Connect with us

BiH

Hronologija pregovora o BiH: ‘Potpiši Alija, nek’ je ko avlija’

Published

on

Možda, ali valjda neće, tako je električar kazao predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću na pitanje može li se zapaliti kuća nakon što je na improviziran način naštiklao „šnjuru od pegle“ umjesto propisanog električnog kabla.

Piše: Faruk Vele

Tako otprilike izgledaju eksperimenti koje međunarodni pregovarači već tri decenije prave u Bosni i Hercegovini i gdje se po običaju stradaju svi demokratski i civilizirani principi i sve norme koje inače važe svugdje osim ovdje.

Jer, „prvo sapun, onda parfem“…

Takvi utisci naviru dok traju pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH vode se između predstavnika bh. političkih stranaka, pod vodstvom direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angeline Eichhorst, gdje se pod firmom rješenja nude modeli (tzv. elektroski) za koje eksperti poput onih iz Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina već nazovaju kršenjem Europske konvencije o ljudskim pravima.

Drama Bosne

Suština takvih razgovora o Bosni još od početka devedesetih bila da se prave kompromisi na račun ove zemlje, te „popuštanje“ silama destrukcije kako u zemlji, tako i u najbližem susjedstvu.

Njihove nacionalističke agende nikada nisu dugoročno računale sa Bosnom i Hercegovinom. Sve do danas kada svjedočimo „srpskom svetu“ Aleksandra Vučića i neotuđmanovskj politici Zorana Milanovića.

Mada pregovaranje o Bosni ima duboku povijest još od Berlinskog kongresa 1878. godine, pa i ranije u kontekstu Karlovačkog mira (1699), mi ćemo se fokusirati na bosansku dramu devedesetih čije odjeke čujemo i danas.

Pišući o strancima koji su u ime međunarodne zajednice posredovali u mirovnim pregovorima ili „odrađivali svoje ugovore“, prof. dr. Kasim Begić uvjerio se da „oni vrlo malo, i to uglavnom površno, znaju ne samo o Bosni i njenom višestoljetnom identitetu, nego i o angažiranju međunarodne zajednice u periodima koji su prethodili njihovim pojedinačnim mandatima“.

„Zapravo, priča o Bosni ne znači samo posezanje za povijesnom analogijom o sudbini malih naroda i njihovih država što su se očajnički borili samo za goli opstanak, nažalost i sa primjerima u kojima su ‘vlasnici planete’ pristajali na njihovo uništenjeveć spoznaja, prije svega da i na pragu 21. stoljeća, u uslovima neobjašnjive pasivnosti međunarodne zajednice i opasne neutralnosti svjetski sila, međunarodni pravni poredak u svijetu ima samo frazeološki karakter izvan kruga najmoćnijih država, sa opravdanim upitom da li su UN, kao institucionalni okvir za oblikovanje međunarodnog poretka, iluziija koja se napokon pedeset godina razbila o BiH“, piše Begić decembra 1996. godine.

Od Badinterove komisije u dramatičnim mjesecima pred agresiju, pa Cutillerovog mirovnog posredovanja, dramatičnog Vance-Owenvog plana, koji je BiH gurnuo u još veću krizu i jad, preko Plana Owen-Stoltenberga, do Washingtonskog sporazuma, Plana Kontakt grupe i na koncu Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina je prošla kroz dramatična iskustva gdje su se ruke najčešće zavrtale bosanskoj strani.

Situacija kao u vrijeme pokušaja uspostavljanja dvostrukog obruča (operacija „Lukavac ‘93“) preko početka „udruženog zločinačkog poduhvata“ i „međunarodnog oružanog sukoba“ u Hercegovini i srednjoj Bosni, s učešćem regularnih snaga Hrvatske vojske (HV), te na koncu pobuna Fikreta Abdića u sjeverozapadnoj Bosni, dovela je do toga da se među narosom moglo čuti i: „Potpiši Alija, nek’ je ko avlija!“.

Je li to smišljeni spin i(li) pokušaj amnestiranja jedne politike, nije ni bitno, ali je zaista prilično jasno opisivalo stanje u kojem se Bosna nalazila tih mjeseci 1993. godine.

U analizi dekana Fakulteta političih naukau Sarajevu, prof. dr. Seada Turčala iz 2012. pod nazivom “Političko-ustavna rješenja za Bosnu i Hercegovinu: Od Lisabona do Daytona”, navodi se:

“Ponuđena političko‐ustavna rješenja u okviru analiziranih mirovnih sporazuma za Bosnu i Hercegovinu suštinski predstavljaju refleksiju mišljenja međunarodnih aktera podržanu velikodržavnim nacionalnim imaginacijama da je jedino realističko rješenje za BiH podjela u kojoj će teritorijalne cjeline reflektirati etničku većinu stanovništva koja tu žive. Iz tog su proizlazili sporazumi, izuzimajući Vance‐Owenov, rađeni na matrici da etničko razdvajanje ne garantira ali omogućuje mir”.

Šta je rekao Jaser Arafat?

U jeku ubjeđivanja da se potpiše spomenuti Vance-Owenov plan za Bosnu i Hercegovinu, prema svjedočanstvu velikog bh. novinara i diplomate Hajrudina Somuna iz 2003., rahmetli Alija Izetbegović se susreo sa palestinskim liderom Jaserom Arafatom.
Pošto je Izetbegović ukratko iznio kakvo je stanje u Bosni, koje je tada bilo teže nego u Palestini, rekao je:

“Odavno čekam da vas sretnem i upitam vas nešto. Kad biste mogli da gledate iz današnje perspektive, iz ovog stanja u kojem ste sada, da li biste na počecima vaše borbe za povratak uzurpiranih prava vašeg naroda zauzeli drukčiji stav i strategiju?”.

“Da, uvijek bismo imali isti stav. Nikad od početka revolucije ga ne mijenjamo!”, odgovorio je Arafat.

A na Izetbegovićevo naredno pitanje: “A šta biste rekli nama u Bosni, šta biste nam savjetovali?”

Odlučno je rekao: “Uzmite što god vam nude, uzmite, kasnije može biti kasno, nećete možda dobiti ni toliko.”

U godinama mira Bosna i Hercegovina se u nešto drugačijim okolnostima, također, borila za svoju rekonsolidaciju.

Biranje između tri zla

Od arbitraža za Brčko, pa kasnije za Dobrinju I I IV, preko pregovora o Mostaru, pa sve do dramatičnog Aprilskog paketa, pregovora o policijskoj reformi i Butmirskog procesa vodila se žestoka borba za državu BiH.

Nekada su ti procesi donosili usjehe. Tome su doprinosili i kompromisi. Treba znati da je u poratnim godinama formirano desetine institucija na razini države, da su formirane Oružane snage u BiH itd., ali je činjenica da svi ti pregovori nisu riješili pitanje Bosne. Promjena geopolitičkih okolnosti ponovo je na scenu izvela silnice koje ne računaju sa Bosnom.

Kasim Begić već 1996. godine strahuje pred tim pitanjem.

„Napokon, i nakon godine mira, je li opravdan upit da li sadašnji trenutak Bosne karakteriše samo predah za obnovu sukoba i novih mirovnih pregovora, ili je, ipak, riječ o presudnim danima potvrde u konsolidacije mira u BiH i širem regionu“.
Alija Isaković (ovih dana se obilježava 90 godina od njegova rođenja), bi rekao:

“Mi nismo u prilici da biramo između dva dobra, već između tri zla”.

Ovu kratku hronologiju treba uzeti kao primjer da ni od koga ne očekujemo ništa. Bosne će biti onoliko koliko se građani ove zemlje za nju budu borili, mudrošću, znanjem, ali i dosljednošću.
Čini se da se i kroz izbornu reformu Bosance tjera u poziciju „Potpiši Alija, nek’ je ko avlija“. Da li će se pristati na to? Do nas je…

 

 


Radiosarajevo.ba

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije