vozilo marke MERCEDES BENZ S 350 D, čija je ukupna vrijednost oko 200.000 KM, za kojim je INTERPOL SR Njemačke raspisao međunarodnu potragu.

U saradnju sa Kantonalnim tužilaštvom Unsko-sanskog kantona, izvršena je kriminalisitčka obrada nad jednom osobom za koju postoji osnov sumnje da je izvršila krivično djelo “Teška krađa” iz člana 287. stav 2. KZFBIH.

“U toku su daljnje aktivnosti Federalne uprave policije, koja će u saradnji sa policijom SR Njemačke nastaviti rad na dokumetiranju navedenog krivičnog djela”, saopćeno je iz FUP-a.

Nastavi čitati

USK

U Ključu obilježena 29. godišnjica oslobođenja općine

Published

on

By

Dan oslobođenja općine Ključ, 29. godišnjica slobode, svečano je obilježen 15. septembra uz prisustvo brojnih građana, predstavnika općinske i kantonalne vlasti te drugih gostiju. Centralni dio manifestacije bio je održavanje svečane sjednice Općinskog vijeća, na kojoj su se okupili ključni akteri lokalne zajednice kako bi obilježili ovaj značajan datum.

Nakon sjednice, na Trgu Alija Izetbegović, cvijeće je položeno u znak sjećanja na poginule borce i sve one koji su doprinijeli oslobađanju Ključa. Ceremonija polaganja cvijeća održana je uz prisustvo Jedinice za odavanje počasti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, što je dodatno naglasilo važnost ovog dana za općinu i njene stanovnike.

Građanima su se u Domu kulture obratili općinski načelnik Nedžad Zukanović, komandant Amir Avdić, te ministar privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona Armin Kardašević. Svi govornici istaknuli su značaj slobode i sjećanja na hrabre borce koji su dali živote za oslobođenje Ključa.

Nakon zvaničnih obraćanja, uslijedio je kulturno-zabavni program, koji je uljepšao nastup popularnog pjevača Nihada Fetića Hakale. Građani su uživali u opuštenoj atmosferi, dok je druženje upotpunjeno roštiljem, gulašem, proizvodima od meda, te poslasticama, uključujući veliku tortu koja je postala tradicionalni dio ove manifestacije.

Obilježavanju Dana oslobođenja doprinijela su brojna lokalna udruženja i sportski klubovi. Članovi maratona sportskih rekreativaca Unsko-sanskog kantona, biciklističkog maratona rekreativno-biciklističkog kluba “Fantek”, kao i članovi udruženja “Ljubitelji prirode” EKO-SPORT i PD “Ključ”, organizirali su niz aktivnosti u čast ovog dana. Također, Udruženje privrednika općine Ključ učestvovalo je u organizaciji događaja, dok su takmičari u stonom tenisu pokazali svoje vještine u sportskom dijelu manifestacije.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije