Naš sagovornik, Arman Zalihić, predsjednik GO SDP-a Mostar, govorio je za naš portal o sličnostima i razlikama između starijih i mlađih političara te njihovom odnosu prema politici.

“Moje je mišljenje da dob nije parametar po kojem je moguće ocjenjivati rad nekog političara. Smatram da takve prosudbe moramo donositi isključivo na konkretnim djelima nekog političkog aktera, odnosno na osnovu odluka ili zakona koje je predložio ili njegovog rada ako obnaša izvršnu funkciju. “, kazao je Zalihić za Source. 

Prednost mladih političara leži u činjenici da ne nose hipoteke ranijih političkih dogovora.

“Ono u čemu je prednost mlađih političara je činjenica da ne nose hipoteke ranijih političkih dogovora ili ranijih odnosa sa svojim kolegama u parlamentima, pa mogu otvorenije raspravljati o svim temama.  “, ističe Zalihić.

Na svoje godine ne gledaju kao prednost ali ni kao manu.

“Nema pravila kada se gleda da li su mladi više zastupljeni u poziciji ili opoziciji. Ali mogu reći da je SDP, stranka kojoj pripadam, uvijek davala šansu mladim ljudima. Ja sam sa nepunih trideset godina postao predsjednik odbora u Mostaru, a dvije godine kasnije i izaslanik u Domu naroda. Mogu reći da danas ima cijela plejada mojih mladih stranačkih kolega u raznim zakonodavnim tijelima poput Lane Prlić, Ismeta Lulića, Irfana Čengića i drugih. Ipak na svoje godine nikad nisam gledao ni kao prednost ni kao manu, već sam radio najbolje što znam i rezultati su došli. “, navodi Zalihić za naš portal.

Ideološke razlike ipak ne postoje ?

“Godine ne utječu na svjetonazor neke osobe. Ja sam prirodno ideološki puno bliži svojim starijim stranačkim kolegama jer nam je i poveznica socijaldemokratska ideja kojoj pripadamo, već nekim mladima iz konzervativnih stranaka od kojih imam drugačije promišljanje.  ” , zaključio je Zalihić.

Politologinja Elma Karišik je za naš portal otkrila koje su nove političke snage koje mogu da pokrenu društvo ali i tome zašto smo došli do toga da teško možemo očekivati da se mladi ljudi odupru slijepoj poslušnosti i da pokažu svoje znanje.

Društvo u kojem živimo je uvučeno u poslušnost, predanost i lojalnost stranci.

„Kada govorimo o mladim političarima i političarkama u BiH, nekako uvijek prvo pomislimo na energiju, svježinu, znanje, pamet, ideje, strast, želju za radom i dokazivanjem. A onda se sjetite u kakvom mi društvu živimo. I vidite i sami da se te dvije slike ne poklapaju. Ne poklapaju se iz više razloga. Od rata na ovamo, nas su političke stranke u BiH upućivale na to i naučile da je jedini način da se zaposlimo taj preko stranke gdje se od nas ne očekuje ništa od ovog gore navedenog. Čak naprotiv. Očekuje se poslušnost, predanost, te lojalnost stranci tačnije lideru, bez pretjeranog pokazivanja znanja i vještina u čemu se naravno gubi strast i želja, ali i energija koju posjeduju mladi ljudi. Mnogi i odustaju od angažmana.“, kazala je Karišik.

Mladi nemaju snage da se odupru društvu, pojedinci ne mogu ništa protiv sistema.

“Teško možemo očekivati da se mlade osobe u BiH radikalno suprotstave ovakvom načinu i angažovanja u politici, ali i načinu zapošljavanja. Zašto? Ovo je jedan dugi i sistemski proces protiv kojeg pojedinci ne mogu ništa jer sve ovo o čemu pričamo, naime, radi se po zakonu. I onda možete samo dolaziti u lične sukobe u kojima nemate podršku ni društva ni institucija. “, tvrdi Karišik u razgovoru za naš portal.

Problemom nedostatka mladih ljudi u politici bavi se tek poneka strana organizacija.

“Ovim problemom se ne bavi niko posebno. Osim par stranih organizacija koji kroz projekte nastoje uključiti mlade ljude u politiku. Ali kad ih pobliže upoznate, vidite da je to nekih pedesetak mladih ljudi iz cijele BiH koji su aktivno uključeni u rad političkih stranaka u BiH i ti isti ljudi prolaze raznorazne module pa i više puta, na istu temu, na različitim projektima. I oni su uvijek raspoloženi za rad i u strankama, ali i na sebi. “, zaključila je Karišik.

Bitniju ulogu mladi imaju u strankama koje su tek osnovane.

“U razgovoru sa mladim političkim aktivistima, uvidjela sam da mladi imaju bitnu ulogu u odlučivanju u strankama koje su ili tek osnovane ili koje se tek razvijaju. Što su stranke veće i starije, ta uloga mladih  je nebitnija. I u jednim i drugim strankama, mladi nemaju medijskog prostora. I nemaju, što je važnije, prostora da učestvuju u procesu odlučivanja koji se kod nas svodi na uski krug ljudi koji vode političke stranke. Bez obzira što postoji ta decentralizacija moći kroz raznorazne nivoe i organe stranaka.“, kazala je.

Često se postavlja pitanje,  da li mladi mogu promijeniti političku atmosferu u BiH ?

“Tvrdim da ne mogu. Na ovaj način – ne. Ovako bi morali mijenjati prvo stranke u koje su se uključili, pa onda sve ostalo. “, jasno je odgovorila Karišik.

Na naše pitanje šta je sa ostalim mladim ljudima van političkog angažmana, odgovorila je: “Ostali idu od konkursa do konkursa, nadaju se da će se nekad zaposliti, razočarani u sistem, društvo i stranke, u kojima i da hoće da učestvuju u radu ne mogu doći do izražaja, i na kraju se odlučuju otići van BiH. Naravno oni čije zvanje koje su stekli nije vezano za društvene nauke imaju veću mogućnost zapošljavanja i nastoje biti što dalje od politike i političkih stranaka. “, zaključila je Karišik.

Koliko su bili zastupljeni mladi ljudi na kandidatskim listama na prethodnim izborima prokomentarisala je Karišik za naš portal.

“Protekli izbori u BiH su pokazali upravo ovo o čemu govorim. Na kandidatskim listama mladi ljudi su uglavnom na nebitnim mjestima na listama, ali moram naglasiti da mladi političari i političarke u BiH nemaju ni podršku svojih sugrađana. Zašto je to tako, postoji više razloga. Teme koje dominiraju tokom kampanje su one teške, ratne i postratne gdje se građani odlučuju za „provjerena“ lica smatrajući da ovi mladi neće imati iskustva da se snađu u takvoj političkoj atmosferi, zatim kako stranke preferiraju ista „provjerena“ lica postavljajući ih na prva mjesta na listama, eksponirajući ih u javnosti, u medijima, naši sugrađani jednostavno nemaju priliku niti da upoznaju nekog novog. I na kraju toga svega imamo tek troje novih od 42 zastupnika u Parlamentu BiH. Da nije zakonskih propisa, ne bi bilo ni žena puno više.“, kazala je.

Koji su to mladi političari vrijedni pažnje u narednom periodu iz različitih političkih stranaka ?

“Voljela bih istaći par mladih ljudi iz BiH koji su zaista angažovani u svojim strankama i nastoje djelovati pa i nešto i promijeniti. To su Aida Pašić (SDA), Selma Ćatibušić (PzP), Armin Handžar (SDP), Dragana Muratović (SNSD), Admir Čavalić (SBiH), Nezim Alagić (NiP), Una Harčin (NS)…“, zaključila je Elma Karišik.

Aida Pašić, zastupnica SDA u Skupštini USK, za naš portal je prokometarisala kako je biti mladi političar u BiH.

“Biti političar sa sobom nosi određene izazove ali i velike odgovornosti. Svakako da mlađi naraštaji političara svojom svježinom i energijom daju posebnu notu ovom zanimanju ali mislim da se suština mnogo ne mijenja. Svako od nas je svjestan ideologije i opcije koju predstavljaju bez nekakvih enormnih odstupanja.“, kazala je Pašićeva.

Novim generacijama političara ide u prilog mnogo stvari

“Ono što novim generacijama političara ide u prilog to je svakako razvoj brzog interneta i društvenih mreža. Skoro svi smo iskoristili te pogodnosti i započeli sa građenjem naših političkih karijera upravo na tom prostoru. Ako govorimo o sličnostima i razlikama možda bi sye moglo kazati da mlade snage koriste one resurse koji će ih lakše povezati sa ciljnom populacijom kojoj se žele obratiti a to su najčešće drugi mladi ljudi. “, objasnila je Pašić.

Afirmacija od strane starijih kolega

“Mi živimo u društvu u kojem je potrebno mnogo rada i borbe da se nešto konkretno postigne. To ne isključuje ni svijet politike. Biti mlad po godinama ili u politici sa sobom nosi breme neiskustva i traži neku vrstu afirmacije od strane starijih kolega što za nekog može biti veliki teret. ” , tvrdi Aida.

Nezainteresovanost mladih za politiku

“Jedno je ostalo isto – nezainteresiranost mladih za politički angažman. Čini se da tu uvijek tapkamo i da tek poneki omladinac izabere ovaj put. Možda je samo razlika što su nova lica glasnija u želji da se izbore za prava svojih generacija i stvore inkluzivne lokalne zajednice. U politici je uvijek potrebno “svježe krvi” i upravo je ta energija nerijetko pokretač mnogih kvalitetnih inicijativa i prijedloga. ” , zaključila je Pašić.