Connect with us

USK

Šuhret Fazlić predvodi kolonu: Od datih 17 obećanja nijedno nije ispunio, ali nije jedini

Published

on

Niži nivoi vlasti u BiH su pokazali da su mnogo konkretniji u realizaciji obećanog. Od ukupno 513 obećanja načelnika i gradonačelnika, ispunjena su 23. Najviše predizbornih obećanja uoči lokalnih izbora 2020. godine dao je načelnik Ilidže Nermin Muzur – ukupno 87. Najmanje, tek njih desetak, dao je banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković.

Općine za koje su iznesene finalne analize su Bihać i Tuzla, budući da će gradonačelnici obavljati mandate u višim nivoima vlasti. Za dvije godine mandata Šuhreta Fazlića, od datih 17 obećanja nijedno nije ispunio. Jasmin Imamović, od datih 66 obećanja, u potpunosti je ispunio pet, podaci su Istinomjera.

“Ono što treba reći da je da se nastavlja trend većeg ispunjavanja predizbornih obećanja na lokalnom nivou – daleko veći procenti su na ovom nivou vlasti ako poredimo sa višim nivoima vlasti”, kazao je Dalio Sijah, glavni urednik Istinomjera.

U analizi 15 općina, neumski načelnik Dragan Jurković je ispunio sedam obećanja u prvoj godini mandata, od ukupnih 63. Nešto manje obećanja ima Općina Stari Grad, sa načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem – ukupno 13. Banja Luka se nalazi na najlošijoj poziciji o pitanju ispunjenja obećanja.

“Ispunjeno je jedno obećanje, četiri obećanja njihovo ispunjavanje je u progresu, započeto je ispunjavanje tri obećanja, dok još nije započeto ispunjavanje dva obećanja”, naveo je Sijah.

Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić u svom programu imao je 68 obećanja, od kojih je zaključno sa drugom godinom mandata ispunjeno njih pet. Općina Ilidža, sa načelnikom Nerminom Muzurom, ispunila je 45 obećanja, a većina je dobila ocjenu da su u progresu.

“Među obećanjima koja su dobila ocjenu u progresu možemo izdvojiti ona koja se odnose na uređenje Stojčevca, izgradnju sportskih igrališta i utopljavanje stambenih zgrada”, istakao je Sanjin Mahmutović, istraživač Istinomjera.

Od 145 lokalnih samouprava u BiH, neke su napravile progres, a neke su nazadovale, pokazala su istaživanja Lokalnog indeksa otvorenosti.

“Ove godine su nešto rezultati bolji. Ove godine ukupna ocjena iznosi 42% za svih 145”, kazala je Danira Karović, koordinatorica Lokalnog indeksa otvorenosti.

Lokalni indeks otvorenosti dodijelio je plakete za najotvorenije lokalne samouprave u 2022. Prvo mjesto zauzela je Općina Novo Sarajevo, drugo Općina Tešanj. Treće mjesto pripalo je Općini Travnik.

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

Najčitanije