Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zašto je potres u Turskoj i Siriji bio tako smrtonosan: Koliko je kriva loša konstrukcija urušenih zgrada?

Published

on

Potres je tolika, apokaliptična razaranja prouzročio djelomično zbog svoje magnitude, riječ je o najjačem potresu u Turskoj od 1939., ali i zbog činjenice da je pogodio gusto naseljeno područje. Međutim, razloga ima još…

 

Kombinacija čimbenika uzrokovala je da snažan potres koji je pogodio Tursku i Siriju rano u ponedjeljak bude osobito smrtonosan, uključujući vrijeme, lokaciju, relativno miran rasjed i lošu konstrukciju urušenih zgrada, rekli su stručnjaci.

Više od 2700 ljudi (prema najnovijim novjim podacima ta brojka dostiže već oko 4300 ljudi, op.red.) poginulo je po dosadašnjim podacima u potresu magnitude 7,8 prema Richteru blizu turske granice sa Sirijom, a očekuje se da će broj umrlih rasti s obzirom na naknadna podrhtavanja tla tijekom dana.

Potres je tolika, apokaliptična razaranja prouzročio djelomično zbog svoje magnitude, riječ je o najjačem potresu u Turskoj od 1939., ali i zbog činjenice da je pogodio gusto naseljeno područje.

Drugi razlog jest da se dogodio u 4 sata i 17 minuta iza ponoći po mjesnom vremenu, što znači da su usnuli ljudi ostali “zarobljeni kad su im se srušile kuće”, rekao je za suradnik Britanske geološke službe Roger Musson.

Konstrukcija zgrada također nije bila “primjerena za područje koje je podložno velikim potresima”, rekao je Musson, autor knjige “The Million Death Quake” (engl. Potres od milijun smrti).

Razlog za to možda leži u činjenici da je rasjed koji je potres pogodio u posljednje vrijeme bio relativno miran.

Turska je jedna od najtrusnijih zona u svijetu. Potres na Sjevernoanatolijskom rasjedu u sjevernoj turskoj pokrajini Duzce odnio je više od 17.000 života 1999. godine.

No, potres se u ponedjeljak dogodio na drugom kraju države, na Istočnoanatolijskom rasjedu.

Tamo potresa magnitude 7 prema Richteru nije bilo već više od dva stoljeća, što bi moglo značiti da su ljudi “zanemarili koliko je opasan”, kazao je Musson.

Budući da je toliko vremena prošlo od zadnjeg potresa, “podosta energije” se možda nagomilalo, pretpostavio je Musson.

Jačina naknadnih potresa u ponedjeljak, uključujući i podrhtavanje magnitude 7,5 prema Richteru, podržava tu pretpostavku, dodao je.

Repriza 1822.

Ovaj potres je “gotovo repriza” potresa  7,4 prema Richteru koji se u istom području zbio 13. kolovoza 1822, rekao je Musson.

Izazvao je “golemu količinu štete, srušio cijele gradove i broj žrtava je iznosio na desetke tisuća”, objasnio je.

Naknadna podrhtavanja su nakon tog potresa nastavila trajati do lipnja iduće godine.

Epicentar potresa u ponedjeljak nalazio se na relativno maloj dubini od otprilike 17,9 kilometara, u blizini turskog grada Gaziantepa, u kojem živi oko dva milijuna ljudi.

Izazvan je pomicanjem arapske tektonske ploče prema sjeveru, “stružući pored Turske jer se ne može glatko kretati”, kazao je Musson.

“Oslobađanje tog kretanja uzduž rasjeda jest ono što izaziva velik potres poput onoga koji smo imali danas”, pojasnio je.

Naglasio je da je epicentar takvog potresa mnogo manje važan od toga u kojoj se mjeri pukotina proteže uzduž rasjeda, a u ovom slučaju je to otprilike 100 kilometara.

“To znači da je bilo koje mjesto unutar tih 100 kilometara uzduž rasjeda praktički iznad potresa”, rekao je.

Neadekvatna infrastruktura

Carmen Solana, vulkanologinja na britanskom Sveučilištu Portsmouth, rekla je da su zgrade otporne na potrese ključne u trusnim područjima.

“Infrastruktura je nažalost neadekvatna u južnoj Turskoj i naročito u Siriji pa spašavanje života sada ovisi o naporima spasitelja, a ne preventivi”, dodala je.

Turska vlada je 2004., reagirajući na potres iz 1999., usvojila zakon prema kojem sve nove zgrade moraju biti u skladu sa suvremenim standardima zaštite od potresa.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je snažnu izgradnju učinio političkim prioritetom nakon što je drugi potres pogodio obalu Egejskog mora 2020., zbog čega je poginulo 114 ljudi.

Joanna Faure Walker, šefica Instituta za rizik i sprečavanje katastrofa na londonskom koledžu (UCL), pozvala je Tursku da provjeri je li se zakon poštovao.

Bill McGuire, vulkanolog na UCL-u, dodao je da su “u Siriji već mnoge građevine oslabljene zbog više od deset godina rata”, prenosi Večernji.ba.

 

 

 

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Najčitanije