Connect with us

USK

Aerodrom Bihać: “Kad se pojave milioni onda odjednom izmile žohari iz rupa”

Published

on

Građani Bihaća za tri godine mogli bi da dobiju svoj aerodrom. Planirano je da u funkciji bude prvi dio projekta, sa pistom dužine hiljadu 800 metara. Međutim, s obzirom na to da pitanje eksproprijacije zemljišta nije riješeno, postoji skepticizam, ali i nada da ovaj neće dočekati sudbinu mostarskog aerodroma.Hoće li Bihać dobiti svoju aerodromsku pistu i koliko je ovaj projekat važan za građane grada na Uni.

Direktor preduzeća pojašnjava da je u toku izrada glavnog aerodromskog plana koji bi konačno trebalo da odredi dinamiku, ali i buduće rokove izgradnje.

Na terenu se ne može vidjeti mnogo. Do sada je urađeno 300 m testne dionice bez završnog sloja. U drugom dijelu projekta, planirano je da pista bude produžena na ukupno 2.100 metara, u skladu sa aeronautičkom studijom koja definiše sve smjernice u vezi sa ovim projektom.

“Ja očekujem do kraja godine da bi Direkcija civilne avijacije razmatrala taj idejni projekat sa novim dizajnom manevarskih površina i novim kompleksom koji je predstavljen kao faza 1”, rekao je Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

Na uzlijetanje prvog aviona sa bihaćkog aerodroma još će se sačekati, s obzirom na to da je neophodno zaokružiti tehničku dokumentaciju za dobijanje urbanističke i građevinske dozvole, ali i obezbijediti ostatak novčanih sredstava. Oko 109 miliona KM nije nedostižno, optimističan je Hadžić, navodeći da je Federalna Vlada do sada izdvojila oko 35.

“U prošloj godini, u avgustu, Vlada je donijela odluku o finansiranju dodatnih 25 miliona KM. Ona se nije mogla provesti iz tehničkih razloga zbog toga što nije bila urađena aeronautička sttudija. Tad smo zamolili premijera da tu odluku prolongira da novac prenese na ovu 2022 i da idemo u faznu izgradnju”, objasnio je Hadžić.

2017. godine odlukom Gradskog vijeća izgradnja aerodroma proglašena je javnim interesom. No, tu je novi problem jer nije riješeno pitanje eksproprijacije zemljišta. Više od 82% u privatnom je vlasništvu. Prvi čovjek aerodroma pojašnjava da je tokom njegovog mandata obeštećeno oko 70 vlasnika u iznosu od oko 2.5 miliona KM. KaKo se, prema zakonu o eksproprijaciji zemljišta FBiH ovo pitanje rješava u periodu od dvije godine, rok je prošao.

“Meni nije nikako jasno kao se i sada na stranici grada Bihaća vrše javni pozivi, zovu ljudi da se ekspropiše ta zemlja. Poznajem neke ljude koji tamo imaju zemljište i ljudi pet godina nisu mogli svoju zemlju koristiti”, istakla je Elvira Selmanović, gradski vijećnik.

Pojedini za smetnje u projektu krive dosadašnjeg prvog čovjeka grada Bihaća Šuhreta Fazlića. Smetnji je bilo, kaže on, ali krivicom drugih, kojima je projekat predstavljao svojevrsan poligon za ostvarivanje različitih političkih interesa i lobija.

“Kad se pojave milioni onda odjednom izmile žohari iz rupa i pokušavaju da na različite načine uzmu dio tih para. Sad smo na dobrom putu. No nije to samo projekat Bihaća i USK nego i Federacije, ali i države”, naveo je Fazlić za N1.

Pored svih problema koji opterećuju bihaćki aerodrom, postavlja se pitanje i njegove ekonomske opravdanosti.

“Nikad nisam shvatala zašto bi aerodrom bio prioritet nad brzom cestom, Sarajevo-Bihać, jer ovako se putuje jako dugo. Pitanje je sa kakvom ponudom i kakvim efektom će izaći, kad se stavi u odnos uložena sredstva i oni efekti koji se očekuju i takođe blizina banjalučkog aerodroma jer je Bihać okružen s nekoliko aerodroma”, kazala je Svetlana Cenić.

Oni koji poznaju situaciju na terenu, sumnjaju da je ova priča pojačana pred lokalne izbore. Ono što ih još više plaši, da bi ovaj aerodrom mogao dočekati sudbinu onog mostarskog, na koji je u prošlom mjesecu sletilo svega 6 putnika.

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Žena pijana došla kući pa fizički nasrnula na muža, on pozvao policiju

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.

Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.

Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.

Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije