– Prvo, meni se čini da pitanje o odgovornosti internacionalne zajednice u zaštiti BiH seže još od nametnutih zahtjeva Evropske zajednice i Badinterove komisije na ispunjavanju uslova za priznanje nezavisnost BiH, te prihvatanja prava i obaveza iz tog internacionalnog priznanja nezavisnosti u Ujedinjenim nacijama. I sa druge strane, očekivanih, a neispunjenih obaveza koje proizilaze iz Povelje UN-a u zaštiti nezavisnosti BiH u uslovima agresije. A, pogotovo razornih posljedica realpolitike nakon agresije upravo od ključnih subjekata evropske politike protiv BiH. Embargo na oružje napadnutoj zemlji je činjenica i metafora te politike – rekao je u uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.

Smatra da je svojevrsni historijski apsurd da danas nakon svega što je BiH preživjela, nakon agresije na Ukrajinu, internacionalni izaslanici, sudeći po njihovim izjavama i odjecima iz aktuelnih pregovora, zastupaju za BiH vrijednosti koje zastupa i Putin u agresiji na Ukrajinu.

– Teorija i politika stvaranja novog svjetskog poretka kojom se hoće uništiti postojeći, stvoren nakon Drugog svjetskog rata i građenog na principima miroljubive koegzistencije i nemiješanja u unutrašnje stvari drugih država. Nepriznavanje suvereniteta država je činjenica nakon Krima, Donbasa i Luganska – kazao je Kulenović.

Dodik nastavlja narušavati stabilnost države

Mišljenja je da i na unutrašnjem i na internacionalnom planu naša strategija jačanja suvereniteta i izgradnje Bosne i Hercegovine na vrijednostima liberalne demokratije i građanskog političkog uređenja, nije strategija idealizma već historijskog realizma bez kojih nema realnih mogućnosti očuvanja države i razvoja slobodne demokratske nacije.

David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida sa državnog Univerziteta Southern Connecticut u Sjedinjenim Američkim Državama, podsjetio je da su Ujedinjene nacije 2005. godine postavile doktrinu “odgovornosti za zaštitu”, utvrdivši da svaka pojedinačna država, kao i internacionalna zajednica, ima odgovornost zaštititi stanovništvo od genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

– Ova odgovornost podrazumijeva sprečavanje takvih zločina, uključujući sprečavanje njihovog poticanja, odgovarajućim i potrebnim sredstvima. Međutim, u Bosni i Hercegovini, bosanski Srbin, član Predsjedništva Milorad Dodik nastavlja narušavati stabilnost države. U decembru 2021. godine Dodik je predvodio Narodnu skupštinu entiteta RS-a u izglasavanju, za praktično, kako je ocijenio visoki predstavnik, otcjepljenje od države formiranjem, pored ostalih inicijativa, vlastitog pravosuđa i vlastite vojske, unutar šest mjeseci – rekao je Pettigrew.

Kako je kazao, iako ponašanje Dodika nije novo, bezobzirna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, njegove napore da potkopa državu učinila je dodatno prijetećim.

– Ruska Federacija je dosljedno podržavala napore nacionalista bosanskih Hrvata i bosanskih Srba za podjelu države, posebno podupirući poteze RS-a prema autonomiji, insistirajući da je Bosna sastavljena od entiteta i da nije ‘jedna država’. Ambasador Ruske Federacije u BiH prisustvovao je paradi povodom ‘dana Republike Srpske’ 9. januara 2022. godine, čije je obilježavanje Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Njegovo prisustvo je naglasilo podršku Ruske Federacije naporima da se potkopa suverenitet Bosne – izjavio je Pettigrew.

Poručio je da ruskom invazijom na Ukrajinu, bauk secesije RS-a, koju podržava Rusija, postaje još zlokobniji.

– Zabrinutost takvim scenarijem, nedavno su izrazili i dvojica bivših visokih predstavnika Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko u pismu predsjedniku Komisije EU-a, u kojem su istakli da bi se ‘trenutna agresija na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan, prije svega na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo’. Sa svoje strane, Ruska Federacija je upozorila da bi svaki pomak prema NATO-u smatrala neprijateljskim činom na koji bi morala odgovoriti. Prijetnja takvog scenarija može se shvatiti u smislu ideologija ‘ruskog svijeta’ i ‘srpskog svijeta’. Rečeno je da u Putinovom ‘ruskom svijetu’, ‘Ukrajina nije prava zemlja’ i ‘ukrajinski narod nije pravi narod’ – rekao je Pettigrew.

Mišljenja je da nakon ruske invazije na Ukrajinu, internacionalna zajednica ima odgovornost odgovoriti Dodiku.

– Međutim, nije jasno može li se Bosna osloniti na Evropsku uniju. Dosadašnje nedjelovanje je stvar ozbiljne zabrinutosti. Postoji hitna potreba za sistematičnijom intervencijom. Protiv gospodina Dodika i njegovih saveznika iz SNSD-a u RS-u EU mora uvesti učinkovite sankcije dok se ne osude i povuku svi neustavni zakoni i planovi za odvajanje od državnih institucija. Ako EU ne želi djelovati, pozivamo Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo da pruže moralno vodstvo. Kao dio ovog sistemskog pristupa, EUFOR mora biti dodatno ojačan u Bosni. Nedavno jačanje snaga sa 500 pripadnika uz dodatne resurse početak je, ali nedovoljan. Ono što je sigurno je da građani Bosne i Hercegovine ne zaslužuju da budu u nepovoljnom položaju zbog one vrste ‘lagane opcije’ koju su UN usvojili 1993., ostavljajući Srebrenicu s manje od 400 pripadnika Nizozemskog bataljona u julu 1995. godine – pojasnio je Pettigrew.

Ubrzanje članstva BiH u EU i stavljanje pod zaštitni kišobran NATO-a

Smatra da bi inicijativa koja bi omogućila najznačajniju transformaciju bila ubrzanje članstva Bosne u EU kao pitanje restorativne pravde.

– Stavljanje Bosne pod zaštitni kišobran NATO-a također bi trebalo biti prioritet, kako bi se ova država zaštitila od nastojanja njenog entiteta RS-a da se otcijepi. Kao dio ovog sistematskog odgovora, visoki predstavnik bi trebao iskoristiti svoje Bonske ovlasti za uspostavljanje spomen-obilježja u bivšim koncentracijskim logorima, kao što su Omarska i Barutni Magacin, i na drugim mjestima zločina gdje su ona zabranjena. Treba ukloniti spomen-obilježja osuđenim ratnim zločincima, poput ploče za Ratka Mladića na brdu Vraca u Sarajevu kao i njegovog murala na ulazu u Kalinovik. Visoki predstavnik treba dati ovoj i budućim generacijama nadu da će pravda biti postignuta – poručio je Pettigrew.

Rekao je da se HDZ-ov prijedlog izborne reforme koja bi učvrstila etničke podjele i dovela do trećeg entiteta mora odbaciti.

– Reforme moraju olakšati tranziciju Bosne iz izbornog sistema koji daje primat konstitutivnim narodima u sistem koji građanima priznaje jednakopravnost i dostojanstvo u vladavini prava. Takve demokratske reforme bile bi važan korak ka rješavanju nepravde koja je nastala priznavanjem RS-a u Daytonu, priznanjem koje je bilo nagrada za uspješan genocid i predstavljalo je polaznu tačku za nastavak diskriminacije i progon Bošnjaka: a time i nastavak genocida drugačijim sredstvima kroz politiku i kulturu – izjavio je Pettigrew.

Mišljenja je da su eskalacija govora mržnje, poricanje i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u RS-u doveli Bosnu do ruba, uzrokujući iznimnu psihičku uznemirenost među preživjelima.

– Invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu, međunarodna zajednica mora preuzeti svoju odgovornost da zaštiti Bosnu i Hercegovinu od daljnje agresije i ratnih zločina kroz ovu koordiniranu sistemsku strategiju. Bosnu treba staviti pod okrilje EU i NATO-a kako bi osigurala sposobnost funkcioniranja kao demokratska država. Danas izražavam solidarnost s Ukrajinom – dodao je Pettigrew.

Prof. dr Lada Sadiković kazala je da je međunarodna zajednica kroz Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i njegov Aneks 10 direktno postala sastavni dio ustavno-političkog sistema države.

– Za državu Bosnu i Hercegovinu je posebno važan visoki predstavnik međunarodne zajednice, kao konačni tumač civilnog dijela DMS-a. Involviranost međunarodne zajednice posebno je vidljiva kroz Distrikt Brčko, koji je teritorijalna jedinica nastala odlukom Arbitražnog tribunala za područje Brčkog 1999. godine. Posebno je važno naglasiti, da današnja država Bosna i Hercegovina nema ovlast za vanredno stanje, dok takvu ovlast imaju entiteti i Distrikt Brčko – izjavila je Sadiković.

Kako je kazala, Bosna i Hercegovina je danas, za razliku od svih drugih evropskih država, ratom razorena, teško oslabljena ali i etnički podijeljena država, sa djelovanjem izrazito jakih centrifugalnih sila kako iznutra tako i izvana, koja je još uvijek bez principa političke reprezentacije na bazi slobodnih i pravičnih izbora te bez temeljnih principa podjele vlasti.

– Na taj način automatski postaje plodno tlo za sve vrste organiziranog kriminaliteta, sa posebnim akcentom na terorizam i terorističke aktivnosti. Jačanje podjele društva umjesto integracije te održavanje zamrznutog konflikta umjesto izgradnje savremene moderne, ekonomske, funkcionalne, pravne i demokratske države, prijeti trenutno da eskalira u svakom pogledu – istakla je Sadiković.

Jedini mogući odgovor na krizu

Mišljenja je da je sigurnost u Evropi nepovratno promijenjena i više nikada neće biti ista.

– Sigurnost više ne znači neutralnost nego jedinstvo u udruživanju prema zajedničkim vrijednostima i ciljevima, što je jedini mogući odgovor na krizu. Mir i stabilnost Bosne i Hercegovine ali i svake druge evropske države su mir i stabilnost Evrope u cjelini. Zapadni Balkan ali i BiH trenutno moraju dobiti jasan signal i stav jedinstvene EU da je budućnost države BiH neupitna kao buduće članice kako EU tako i NATO-a. Da li će primjer BiH koja je do sada platila najveću cijenu biti opomena, da se takvo postupanje prema nama ne bi smjelo ponoviti dva puta? Krajnji je momenat da se politika EU postavi na istim civilizacijskim vrijednostima i za BiH – naglasila je Sadiković.

Smatra da je krajnje vrijeme da Evropska komisija za demokraciju putem prava, Venecijanska komisija koja je zasnovana na vrijednostima evropskog ustavnog naslijeđa pruži “ustavnu pomoć”, ne samo drugim državama u tranziciji nego i samoj BiH, na način da za BiH napiše novi Ustav.

– Bosna i Hercegovina mora imati ‘nacrt za budućnost’ kao suverena međunarodno priznata država, za koju će važiti isti ciljevi, vrijednosti i dostignuća kao i za sve ostale države kako Zapadnog Balkana tako i Evrope u cjelini. Posebno je to BiH zaslužila kao postgenocidno i ratom razoreno društvo, koje se još uvijek nije ujedinilo i pri tome se dalje dijeli po svim mogućim osnovama – kazala je Sadiković.

Mišljenja je da bi pozitivan odgovor na oficijelni zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za kandidatski status Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji trenutno bio jedini pravi potez.

– Tamo gdje ima političke volje postoji i način. U tom se smislu BiH može odrediti država članica EU u svojstvu mentora, koja bi je vodila, obučavala i trenirala, kao što je to urađeno i prema baltičkim državama. Istovremeno, još važniji je za BiH ubrzani prijem u članstvo NATO-a koji bi u ovom trenutku bio jedini pravi odgovor i potvrda da će EU ali i NATO, pokazati u pravoj mjeri istinski interes za ovaj nekonsolidirani prostor Evrope. Izgradnja moderne demokratske, pravne, ekonomske i socijalne države BiH bi na taj način postala primarni cilj, čime bi se poslala jasna poruka da i BiH ima svoje mjesto u savezu evropskih država ali i šire – pojasnila je Sadiković.

Istakla je da jedinstvo u sprovođenju politika EU koje, kako se to navodi, “nije do sada viđeno” treba da bude prijelomni trenutak i za BIH.

– Samo ujedinjena i snažna država BiH može preuzeti svoj napredak u vlastite ruke kako bi bila punopravni partner u sprovođenju vanjske i sigurnosne politike EU ali i NATO-a – dodala je Sadiković.