Connect with us

USK

Ko će učiti djecu: Prosvjetari USK-a izlaze na ulice, u Vladi “mudro” šute

Published

prije 2 godine

on

Primanja profesora u USK-u najmanja su u Federaciji, ne prelaze čak ni prosječnu platu, a svakodnevna poskupljenja tjeraju ih na obustavu rada

Sindikati osnovnog i srednjeg obrazovanja Unsko-sanskog kantona održali su jučer prvi jednosatni štrajk upozorenja u svim školama, čime žele skrenuti pažnju građanima i Vladi ovog kantona na tešku poziciju u kojoj se nalaze. Nakon višemjesečnih pregovora te konstantnih poskupljenja, sindikati nisu uspjeli u Vladi izboriti povećanje plata i izjednačavanje primanja sa ostalim budžetskim korisnicima. Zbog toga će štrajk upozorenja nastaviti i danas i svaki naredni dan, od devet do 10 sati.

MINIMALNI POSLOVI

– Prvi dan štrajka upozorenja protekao je uredno kako smo to i najavili. Štrajk je bio u onom obimu poslova da je to sve ispalo bez štete i uredno.

U četiri škole koje nastavu provode online štrajkovalo se jednako kao i u ostalima

Nastava je prekinuta i za vrijeme štrajka svi su bili u svojim učionicama. Kada su u pitanju završni razredi, tu smo izvršili redovnu nastavu kako oni ne bi gubili predviđene časove na kraju školovanja. To je temeljem minimalnih poslova i našim kolektivnim ugovorom regulisano. Štrajk nastavljamo svakim radnim danom, do petka. Što se tiče pregovarača, sa Vladine strane niko nam se nije javio niti su na bilo koji način reagovali, kazao nam je Samir Fajić, predsjednik Sindikata u srednjoškolskom obrazovanju.

Posljednji sastanak koji su sindikati održali sa premijerom Mustafom Ružnićem i ministrom obrazovanja Alminom Hopovcem desio se u četvrtak, 17. marta, nakon čega su zaključci sa sastanka proslijeđeni povjerenicima u škole da se očituju, te je jučer uslijedio štrajk.

Za mjere štrajka nije bio samo jedan povjerenik. Također, potvrđena je odluka da se ide u organizaciju protestnog skupa prosvjetara, koji je zakazan za subotu, 26. marta. Ukoliko u toku sedmice dođe do dogovora sa Vladom, protesti će biti otkazani. Međutim, Vlada Unsko-sanskog kantona ne pokazuje namjere da ovaj problem sa prosvjetom brzo riješi.

Do tada, jednosatni štrajkovi upozorenja bit će svakodnevni.

ZLOUPOTREBE VLADE

– Svi su se pridružili štrajku, čak i četiri srednje škole u Bihaću, u kojima je nastava i dalje online.

Ukoliko Vlada ne pronađe rješenje, u subotu slijede protesti prosvjetara, a nakon toga se može očekivati i generalni štrajk

Sad, koliko je štrajk efikasan u online izdanju, vidjećemo, ali veća je bruka za ovu Vladu što se mehanizam online nastave zloupotrebljava. Djeca ne idu u školu, jer u školama nema grijanja, to je pravi razlog. Ukupno je sedam takvih škola, jer su za tri škole u Velikoj Kladuši privatnici obezbijedili ogrjev, pa djeca nisu prinuđena ići na online nastavu, istakao je Fajić.

Sindikat ne može preći preko toga da se u današnje vrijeme ne može riješiti problem grijanja u srednjim školama. Oni u svakoj prilici ovo ističu, a nakon toga govore i o razlogu za štrajk, a to su male plaće koje su za profesore u USK-u na nivou prosječne plaće u Federaciji BiH.

oslobodjenje

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

USK

Policija USK ima novi radarski sistem protiv prekršaja u saobraćaju

Published

prije 48 minuta

on

2. Maja 2024.

By

Policija Unsko-sanskog kantona je počela koristiti novi sistem za borbu protiv prekršaja u saobraćaju.

Naime, iz kantonalnog MUP-a su saopćili da je u funkciji stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama koje imaju mogućnost optičkog prepoznavanja znakova.

Ovim sistemom se registruje prekoračenje brzine, uz prepoznavanje registarskih tablica, neregistrovanih vozila te prati kretanje učesnika u saobraćaju.

Iz MUP-a USK su poručili vozačima da poštuju saobraćajne propise, tj. da čuvaju svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

prije 1 sat

on

2. Maja 2024.

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

USK

Fikret Kendić – Kenda iz Velike Kladuše treba pomoć dobrih ljudi!

Published

prije 1 sat

on

2. Maja 2024.

By

Velika Kladuša se danas ujedinjuje u humanitarnoj akciji kako bi pomogla sugrađaninu, Kendiću Fikretu, poznatijem kao Kenda, koji se bori s teškom bolešću – rakom pluća. Kendi je suočen s izazovom suočavanja s ovom bolešću u ranoj fazi, ali postoji nadanje u izlječenje putem imunoloških terapija koje su mu preporučene. Međutim, troškovi tih terapija su znatni – 40.000 KM.

Ova humanitarna akcija poziva sve građane Velike Kladuše i šire zajednice da se ujedine i pruže podršku Kendiju u njegovoj borbi protiv ove teške bolesti. Svaki dobrovoljni prilog je od velikog značaja i može napraviti razliku u Kendijevoj borbi.

Svi koji žele doprinijeti ovoj hvalevrijednoj inicijativi mogu to učiniti uplatom dobrovoljnog priloga na sljedeći bankovni račun:

Banka: ASA Banka
Broj računa: 134-570-10016741-23

Ovo je prilika da zajedno pokažemo solidarnost i podršku prema Kendi, pružajući mu nadu i olakšavajući mu put ka izlječenju. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, ima veliki značaj i pomoći će Kendiju da dobije potrebne terapije i nastavi svoju hrabru borbu.

Pomozimo Kendi da pobijedi bolest!

Nastavi čitati

Najčitanije

✕