Connect with us

USK

Ko će biti novi gradonačelnik Bihaća: Bitka između dobro poznatog imena i mlađih snaga

Published

on

Nakon što je dugogodišnji načelnik Bihaća Šuhret Fazlić prihvatio mandat u skupštini Unsko-sanskog kantona, otvorilo se upražnjeno mjesto Gradonačelnika ovog grada. Izbori će se održati 5. februara, a građani će birati između pet kandidata.

Građani Bihaća će imati priliku birati između tri stranačka i dva nezavisna kandidata. Za očekivati je da će se najveća borba voditi između Elvedin Sedić-a ispred POMAK-a, Hamdije Abdića kandidata SDA i Adnana Habibije kandidata SDP-a.

Elvedin Sedić ispred POMAK-a je kandidat prethodne vlasti u Bihaću, te se nada da će na ovoj funkciji naslijediti svog stranačkog kolegu Šuhreta Fazlića. Sedić je trenutno vijećnik u Gradskom vijeću Bihaća a radi kao viši asistent na pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Obnašao je funkciju direktora Aerodroma Bihać, a nešto kasnije i direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK. Kandidat POMAK-a je se bavi i privatnim biznisom te je vlasnik staračkog doma u Bihaću. Podršku Sediću je dala i stranka Naroda i Pravde.

Sedić je obećao da će nastaviti onako kako je radio i njegov prethodnik Fazlić te da će fokus biti na izgradnji novih saobraćajnica, modernizacije poslovnih zona te i ulaganje u infrastrukturu mjesnih zajednica.

Kandidat SDA za poziciju gradonačelnika Bihaća je Hamdija Abdić. Lice dobro poznato i široj javnosti, a ne samo građanima Bihaća. Abdićeva najpoznatija uloga je ona ratna, u toku agresije na BiH bio je komandant 502. bihaćke brigade ARBiH, gdje je dobio i svoj nadimak “Tigar”, dobivši odlikovanje ordena Srebrenog štita.

Prije nego što se počeo baviti politikom, Abdić se povezivao i sa nekim kriminalnim krugovima, pa je tako 2007. osuđen na pet godina zatvora, kasnije preinačeno u dvije, da je 1996. godine zajedno sa Eminom Pivićem učestvovao u ranjavanju Nedžada Bajrića. Abdić je također u nekoliko navrata hapšen zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu generala HVO-a Vlade Šantića 1995. godine, no u maju prošle godine oslobođen je optužbi.

Abdić se politikom počeo baviti 2016. godine kada je izabran za vijećnika u gradskom vijeću Bihaća. Godine 2018. godine je izabran u Parlament Federacije BiH, a povjerenje glasača dobio je i na prošlim izborima 2022. godine. Abdića je također, prema njegovim riječima, usmeno podržao i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

SDP-ov kandidat za poziciju gradonačelnika Bihaća je predsjednik SDP-a Bihać i gradski vijećnik Adnan Habibija. Habibija je diplomirani pravnik i uposlen je u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK-a. Simpatije građana Bihaća zaradio je tokom migrantske krize koja je pogodila ovaj grad, kada se aktivno borio za zatvaranje prihvatnog centra BIRA.

Habibija je širom javnosti postao poznat nakon što se nakon njegove inicijative u Bihaću ukinuo rad praznicima i nedjeljom.

Pored pobrojanih stranačkih kandidata za poziciju gradonačelnika kandidovala su se još dva nezavisna kandidata. Prvi je trenutni direktor JP “Nacionalni park Una” Amarildo Mulić kojeg je podržala Naša stranka, te dugogodišnji uposlenik Gradske uprave Bihać Damir Đug. No male su šanse da će se neko od njih uspjeti izboriti za gradonačelničku funkciju, te se očekuje da će se najveća borba voditi između kandidata SDA, SDP i POMAK-a.

Izborna kampanja će trajati dvije sedmice do 3. februara, a u nedjelju 5. februara građani Bihaća će odlučiti ko će voditi njihov grad u naredne 4 godine.

klix

USK

Nesretan slučaj u Bihaću, žena se upucala iz zračnog pištolja

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ribić dogodio se nesretan slučaj u kojem je jedna osoba povrijeđena.

Prema našim saznanjima, ženska osoba inicijal Č.E. je primljena u Kantonalnu bolnicu nakon što je pretrpjela lakše tjelesne povrede u predjelu lijeve noge.

Nesretan slučaj se dogodio uslijed nestručnog rukovanja vazdušnim pištoljem, koji je slučajno ispalio i pogodio spomenutu Č.E. u nogu. Srećom, povrede nisu bile ozbiljne i očekuje se potpuni oporavak.

Policija je pokrenula istragu o ovom incidentu kako bi utvrdila sve okolnosti slučaja i preduzela odgovarajuće mjere.

Nastavi čitati

USK

Slučaj u Krajini: Za 1. maj ukradeno janje, policija traga za počiniteljima

Published

on

By

Prije dva dana na području Glavica, općina Velika Kladuša, zabilježen je slučaj krađe.

Naime, G.M. je prijavio policiji krađu janjeta teškog oko 15 kg.

Prema dostupnim informacijama, krađa se dogodila u ranim jutarnjim satima 1. maja. Nepoznati počinitelji su obili podrum i iz njega ukrali janje.

Policija je odmah obaviještena o ovom incidentu, te su njihovi službenici započeli istragu kako bi rasvijetlili ovo krivično djelo.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

Najčitanije